Connect with us

Domaće

Psihologija, medicina i stomatologija privukle više od četiri kandidata po mestu

Interesovanje maturanata za psihologiju, medicinu i FON raste, dok poslodavci i dalje traže stručnjake iz mašinstva, elektrotehnike i građevine

Objavljeno pre

,

Psihologija, medicina i stomatologija privukle više od četiri kandidata po mestu – psihologija medicina i stomatologija Foto Izvor: Pexels / Gera Cejas

Interesovanje maturanata za psihologiju, medicinu i FON raste, dok poslodavci i dalje traže stručnjake iz mašinstva, elektrotehnike i građevine

Psihologija, medicina i stomatologija zadržale su vrh liste izbora maturanata u upisnom roku za školsku 2026/2027. godinu. Prema podacima o upisu, psihologija je privukla 4,5 kandidata po mestu u Novom Sadu i po 4,2 kandidata u Beogradu i Nišu.

Najveća tražnja za psihologijom i zdravstvima

Zanimanje za psihologiju poslednjih godina ima jasnu vezu sa sve većom pažnjom prema mentalnom zdravlju. U Novom Sadu za 80 mesta konkurisalo je 360 kandidata, dok su stomatologija i medicina imale još veće interesovanje. Na dentalnoj medicini u Novom Sadu za 52 mesta prijavila su se 242 kandidata, odnosno 4,7 po mestu. Na medicini u Kragujevcu konkurisalo je 4,6 kandidata po mestu, a u Novom Sadu za 222 mesta bilo je 447 prijavljenih. Osim toga, prvi put se beleži i rast broja oglasa u stomatologiji – sa 77 na 110 u prvih šest meseci 2026. godine. Zdravstveni sektor je objavio ukupno 515 oglasa, što je gotovo jednako kao prethodne godine kada ih je bilo 508.

Tržište rada i potreba za tehničkim strukama

Uporedo sa tim, fakulteti poput Fakulteta organizacionih nauka (FON) i ekonomskih fakulteta beleže konstantno interesovanje. Za Ekonomski fakultet u Beogradu prijavilo se 1.924 kandidata, dok je FON zabeležio 1.767 prijava. Diplome ovih fakulteta otvaraju mogućnosti rada u finansijama, marketingu, analitici, menadžmentu i ljudskim resursima. Ipak, kategorija ekonomije imala je 225 oglasa na tržištu rada u prvih šest meseci, a svaki oglas prosečno je privukao oko 79 prijava. S druge strane, pojedini smerovi iz mašinstva, elektrotehnike i građevine nisu imali dovoljan broj kandidata, iako poslodavci upravo te profile najviše traže.

Diskrepancija između želja mladih i potreba tržišta

Podaci sa sajta Poslovi Infostud pokazuju da se želje mladih i potrebe tržišta rada samo delimično poklapaju. U oblasti ljudskih resursa, objavljeno je 409 oglasa u prvih šest meseci, sa prosečno oko 145 prijava po oglasu. U užoj kategoriji psihologije, bilo je svega četiri oglasa, uz prosečno 150 prijava. To ukazuje da broj direktno oglašenih pozicija za psihologe ostaje znatno manji od interesovanja za studije. Mogućnosti za zapošljavanje često se nalaze izvan striktno definisanih radnih mesta.

Implikacije za buduće studente

Praksa, poznavanje stranih jezika i digitalnih alata, kao i razvijene poslovne veštine, postaju ključni faktori za izdvajanje na konkurentnom tržištu. Diploma sama po sebi više nije dovoljna za lak ulazak u struku. Uporedo sa tim, odlazak zdravstvenih radnika u inostranstvo dodatno utiče na popularnost ovih studija, jer tamo mogu računati na bolje zarade i uslove rada. S obzirom na aktuelne trendove, očekuje se da će diskrepancija između želja maturanata i potreba poslodavaca ostati izazov za tržište rada u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Evropske zemlje podižu starosnu granicu za rezerviste usled manjka mladih vojnika

U Finskoj granica za rezerviste povećana na 65 godina, Nemačka i Francuska najavljuju angažovanje penzionera u vojsci zbog niskog odziva mladih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropske zemlje podižu starosnu granicu za rezerviste usled manjka mladih vojnika – specijalci iz staračkog doma

U Finskoj granica za rezerviste povećana na 65 godina, Nemačka i Francuska najavljuju angažovanje penzionera u vojsci zbog niskog odziva mladih

Evropska unija suočava se sa ozbiljnim izazovom kada je reč o popunjavanju vojnih kapaciteta zbog niskog odziva mladih. Zbog toga, evropske zemlje sve češće podižu starosnu granicu za rezerviste, a angažovanje penzionera postaje nova realnost. Fenomen “specijalaca iz staračkog doma” osvetljava trend da se, zbog nedostatka motivacije mladih, evropske vojske oslanjaju na starije građane.

Manjak mladih vojnika u Evropi

Prema najnovijim istraživanjima, samo 16 odsto mladih u Austriji je spremno da uzme oružje u ruke u slučaju krize. U Velikoj Britaniji, prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da 64 odsto građana ne želi da se pridruži vojsci u slučaju rata. Drugo istraživanje agencije Ipsos pokazuje da 48 odsto Britanaca ne bi bilo spremno da uzme oružje, dok bi 38 odsto to prihvatilo. U Nemačkoj je od 298.200 mladih, kojima su od januara do maja ove godine poslati upitnici za dobrovoljni ulazak u vojsku, samo 530 njih izrazilo spremnost da se odmah priključi profesionalnim snagama. Prema istraživanju Instituta Forsa iz juna prošle godine, svega 17 odsto Nemaca bi branilo svoju zemlju u slučaju napada.

Podizanje starosne granice za rezerviste

Zbog niskog entuzijazma mladih, evropske vojske proširuju starosni okvir za rezerviste. Finska je od 1. januara ove godine povećala granicu za rezerviste sa 50 na 65 godina. Za penzionisane oficire od čina pukovnika naviše, granica za pozivanje ne postoji. U Francuskoj se najavljuje podizanje granice za dobrovoljce rezerviste na čak 70 godina, a za pojedine specijalnosti i do 72 godine. U Nemačkoj, predsednik Udruženja rezervista Bastijan Ernst izjavio je da bi gornja starosna granica trebalo da bude 70 godina, uz obrazloženje da ljudi duže ostaju u formi. Osim toga, procenat Italijana između 18 i 60 godina koji veruje da bi bili spremni da se bore za svoju državu iznosi svega 34 odsto, dok je u Francuskoj taj procenat 55 odsto, a u Španiji 50 odsto. Kao rezultat ovih trendova, stariji građani postaju ključna rezerva za evropske vojske.

Sociološki i ekonomski kontekst angažovanja penzionera

Tradicionalno, vojske su smatrale da je gornja granica za rezerviste 55 do 60 godina zbog fizičkih ograničenja. Međutim, zbog trenutnih potreba, godine postaju „samo broj“. U Finskoj, oficiri pukovnici i više nemaju ograničenje za povratak u vojsku. Francuska i Nemačka razmatraju slične modele. Ove promene imaju i ekonomske implikacije, jer angažovanje starijih građana može uticati na izdvajanja za vojne penzije i zdravstvenu zaštitu. Takođe, smanjenje broja mladih vojno sposobnih lica može dugoročno uticati na radnu snagu i produktivnost, što je važan makroekonomski izazov za članice EU.

Zaključak: starija populacija kao ključ vojne strategije

U situaciji kada većina mladih Evropljana ne želi da učestvuje u potencijalnom oružanom sukobu, države su prinuđene da revidiraju vojnu strategiju i personalnu politiku. Povećanje starosne granice za rezerviste i angažovanje penzionisanih oficira postaje standard u mnogim zemljama EU. Ovaj pristup, međutim, otvara nova pitanja o dugoročnoj održivosti i efikasnosti evropskih odbrambenih sistema, ali i o ukupnom makroekonomskom balansu.

Pročitaj još

Domaće

EIB i UniCredit ulažu 56,5 miliona evra za podsticaj inkluzivnog zapošljavanja u Srbiji

Kreditna linija i grantovi namenjeni malim i srednjim preduzećima koja zapošljavaju žene, mlade i osobe sa invaliditetom

Objavljeno pre

,

Objavio:

EIB i UniCredit ulažu 56,5 miliona evra za podsticaj inkluzivnog zapošljavanja u Srbiji – inkluzivno zapošljavanje u Srbiji

Kreditna linija i grantovi namenjeni malim i srednjim preduzećima koja zapošljavaju žene, mlade i osobe sa invaliditetom

Evropska investiciona banka (EIB) i UniCredit Bank Srbija plasiraju ukupno 56,5 miliona evra u podršku inkluzivnom zapošljavanju u Srbiji. Program obuhvata kreditnu liniju od 50 miliona evra i bespovratna sredstva EIB u iznosu od 6,5 miliona evra namenjena malim i srednjim preduzećima (MSP) sa inkluzivnim programima. Cilj je omogućiti bolji pristup finansiranju onim kompanijama koje dugoročno zapošljavaju žene, mlade, osobe sa invaliditetom i druge grupe koje se suočavaju sa preprekama na tržištu rada, saopštila je UniCredit Bank Srbija.

Struktura finansiranja i efekti na MSP

U okviru nove kreditne linije, UniCredit Bank Srbija plasiraće kredit od 20 miliona evra uz grant od 2,6 miliona evra, dok će UniCredit Leasing Srbija odobriti kredit od 30 miliona evra i grant od 3,9 miliona evra. Ova sredstva namenjena su kompanijama koje demonstriraju merljive rezultate u zapošljavanju socijalno ugroženih grupa. Osim toga, program uključuje tehničku pomoć za razvoj i sprovođenje inkluzivnih strategija na radnom mestu. Na taj način, preduzeća mogu unaprediti svoje interne politike i povećati konkurentnost na tržištu.

Važnost inkluzivnog zapošljavanja za ekonomski rast

Kredit je deo specijalizovane EIB linije sa podsticajima za pozitivan društveni uticaj, fokusiran na socijalnu inkluziju i rodnu ravnopravnost. Promovisanje inkluzivnog rasta smatra se ključnim za jačanje ekonomske otpornosti i integraciju Srbije u tržište Evropske unije. „Ovaj sporazum će podržati rast privatnog sektora i socijalnu inkluziju kroz smanjenje nejednakosti i proširivanje ekonomskih mogućnosti za nedovoljno zastupljene grupe, posebno žene i mlade“, izjavio je Ričard Amor, direktor EIB za zemlje proširenja i susedstva EU. Prema njegovim rečima, podsticanje inkluzivnog zapošljavanja doprinosi dugoročnom razvoju tržišta rada u Srbiji.

Partnerstvo i prethodni rezultati

Sporazum se oslanja na dosadašnje partnerstvo između EIB i UniCredit Banke, koje je već donelo konkretne rezultate. Do sada je kroz četiri sporazuma EIB i UniCredit Grupa obezbedila ukupno 240 miliona evra za više od 1.000 kompanija u Srbiji. „Naše dugogodišnje partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom pokazuje da finansiranje može biti snažan pokretač pozitivnih promena u društvu“, izjavio je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija. On je istakao da nova faza saradnje omogućava proširenje podrške i na lizing sektor, čime se otvara mogućnost za još veći broj preduzeća da unapredi zapošljavanje ranjivih grupa.

Podrška EU i dugoročne implikacije

Ovaj projekat podržava Plan rasta za Zapadni Balkan Evropske unije i predstavlja praktičan primer kako podrška EU može da podstakne održivi rast. „Ova kreditna linija, podržana od strane EU, pomoći će srpskim kompanijama da stvore više prilika za ljude koji su prečesto zapostavljeni na tržištu rada, uključujući žene, mlade i osobe sa invaliditetom“, naglasio je Julian Vassallo, zamenik šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji. Pored toga, uvođenje ovakvih programa jača konkurentnost domaće privrede i doprinosi razvoju društva jednakih mogućnosti. Kao rezultat, Srbija pravi korak napred ka ekonomiji koja vrednuje raznolikost i inkluziju, što je ključno za dugoročnu održivost i otpornost na promene na tržištu rada.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija zauzela drugo mesto među avio-kompanijama u Istočnoj Evropi

Nacionalni avio-prevoznik Srbije ostvario je visok plasman na Skytrax listi, a globalno napredovao za jedno mesto

Objavljeno pre

,

Objavio:

Er Srbija zauzela drugo mesto među avio-kompanijama u Istočnoj Evropi – er srbija drugo mesto u Istočnoj Evropi

Nacionalni avio-prevoznik Srbije ostvario je visok plasman na Skytrax listi, a globalno napredovao za jedno mesto

Er Srbija je zauzela drugo mesto među najboljim avio-kompanijama Istočne Evrope na ovogodišnjoj Skytrax World Airline Awards listi. Time je „er srbija drugo mesto u Istočnoj Evropi“ potvrđen kao značajan rezultat za domaćeg prevoznika, saopštila je kompanija. Uporedo sa tim, Er Srbija je zadržala treću poziciju među regionalnim avio-kompanijama Evrope, što osigurava nastavak visokog plasmana u jednoj od najvažnijih međunarodnih ocena kvaliteta u avio-industriji.

Na globalnom nivou, Er Srbija je ostvarila dodatni napredak, popevši se na 17. mesto među najboljim regionalnim avio-kompanijama sveta. Ovo je pomak u odnosu na prethodnu godinu, kada je kompanija bila na 18. mestu. Rezultati Skytrax liste temelje se na iskustvima i ocenama putnika širom sveta, što dodatno naglašava vrednost postignutih plasmana.

Er Srbija drugo mesto u Istočnoj Evropi i konkurentska pozicija

U kategoriji „Istočna Evropa“ Er Srbija se nalazi odmah iza AirBaltic, dok su Georgian Airways, Bulgaria Air i TAROM pozicionirani iza nje. Ova kategorija obuhvata i Gruziju, dok se Turska rangira u okviru južnoevropskih avio-kompanija. Takođe, na globalnoj listi lider je Singapore Airlines, a slede Qatar Airways, Cathay Pacific, ANA All Nippon Airways, Turkish Airlines i Emirates. Lufthansa, poznata evropska kompanija, nalazi se tek na 14. mestu.

Plasman Er Srbije među najboljima u regionu ima višestruki značaj za reputaciju i konkurentnost kompanije na evropskom tržištu. Kontinuiran rast u globalnim i regionalnim rangiranjima potvrđuje stabilnost poslovanja i kvalitet usluga.

Skytrax metodologija i značaj rangiranja

Skytrax World Airline Awards predstavljaju jedno od najprestižnijih priznanja u avio-industriji, a ocene se zasnivaju na mišljenju putnika. Skytrax ne objavljuje detaljnu bazu glasova, broj glasova po kompaniji, kao ni margine između rangiranih avio-kompanija. Zbog toga se razlike između drugog i petog mesta ne mogu smatrati preciznim matematičkim razmakom, već kao potvrda snažne reputacije u grupi najboljih prevoznika.

„Ovogodišnji rezultati potvrđuju snažnu poziciju Er Srbije na evropskom tržištu i njen kontinuirani napredak u međunarodnoj konkurenciji. Plasman na drugo mesto u Istočnoj Evropi, treća pozicija među regionalnim avio-kompanijama u Evropi i dalji napredak na svetskoj listi predstavljaju još jedno priznanje za razvoj kompanije i kvalitet usluge koju pruža svojim putnicima“, saopšteno je iz Er Srbije.

Kao rezultat ovih priznanja, Er Srbija dodatno jača svoju tržišnu poziciju i prepoznatljivost među putnicima u regionu i šire. S obzirom na konkurenciju i dinamično okruženje evropskog avio-saobraćaja, ovakvi plasmani mogu imati pozitivan efekat na poslovanje i dalji razvoj kompanije.

Pročitaj još

U Trendu