Connect with us

Domaće

Privatni sektor evrozone usporio rast na 50,5 poena, evro pao 0,2 odsto

Kompozitni PMI indeks pao sa 51,9 na 50,5 poena u martu, prinos na nemačke obveznice ostao na oko tri odsto

Published

on

pexels-photo-6771178

Kompozitni PMI indeks pao sa 51,9 na 50,5 poena u martu, prinos na nemačke obveznice ostao na oko tri odsto

Privatni sektor evrozone zabeležio je u martu najsporiji rast u poslednjih 10 meseci, pokazuju preliminarni podaci agencije S&P Global. Kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) pao je sa februarskih 51,9 poena na 50,5 poena, ali je ostao iznad ključne granice od 50 poena koja razdvaja ekspanziju od kontrakcije aktivnosti. Tržišta su, prema ovim podacima, počela da očekuju povećanje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke.

Nemačka, koja je najveća ekonomija evrozone, beleži veći pad kompozitnog PMI indeksa od očekivanog, ali i dalje ostaje u zoni rasta. Francuska je treći mesec zaredom zabeležila vrednost indeksa ispod 50 poena, što ukazuje na pad aktivnosti. U obe zemlje sektor usluga pokazao je slabost, dok je prerađivačka industrija zabeležila nešto bolje rezultate.

Nakon objave ovih podataka, prinos na nemačke desetogodišnje obveznice ostao je gotovo nepromenjen na oko tri odsto, dok je evro oslabio za 0,2 odsto na 1,1593 dolara. Prema oceni glavnog ekonomiste agencije S&P Global, Krisa Vilijamsona, “preliminarni PMI za evrozonu šalje upozorenje na stagflaciju, jer rat na Bliskom istoku istovremeno podiže cene i guši privredni rast”.

Troškovi kompanija rastu najbržim tempom u više od tri godine, pre svega zbog skoka cena energije i poremećaja u lancima snabdevanja usled sukoba na Bliskom istoku. Ovi faktori dodatno ugrožavaju ionako slab ekonomski oporavak evrozone, dok tržišta sve više računaju na mogućnost povećanja kamatnih stopa kako bi se obuzdao novi talas inflacije.

Evropska centralna banka za sada zauzima oprezan stav i čeka nove ekonomske podatke, ali prema najavama nije isključeno da će već na sledećem sastanku o monetarnoj politici krajem aprila razmatrati povećanje kamatnih stopa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo turizma dodeljuje do 2,9 miliona dinara po projektu za ruralni turizam

Konkurs za subvencije otvoren do 31. marta, sufinansiranje najmanje 10 odsto ukupne vrednosti projekta

Published

on

By

Konkurs za subvencije otvoren do 31. marta, sufinansiranje najmanje 10 odsto ukupne vrednosti projekta

Ministarstvo turizma i omladine saopštilo je da je javni poziv za dodelu sredstava za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva otvoren do 31. marta. Maksimalni iznos podsticaja po jednom projektu iznosi 2,9 miliona dinara. Sredstva su namenjena za izgradnju novih objekata, kupovinu manjih montažnih objekata za smeštaj, kao i za rekonstrukciju, sanaciju ili adaptaciju postojećih ugostiteljskih objekata.

Novac se može koristiti i za uređenje dvorišta, opremanje objekata dodatnim sadržajima radi unapređenja ponude ili proširenja smeštajnih kapaciteta, kao i za uređenje prostora i nabavku opreme u okviru seoskog turističkog domaćinstva. Korisnici su u obavezi da obezbede sufinansiranje odobrenog projekta u iznosu koji ne može biti manji od 10 odsto ukupne vrednosti projekta.

Pravo na dodelu sredstava imaju privredna i druga pravna lica, preduzetnici (salaši, etno kuće, seoska domaćinstva), kao i fizička lica sa seoskim turističkim domaćinstvom, pod uslovom da su na dan podnošenja zahteva evidentirani u sistemu e-Turista. Sredstva će biti uplaćena korisnicima do kraja 2026. godine, dok je krajnji rok za realizaciju projekta 12 meseci od dana uplate podsticaja.

Korisnici sredstava dužni su da ugostiteljsku delatnost u objektu obavljaju najmanje tri godine u kontinuitetu od dana realizacije projekta. U slučaju opravdanog prekida, koji ne može biti duži od šest meseci, ovaj period se produžava za vreme trajanja prekida.

Pročitaj još

Domaće

Rapid aplikacija omogućava transparentno naručivanje taksi vožnji u Beogradu, razvijena na osnovu 15 godina iskustva

Korisnici mogu da biraju tip vozila i način plaćanja, dok aplikacija koristi iskustvo sa Balkana za unapređenje taksi usluga

Published

on

By

Korisnici mogu da biraju tip vozila i način plaćanja, dok aplikacija koristi iskustvo sa Balkana za unapređenje taksi usluga

Nova taksi aplikacija Rapid predstavlja digitalno rešenje za naručivanje vožnji u Beogradu, nastalo na osnovu petnaestogodišnjeg iskustva u regionu, kako je naveo direktor Net informatike i osnivač aplikacije Dejan Jefim. Rapid je dizajniran da omogući korisnicima jednostavno praćenje vozila, transparentno određivanje cene vožnje i tačne informacije o dolasku na odredište, uz mogućnost izbora vrste vozila i načina plaćanja – gotovinom, karticom, a uskoro i direktno putem aplikacije.

“Naš cilj bio je da razvijemo aplikaciju koja zaista rešava svakodnevne probleme kretanja po gradu. Rapid je osmišljen da omogući funkcionalnu i udobnu taksi vožnju – korisnici u svakom trenutku znaju gde se vozilo nalazi, koliko će vožnja koštati i kada će stići na željeno odredište. Ideja nam je da povežemo ne samo Srbiju, već i ceo region. Želimo da korisnici koji koriste taksi u Ljubljani mogu istu aplikaciju bez problema da koriste i u Beogradu. Imamo veoma dobre odnose sa taksi preduzetnicima, što će biti korisno za građane Beograda i doneti im kvalitetnu alternativu postojećim opcijama”, izjavio je Jefim.

Posebna pažnja posvećena je fleksibilnosti usluge, uključujući mogućnost korišćenja vaučera za lakšu organizaciju poslovnih i privatnih vožnji. Rapid kombinuje lokalno iskustvo i savremene digitalne tehnologije sa namerom da doprinese efikasnijem funkcionisanju gradskog saobraćaja i poboljša kvalitet taksi usluga.

Aplikacija je već dostupna korisnicima na IOS i Android platformama, što omogućava široku dostupnost i jednostavno preuzimanje. Fokus na efikasnost, pouzdanost i kvalitet korisničkog iskustva čini Rapid konkurentnom alternativom postojećim taksi opcijama u Beogradu.

Pročitaj još

Domaće

Građevinski sektor evrozone pao 1,9 odsto, Slovenija beleži rast od 11,6 odsto

Obim građevinskih radova u evrozoni smanjen 8,9 odsto u januaru, dok je Slovenija predvodila rast među članicama

Published

on

By

Obim građevinskih radova u evrozoni smanjen 8,9 odsto u januaru, dok je Slovenija predvodila rast među članicama

Prema podacima evropskog statističkog zavoda Eurostat, građevinski sektor evrozone zabeležio je pad aktivnosti od 1,9 odsto u januaru, nakon rasta od 0,7 odsto u decembru na godišnjem nivou. Ukupni obim građevinskih radova bio je 8,9 odsto niži u odnosu na januar prošle godine. Radovi na objektima niskogradnje smanjeni su za 4,2 odsto, dok su specijalizovani građevinski radovi pali za 1,1 odsto.

Na mesečnom nivou, obim građevinskih radova u evrozoni smanjen je za 0,1 odsto, pri čemu su radovi na zgradama pali za tri odsto, niskogradnja za 4,4 odsto, a specijalizovani radovi za 1,7 odsto. U okviru Evropske unije, u januaru je zabeležen pad od 0,9 odsto na mesečnom nivou i dva odsto na godišnjem nivou.

Najveći godišnji pad građevinskih radova registrovan je u Poljskoj (-11,0 odsto), Španiji (-9,9 odsto) i Mađarskoj (-9,5 odsto). Nasuprot tome, rast aktivnosti je zabeležen u deset država članica, od čega je najizraženiji bio u Sloveniji (+11,6 odsto), Bugarskoj (+4,0 odsto) i Danskoj (+3,3 odsto).

Iako je Slovenija na godišnjem nivou predvodila po rastu građevinske aktivnosti, u januaru je zabeležen i mesečni pad od 0,9 odsto u toj zemlji. Ovi podaci ukazuju na nastavak volatilnosti u sektoru građevine širom Evrope, sa značajnim razlikama u rezultatima između članica evrozone.

Pročitaj još

U Trendu