Connect with us

Domaće

Samo 30,6 odsto građana Srbije može da pokrije iznenadni trošak od 1.000 evra

Istraživanje pokazuje da većina građana brine zbog inflacije i životnih troškova, dok je manje od polovine u mogućnosti da priušti godišnji odmor

Objavljeno pre

,

Samo 30,6 odsto građana Srbije može da pokrije iznenadni trošak od 1.000 evra Foto Izvor: Pexels / Markus Winkler

Istraživanje pokazuje da većina građana brine zbog inflacije i životnih troškova, dok je manje od polovine u mogućnosti da priušti godišnji odmor

Samo 30,6 odsto građana Srbije ima dovoljno sredstava da pokrije iznenadni trošak od 1.000 evra bez potrebe za pozajmicom. Ovaj podatak iz najnovijeg istraživanja Saveta za regionalnu saradnju jasno ukazuje na ograničenu finansijsku otpornost većine domaćinstava. Rezultati su predstavljeni na Beogradskoj bezbednosnoj konferenciji, a istraživanje je sprovedeno od 1. do 17. septembra 2026. godine.

Životni standard i svakodnevni troškovi

Prema istom istraživanju, 59,2 odsto stanovništva može svakog drugog dana da obezbedi obrok sa mesom, ribom ili njihovom zamenom. Samo 42,5 odsto građana može sebi da priušti zamenu starog nameštaja, dok 47,3 odsto ima mogućnost da svake godine ode na jednonedeljni odmor van svog doma. Kada je reč o rashlađivanju i grejanju doma, 63,2 odsto ispitanika izjavilo je da može da održava odgovarajuću temperaturu tokom zime i leta. Lični automobil može sebi da priušti 56 odsto građana.

Brige građana i uticaj inflacije

Inflacija i rast životnih troškova predstavljaju najveći izvor zabrinutosti za 76,3 odsto građana. Nezaposlenost je problem za 68,7 odsto ispitanika, dok 72,6 odsto navodi organizovani kriminal kao važan razlog za zabrinutost. Ove brojke pokazuju da ekonomska nesigurnost ima snažan uticaj na svakodnevni život stanovništva. Istraživanje o percepciji bezbednosti sprovedeno je na uzorku od 6.003 ispitanika u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, sa najmanje 1.000 ljudi po zemlji.

Navike i planovi građana Srbije

Rezultati pokazuju i promene u ponašanju građana zbog finansijskih i bezbednosnih izazova. U Srbiji, 63,3 odsto ispitanika izbegava da nosi veću količinu novca, a 43,8 odsto ne izlazi noću. Samo 3,4 odsto nosi sredstvo za ličnu zaštitu kao što su nož ili pištolj, dok je 24,8 odsto ugradilo video-nadzor ili alarm u svom domu. Na Zapadnom Balkanu, 65 odsto ispitanika ne planira odlazak na rad u inostranstvo, dok 25 odsto razmišlja o toj opciji. Među mladima od 18 do 24 godine, 58 odsto razmatra mogućnost iseljenja, ali to ne znači da će do toga nužno i doći.

Poverenje u institucije i najpoželjnije destinacije

Evropska unija je najpoželjnije odredište za moguće iseljenje, pri čemu 41,1 odsto građana centralne Srbije navodi EU kao prvi izbor, dok Sjedinjene Američke Države dolaze odmah iza. Poverenje u Evropsku uniju među ispitanicima u Srbiji iznosi 20,6 odsto, a u NATO samo 8,9 odsto. Prosečno poverenje u EU na Zapadnom Balkanu iznosi 49 odsto, dok je u NATO 48 odsto. Ovi podaci ilustruju širu sliku ekonomske i društvene klime u Srbiji.

Finansijska ranjivost i perspektiva

Činjenica da samo 30,6 odsto građana Srbije može da pokrije iznenadni trošak od 1.000 evra naglašava nivo finansijske ranjivosti u zemlji. Uporedo sa tim, niska mogućnost zamene nameštaja ili odlaska na godišnji odmor jasno pokazuje da je životni standard za veliki deo stanovništva i dalje izazov. S obzirom na izraženu zabrinutost zbog inflacije, troškova života i nezaposlenosti, ekonomska sigurnost ostaje centralna tema za građane i institucije Srbije.

Pročitaj još

Domaće

EY preduzetnici zapošljavaju 1.000 radnika i ostvaruju 254 miliona evra prihoda

Dvadeset kompanija u finalu takmičenja EY Preduzetnik godine 2026, ključne za razvoj privrede Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

EY preduzetnici zapošljavaju 1.000 radnika i ostvaruju 254 miliona evra prihoda

Dvadeset kompanija u finalu takmičenja EY Preduzetnik godine 2026, ključne za razvoj privrede Srbije

Kompanija EY organizuje finale nacionalnog programa EY Preduzetnik godine 2026, na kome učestvuje dvadeset kompanija koje zajedno zapošljavaju više od 1.000 ljudi i ostvaruju 254 miliona evra godišnjeg prihoda. Gala večera i dodela priznanja biće održani 19. novembra u hotelu Hyatt Regency u Beogradu. Ovaj događaj ističe značaj domaćih preduzetnika za privredu Srbije, rast zaposlenosti i jačanje poslovnog ambijenta.

Prihodi i zapošljavanje u fokusu programa EY Preduzetnik godine

Preduzetnici koji su finalisti programa EY Preduzetnik godine 2026 predstavljaju kompanije koje oblikuju tržište i donose inovacije u različitim sektorima. Njihove firme ostvaruju godišnji prihod od 254 miliona evra i značajno doprinosе otvaranju novih radnih mesta. Kao rezultat, ova inicijativa ima direktan uticaj na razvoj ekonomije i promovisanje preduzetničke izvrsnosti u Srbiji. Takođe, program podstiče konkurenciju i motiviše druge privrednike na unapređenje poslovanja.

Gala veče i kategorije nagrada

Gala veče 19. novembra predstavlja svečani završetak četrnaestog izbora za EY Preduzetnik godine. Tokom večeri biće dodeljene nagrade u dve potkategorije: EY Inovativni preduzetnik godine i EY Brzorastući preduzetnik godine. Finalisti će imati priliku da predstave svoja dostignuća i viziju razvoja, dok će nacionalni pobednik dobiti priznanje za izvanredan doprinos privredi. Sponzori događaja su Raiffeisen banka i Star Import, uz podršku Ministarstva privrede Republike Srbije, magazina Biznis&Finansije, portala eKapija i magazina Nova ekonomija.

Kandidati za priznanje i značaj programa

Među ovogodišnjim kandidatima nalaze se kompanije iz različitih oblasti, kao što su Abstract, Cards Print, Coming, Divi, Energy Net, Eridan Green, Eurocons, Flow Ninja, GameS, Granice, Infinius, Ivox, Ling Mobility Solutions, Ljubex, Nelly, NS Promo Team, Reel Chocolate, Rosan, Thyme i Vasović. Preduzetnici iz ovih firmi pokazuju visok nivo inovativnosti i liderstva, što doprinosi razvoju novih poslovnih modela i jačanju konkurentnosti srpske privrede. Program EY Preduzetnik godine sprovodi se u više od 60 zemalja širom sveta i prepoznat je kao najprestižnije poslovno takmičenje u ovoj oblasti. Takmičenje omogućava domaćim preduzetnicima da se uporede sa kolegama iz drugih država i dobiju međunarodno priznanje za svoj doprinos. Osim toga, nagrađeni preduzetnici često postaju uzori za mlade i motivišu nova pokretanja biznisa, čime se dodatno podstiče ekonomski rast.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u EU dostigla četiri odsto zbog rasta cena energenata

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su energenti i usluge najviše doprineli inflaciji u EU tokom oktobra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u EU dostigla četiri odsto zbog rasta cena energenata – inflacija u EU četiri odsto

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su energenti i usluge najviše doprineli inflaciji u EU tokom oktobra

Godišnja stopa inflacije u EU dostigla je četiri odsto u oktobru 2026. godine, prema najnovijim podacima koje je objavio Eurostat. Inflacija u evrozoni iznosila je takođe četiri odsto, što predstavlja rast od 0,2 odsto u odnosu na septembar ove godine. U istom periodu prošle godine, inflacija u evrozoni bila je 2,1 odsto, dok je na nivou cele Evropske unije iznosila dva i po odsto.

Najveći doprinos inflaciji u EU dale su cene energenata, koje su porasle za 1,89 odsto tokom oktobra. Osim toga, usluge su poskupele 1,55 odsto, industrijski proizvodi 0,30 odsto, dok su cene hrane, alkohola i duvana porasle za 0,29 odsto. Kao rezultat, ukupna inflacija u EU znatno je viša u poređenju sa prošlom godinom.

Inflacija u EU četiri odsto i regionalne razlike u cenama

Poredeći podatke po državama članicama, najniža godišnja stopa inflacije zabeležena je u Švedskoj, gde je iznosila 0,6 odsto. Češka i Danska imale su inflaciju od 2,1 odsto. S druge strane, najvišu inflaciju prijavile su Rumunija (7,0 odsto), Litvanija (6,1 odsto) i Bugarska (5,9 odsto).

Uporedo sa tim, cene energenata u oktobru 2026. godine bile su za čak 21 odsto više nego u istom mesecu prošle godine. Ovaj rast imao je ključan uticaj na ukupnu inflaciju. Takođe, rast cena usluga i industrijskih proizvoda dodatno je pritisnuo potrošače i privredu u regionu.

Glavni pokretači inflacije i uticaj na evropsku privredu

Pre svega, analitičari ističu da su poskupljenja energenata posledica globalnih tržišnih poremećaja i veće potražnje tokom jeseni. Kao rezultat, evropske kompanije i domaćinstva suočavaju se sa povećanim troškovima. To može ugroziti ekonomski oporavak i smanjiti realnu kupovnu moć stanovništva.

Pored toga, usluge i industrijski proizvodi beleže umereni rast cena, što dodatno oblikuje inflaciona kretanja. Ove promene utiču na konkurentnost evropske privrede i planiranje budžeta kako privatnog, tako i javnog sektora. S obzirom na to da su energenti i dalje najvolatilnija komponenta potrošačke korpe, njihovo poskupljenje nastavlja da igra ključnu ulogu u određivanju ukupne inflacije.

Prema saopštenju Eurostata, inflacija u EU četiri odsto predstavlja važan signal za monetarne i fiskalne politike država članica. Očekuje se da će kreatori politika pažljivo pratiti dalja kretanja cena i preduzimati mere za očuvanje stabilnosti tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju, 77% lidera prihvata AI odluke

Više od polovine CFO preuzima odluke o AI investicijama, dok 42% firmi ima veće ambicije od trenutnih mogućnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju, 77% lidera prihvata AI odluke

Više od polovine CFO preuzima odluke o AI investicijama, dok 42% firmi ima veće ambicije od trenutnih mogućnosti

Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju u svoje procese brže nego ikada ranije, pokazuje najnovije istraživanje kompanije Deloitte. Prema izveštaju Finance Trends 2027, 77% finansijskih lidera prihvata mogućnost da AI sistemi samostalno donose određene odluke. Ova promena ukazuje na duboku transformaciju ulogе finansijskih direktora (CFO), koji sve češće postaju ključni stratega u svojim kompanijama.

Istraživanje je sprovedeno među 1.434 finansijska lidera iz 26 zemalja. Rezultati pokazuju da su prioriteti usmereni na integraciju veštačke inteligencije i naprednih tehnologija u poslovne procese, optimizaciju investicija i jačanje strateškog uticaja finansijske funkcije. Više od polovine ispitanika sada učestvuje u donošenju odluka o raspodeli ulaganja u AI i tehnologiju na nivou cele kompanije. Takođe, gotovo polovina ima odgovornost za uspostavljanje poverenja u AI sisteme i kontrolu tehnoloških troškova. Većina ovih novih nadležnosti preuzeta je tokom poslednje tri godine, što ukazuje na ubrzane promene u sektoru.

Integracija veštačke inteligencije i promena odgovornosti

Kao rezultat tehnoloških promena, procena uspeha AI investicija više ne zavisi isključivo od IT sektora. Kompanije sada moraju jasno definisati vrednost AI rešenja, meriti povraćaj investicija i upravljati podacima i rizicima. U takvim uslovima, finansijski lideri koriste svoje iskustvo u upravljanju rizicima i optimizaciji resursa kako bi podržali tehnološku transformaciju. Osim toga, organizacije od finansijske funkcije očekuju veću agilnost — gotovo polovina anketiranih smatra da finansije moraju brže obezbediti relevantne podatke za donošenje odluka u realnom vremenu.

Većina kompanija planira značajna ulaganja u modernizaciju poslovnih sistema i objedinjavanje financijskih, poreskih i upravljačkih podataka. Automatizacija rutinskih procesa trebalo bi da omogući zaposlenima da se fokusiraju na analize i podršku poslovnim jedinicama. Uporedo sa tim, dolazi do promene načina organizacije rada, jer se od finansijskih timova traži šira ekspertiza i saradnja sa stručnjacima za podatke i inženjerima.

AI odluke i izazovi poverenja

Veštačka inteligencija u finansijama više se ne smatra eksperimentalnom tehnologijom. Fokus se pomera sa pitanja da li koristiti AI na pitanje kako ga koristiti odgovorno i na velikoj skali. Ipak, samo 14% ispitanika spremno je da potpuno prepusti kritične odluke autonomnim AI agentima. Većina finansijskih lidera veruje da je ljudski nadzor i dalje ključan, naročito u oblastima kao što su regulatorno izveštavanje, oporezivanje i upravljanje rizicima.

Međutim, uspešna primena AI ne zavisi samo od tehnologije. Deloitte navodi da 42% ispitanika ima veće ambicije u vezi sa korišćenjem veštačke inteligencije nego što trenutne mogućnosti organizacije dozvoljavaju. Nedostatak poverenja zaposlenih u kvalitet AI rezultata ostaje jedna od najvećih prepreka za širu primenu ovih rešenja. Zbog toga finansijski timovi angažuju dodatne stručnjake, kako bi razvili kontrole i procese potrebne za odgovornu implementaciju AI tehnologije.

Ključna poruka je da saradnja ljudi i veštačke inteligencije postaje standard u modernom finansijskom sektoru. Finansijski sektor integriše veštačku inteligenciju kroz nove uloge, agilnije procese i jači strateški uticaj CFO na korporativne odluke.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link