Connect with us

Domaće

Privredna komora Srbije pokreće program podrške sa kreditima do 30.000 evra za početnike

Obuke za 800 korisnika i bespovratna sredstva do 3.000 evra deo novog programa za preduzetnike

Published

on

pexels-photo-8761327

Obuke za 800 korisnika i bespovratna sredstva do 3.000 evra deo novog programa za preduzetnike

Privredna komora Srbije, u saradnji sa Srpskom fondacijom za preduzetništvo, počinje sa sprovođenjem novog Programa podrške od 23. marta 2026. godine, namenjenog novoosnovanim preduzetnicima, mikro i malim privrednim društvima sa stažom do 36 meseci, odnosno do 48 meseci ako je većinski vlasnik žena, kao i fizičkim licima koja planiraju pokretanje sopstvenog biznisa. Program kombinuje finansijske i nefinansijske mere, sa ciljem jačanja preduzetničkog ambijenta, podsticanja održivih poslovnih ideja i otvaranja novih radnih mesta u Srbiji.

Prema navodima predsednika Privredne komore Srbije, Marka Čadeža, mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici čine 99,8 odsto privrede Srbije, zapošljavaju skoro dve trećine zaposlenih u nefinansijskom sektoru i ostvaruju učešće od 56,9 odsto u BDP-u. Čadež je istakao da postoji prostor za dalji rast i potrebu za snažnijom podrškom.

Kroz novi Program podrške, do kraja 2026. godine predviđeno je da oko 800 korisnika prođe kroz obuke za razvoj veština potrebnih za pokretanje i vođenje sopstvenog posla, kako je izjavio Aleksandar Grabovac iz Srpske fondacije za preduzetništvo. On je naglasio da se time dodatno jača institucionalna podrška i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj preduzetništva.

U okviru programa, korisnicima će biti dostupni podsticajni krediti partnerskih banaka u maksimalnom iznosu do 30.000 evra, kao i bespovratna sredstva do 20 odsto iznosa kredita, odnosno najviše do 3.000 evra, za one koji uredno otplate kredit i nastave poslovanje. Privredna komora Srbije će pružati stručnu podršku u izradi poslovno-investicionih planova i savetodavnu podršku korisnicima kojima budu odobreni podsticajni krediti.

Program se realizuje uz podršku Vlade Republike Srbije, međunarodnih partnera, Vlade Savezne Republike Nemačke i Nemačke razvojne banke KfW. Partnerske banke uključene u program su Halkbank, ProCredit Bank, 3Bank, Erste Bank, NLB Komercijalna banka i OTP Banka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MMF upozorava na rast javnog duga EU do 130 odsto BDP-a do 2040. godine

Prosečan javni dug evropskih zemalja mogao bi da dostigne 130 procenata BDP-a, dok deficit već iznosi 87,8 odsto BDP-a

Published

on

By

Prosečan javni dug evropskih zemalja mogao bi da dostigne 130 procenata BDP-a, dok deficit već iznosi 87,8 odsto BDP-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi javni dug Evropske unije mogao da dostigne 130 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2040. godine, što je gotovo dvostruko više nego danas, ukoliko se ne preduzmu ozbiljne fiskalne mere. Prema analizama MMF-a predstavljenim ministrima finansija EU, trenutni javni dug evrozone iznosi 87,8 odsto BDP-a, dok su fiskalni pritisci u rastu zbog potreba za povećanom potrošnjom u oblastima odbrane, energetike i penzija.

U izveštaju MMF-a se navodi da bi, bez promena politike, prosečne evropske zemlje do 2040. godine bile suočene sa znatno većim zaduženjem, što može negativno uticati na ekonomsku stabilnost Unije. Fond je preporučio kombinaciju strukturnih i fiskalnih reformi, kao i zajedničko zaduživanje i fiskalnu konsolidaciju, kako bi se odgovorilo na rastuće troškove i sprečilo dalje povećanje duga.

“Ako se ne kontroliše, javni dug će se naći na neodrživoj putanji. Pristup snalaženja od danas do sutra, koji su mnoge zemlje do sada usvojile, dostiže svoje granice i čini se da je neophodan strateški odgovor kako bi se reagovalo na rastuće pritiske na potrošnju”, navodi MMF u dokumentu prezentovanom tokom neformalnog sastanka u Nikoziji.

Predstavnici Evropskog revizorskog suda takođe su upozorili ministre finansija da pasivnost nije opcija, ističući nužnost fiskalne konsolidacije. MMF je preporučio podsticanje rada i zapošljavanja širom EU, pojednostavljenje štednje građana u investicije, integraciju energetskih tržišta i sprovođenje projekata otpornih na klimatske promene. Dodatno, penzione reforme i povećanje starosne granice za odlazak u penziju ocenjeni su kao ključni elementi za održivost javnih finansija.

U dokumentu se navodi da bi EU trebalo da se složi da su inovacije, energetika i odbrana javna dobra i da ih treba finansirati kroz zajedničko zaduživanje. Ipak, Unija i dalje nema konsenzus po pitanju podele duga, pri čemu Španija, Italija, Grčka i Francuska podržavaju ovu inicijativu, dok Nemačka i dalje izražava protivljenje.

“Suočeni smo sa novim i stalnim potrebama za potrošnjom”, istakao je komesar EU za ekonomiju Valdis Dombrovskis, naglašavajući da je raspoloživi fiskalni prostor već ograničen, a nivoi duga visoki. Prema njegovim rečima, starenje stanovništva dodatno pogoršava fiskalne izazove. “Ovo nije apstraktni problem. To je veoma konkretan i hitan politički izazov sa kojim se ovde suočavamo. Rešenje je ukratko veći rast i bolja potrošnja”, poručio je Dombrovskis.

On je dodao da je zajedničko zaduživanje već primenjeno za finansiranje projekata jačanja odbrambenih kapaciteta EU, kao i za zajam za podršku Ukrajini.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija ponovo uvodi direktne letove ka Minhenu nakon 18 godina pauze

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Published

on

By

Svakodnevni polasci između Beograda i Minhena, ukupno deset nemačkih destinacija u mreži Er Srbije

Nacionalna avio-kompanija Er Srbija juče je zvanično obnovila direktnu avio-liniju između Beograda i Minhena, nakon pauze od 18 godina, saopšteno je iz kompanije. Let JU342/3 uspostavio je svakodnevne polaske iz glavnog grada Srbije ka najvećem gradu Bavarske, čime se dodatno unapređuje povezanost sa jednim od vodećih evropskih poslovnih i saobraćajnih centara.

Letovi iz Beograda za Minhen realizuju se ponedeljkom, utorkom, četvrtkom i subotom u 07.10 časova, sa povratkom iz Minhena u 09.30 časova, dok su sredom, petkom i nedeljom polasci iz Beograda u 17.55 časova, a povratni letovi iz Minhena u 20.15 časova. Uvođenjem ove linije, Er Srbija sada direktno povezuje Beograd i Niš sa ukupno deset destinacija u Nemačkoj.

Minhen je poznat kao ključni poslovni, sajamski i turistički centar, sa bogatom istorijom, arhitekturom i kulturnim događajima svetskog značaja, među kojima se izdvaja Oktoberfest. Grad je takođe značajno vazduhoplovno čvorište koje pruža brojne mogućnosti za nastavak putovanja širom sveta.

„Uspostavljanjem direktne linije između Beograda i Minhena dodatno jačamo naše prisustvo na nemačkom tržištu i unapređujemo povezanost Srbije sa važnim saobraćajnim i privrednim čvorištem u Evropi. Minhen je značajna destinacija kako za poslovne putnike, tako i za one koji putuju turistički. Uvođenjem svakodnevnih letova potvrđujemo našu posvećenost širenju mreže i kontinuiranom odgovoru na potrebe tržišta i putnika i omogućavamo brza i jednostavna presedanja preko Beograda ka naširokoj mreži destinacija“, izjavio je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

Putnicima iz Minhena, preko Beograda, dostupne su veze do gradova poput Njujorka, Šangaja, Guangdžoua, Istanbula, Atine, Soluna, Roda, Krfa, Irakliona, Mikonosa, Santorinija, Larnake, Tbilisija, Izmira, Malage, Napulja, Palerma, Katanije, Malte, Varne, Bukurešta, Sofije, Budimpešte, Beča, Ljubljane, Zagreba, Sarajeva, Skoplja, Tirane, Podgorice, Tivta, Mostara, Ohrida, Dubrovnika, Splita, Rijeke, Pule, Zadra i Brača. Zahvaljujući pažljivo planiranom redu letenja, Beograd dodatno jača poziciju tranzitnog čvorišta koje povezuje Bavarsku sa regionom Balkana, Mediteranom i destinacijama u Severnoj Americi i Aziji.

Pročitaj još

Domaće

Lada automobile GmbH obustavlja poslovanje u Nemačkoj posle više od 50 godina

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Published

on

By

Kompanija sa oko deset zaposlenih podnela zahtev za stečaj, zvanični izvoz obustavljen još 2019. zbog EU propisa

Kompanija Lada automobile GmbH iz Bukstehudea, koja je više od 50 godina bila nemački uvoznik ruskog brenda lada, podnela je zahtev za stečaj zbog nemogućnosti pronalaska novog investitora. Poslovanje je obustavljeno već nekoliko meseci, a kompanija je do nedavno zapošljavala oko deset ljudi, navode nemački izvori.

Zvanični izvoz modela lada u Evropu zaustavljen je krajem 2019. godine, kada je Evropska unija pooštrila propise o emisiji. Nakon toga, uvoznik je nastavio da uvozi terenac “niva” kao sivi uvoz, prodavajući ga pod nazivima “lada 4×4” i “lada tajga”. Ovi automobili su, prema navodima, bili lošijeg kvaliteta, ali su se izdvajali izuzetno niskom cenom.

Nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja embarga protiv Rusije, mogućnost nabavke novih vozila i rezervnih delova skoro je potpuno nestala. Time je i poslednja mogućnost poslovanja ugašena, što je dovelo do povlačenja kompanije sa nemačkog tržišta.

Krajem 2019. godine, kompanija je bila direktno pogođena regulatornim promenama u EU, što je značajno uticalo na njen poslovni model. Nakon 2022. godine, dodatni pritisci su došli zbog geopolitičkih dešavanja i nedostatka pristupa ruskim proizvodima i komponentama.

Vesti o stečaju i povlačenju Lada automobile GmbH sa nemačkog tržišta označavaju kraj prisustva ruskog automobila u Nemačkoj posle više od pola veka.

Pročitaj još

U Trendu