Connect with us

Domaće

PREOKRET NA SVETSKIM TRŽIŠTIMA! Nafta u slobodnom padu, berze skočile posle zatišja između SAD i Irana

Cene nafte i gasa beleže pad, dok DAX, CAC 40 i FTSE ostvaruju rast uz obnovu pregovora SAD i Irana

Objavljeno pre

,

oil, oil production, oil pump, heating oil, crude oil, crude oil, crude oil, crude oil, crude oil, crude oil

Cene nafte i gasa beleže pad, dok DAX, CAC 40 i FTSE ostvaruju rast uz obnovu pregovora SAD i Irana

Cena nafte brent pala je danas na 90,893 dolara po barelu, što predstavlja pad od 7,67 odsto na dnevnom nivou. Istovremeno, evropski berzanski indeksi beleže rast, dok se tržišta oporavljaju posle privremenog smirivanja sukoba na Bliskom istoku. Ove promene usledile su nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran tokom vikenda pauzirali međusobne napade kako bi obnovili diplomatske pregovore, posebno o bezbednosti u Ormuskom moreuzu.

Cena nafte brent i evropski indeksi

Pored toga, američka nafta WTI pala je za 6,95 odsto i trenutno se trguje po ceni od 84,183 dolara po barelu. Na evropskim berzama, nemački DAX porastao je za 1,26 odsto, francuski CAC 40 za 0,76 odsto, dok je britanski FTSE ostvario rast od 0,39 odsto. Moskovski MOEX indeks beleži rast od 0,67 odsto. Kao rezultat ovih kretanja, investitori traže stabilnost nakon napetosti na Bliskom istoku, što se pozitivno odrazilo na evropske tržišne indekse.

Promene na tržištu gasa, zlata i valutnim berzama

Evropski fjučersi gasa za avgust otvorili su trgovanje na amsterdamskoj berzi TTF po ceni od 59,160 evra za megavat-sat. Vrednost evra na valutnoj berzi Foreks danas iznosi 1,14066 dolara. Pored toga, cena zlata porasla je na 4.104,74 dolara za trojsku uncu, dok je cena pšenice pala na 6,7242 dolara za bušel (27,216 kg). Ovakva kretanja pokazuju nastavak volatilnosti na tržištima sirovina i valuta.

Fokus na ekonomske podatke i odluke centralnih banaka

Ove nedelje pažnja investitora biće usmerena na preliminarne podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) evrozone i Nemačke. Pored toga, pratiće se i podaci o inflaciji u evrozoni i odluka Banke Engleske o referentnim kamatnim stopama. Najvažnija dešavanja očekuju se u Sjedinjenim Američkim Državama, gde Federalne rezerve u sredu donose odluku o kamatnim stopama. Investitori će pažljivo analizirati svaku poruku centralne banke zbog mogućih naznaka promena monetarne politike.

Rezultati tehnoloških kompanija i makroekonomski pokazatelji

Tokom nedelje biće objavljeni i podaci o rastu američke privrede u drugom tromesečju 2026. godine, kao i inflaciji merenoj PCE indeksom i poverenju potrošača. Takođe, izveštaje o poslovanju objaviće tehnološke kompanije kao što su Microsoft, Apple, Meta i Amazon. Kao rezultat toga, tržište očekuje dodatne informacije koje bi mogle uticati na dalji smer indeksa i kretanja cena sirovina. U međuvremenu, investitori nastavljaju da pažljivo prate sve signale sa tržišta kako bi prilagodili svoje strategije u skladu sa aktuelnom situacijom.

Domaće

Ministarstvo finansija predlaže ukidanje limita od 20% za smanjenje akciza

Vlada Srbije u 2026. godini više puta smanjivala akcize do zakonske granice, predlog zakona otvara mogućnost fleksibilnije fiskalne politike

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo finansija predlaže ukidanje limita od 20% za smanjenje akciza

Vlada Srbije u 2026. godini više puta smanjivala akcize do zakonske granice, predlog zakona otvara mogućnost fleksibilnije fiskalne politike

Ministarstvo finansija predložilo je ukidanje limita od 20% za smanjenje akciza na naftne derivate u posebnim okolnostima. Prema važećem Zakonu o akcizama, Vlada Srbije može da smanji akcize maksimalno 20% kada rast cena sirove nafte ugrožava makroekonomsku stabilnost. Ova izmena predviđena je nacrtom zakona o izmenama Zakona o akcizama, koji je objavljen na sajtu Ministarstva finansija.

Smanjenje akciza i novi predlozi zakona

Novi predlog ukida odredbu da umanjenje akciza ne može biti veće od 20 procenata. Time bi Vlada dobila širu diskreciju u određivanju fiskalnih mera kada rast cena energenata utiče na domaće tržište. Takođe, nacrt zakona predviđa promenu načina usklađivanja dinarskih iznosa akciza sa godišnjom inflacijom, kao i mehanizam prilagođavanja u slučaju pada cene sirove nafte na svetskom tržištu. Ove promene ciljaju na veću fleksibilnost poreske politike i bržu reakciju na međunarodne energetske šokove.

Dosadašnja praksa smanjenja akciza

Tokom 2026. godine, Vlada Srbije je više puta smanjivala akcize, najčešće za 10% ili maksimalnih 20% u skladu sa zakonom. U periodu od 10. aprila do 8. maja došlo je i do smanjenja od 25%, što je premašilo važeći zakonski limit. U tom slučaju, Vlada se pozvala na druge propise koji uređuju ograničavanje cena u vanrednim okolnostima. Pored toga, predložene izmene omogućavaju kontinuirano usklađivanje akciza sa inflacijom, što može doprineti stabilnosti fiskalnih prihoda i smanjenju pritiska na budžet u vreme volatilnosti na globalnom tržištu.

Javne konsultacije i naredni koraci

Ministarstvo finansija je pozvalo stručnu i širu javnost da dostavi sugestije i primedbe na predložena rešenja do četvrtka, 30. jula. Sugestije se mogu poslati poštom na adresu Ministarstva finansija – Sektor za fiskalni sistem, Kneza Miloša 20, Beograd, ili elektronski na fiskalni.sektor@mfin.gov.rs. Tekstovi nacrta i relevantne odredbe objavljeni su javno radi transparentnosti procesa. Ovaj potez ukazuje na težnju države da fiskalnu politiku učini fleksibilnijom, što je važno u uslovima čestih promena cena sirovina.

Važnost akciza za fiskalnu stabilnost

Akcize na naftne derivate predstavljaju značajan deo javnih prihoda, dok njihova visina direktno utiče na cene goriva i transporta. Promene u politici akciza mogu imati uticaj na poslovanje privrede i standard građana. Štaviše, usklađivanje sa inflacijom pomaže u očuvanju realne vrednosti prihoda budžeta. S obzirom na volatilnost svetskog tržišta nafte i energetsku zavisnost Srbije, predložene izmene mogu doprineti efikasnijem upravljanju fiskalnim rizicima. Konačno, javna rasprava o nacrtu zakona omogućiće uključenost različitih interesnih grupa i transparentnost procesa donošenja odluka.

Pročitaj još

Domaće

Industrija stakla u Srbiji preživela ratove, ali ostala sa samo jednom fabrikom

Domaća proizvodnja stakla počela 1846. godine, a od 2022. godine jedina preostala fabrika je u stranom vlasništvu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Industrija stakla u Srbiji preživela ratove, ali ostala sa samo jednom fabrikom

Domaća proizvodnja stakla počela 1846. godine, a od 2022. godine jedina preostala fabrika je u stranom vlasništvu

Industrija stakla u Srbiji ima dugu i promenljivu istoriju, u kojoj je staklo doživelo brojne transformacije i ekonomske izazove. Prva domaća fabrika stakla otvorena je 1846. godine, dok je od 2022. godine u Srbiji ostala samo jedna fabrika u stranom vlasništvu. Tokom dva svetska rata industrija je uspevala da opstane, ali privatizacije početkom ovog veka donele su gubitke i gašenje većine preduzeća.

Razvoj proizvodnje stakla i ekonomski značaj

Proizvodnja stakla ima globalnu tradiciju dugu više od 8.000 godina, ali Srbija se u industrijsku proizvodnju uključila tek sredinom 19. veka. Prva fabrika, koju je osnovao Avram Petronijević 1846. godine, nalazila se kod Jagodine. Lokacija je pažljivo izabrana zbog blizine sirovina poput kvarca i šuma za potašu, što je omogućilo ekonomičnu proizvodnju. Vlasnik fabrike angažovao je oko 30 majstora iz Češke i Bavarske, čime je tehnologija iz inostranstva preneta u zemlju.

Industrijska špijunaža i konkurencija

Tokom istorije, domaći preduzetnici su, kako pokazuju izveštaji, pribegavali industrijskoj špijunaži kako bi osigurali tehnološki napredak i konkurentnost na tržištu. To je omogućilo lokalnim proizvođačima da prate evropske standarde. Takođe, razvoj staklarstva u Evropi bio je obeležen tajnom čuvanja receptura i tehnika, naročito u Veneciji i Bohemiji. Kao rezultat, tržište stakla je postepeno postalo dostupnije širem stanovništvu, jer je masovna proizvodnja smanjila cene.

Uticaj privatizacije i vlasnička struktura

Uporedo sa tranzicijom i privatizacijama početkom 21. veka, proizvodnja stakla u Srbiji pretrpela je ozbiljan pad. Većina domaćih fabrika je ugašena, a preživela je jedino jedna fabrika, koja je od 2022. godine u stranom vlasništvu. Ova promena vlasničke strukture odražava širi trend u domaćoj industriji, gde strani investitori preuzimaju ključne resurse i proizvodnju.

Tržišni i društveni značaj stakla

Staklo je kroz istoriju imalo višestruku upotrebu, od umetnosti do industrije. U antičkom Rimu razvijene su prve tehnike recikliranja, pa su slomljeni proizvodi korišćeni za izradu novih. S druge strane, inovacije kao što su bezbojno staklo i kristal iz Bohemije pokrenule su razvoj umetničkih radionica i masovne proizvodnje. Pored toga, pronalasci poput staklarske lule i mašina za duvanje omogućili su standardizaciju i smanjenje troškova.

Budućnost industrije stakla u Srbiji

Danas staklarstvo u Srbiji zavisi od strane kapitala i globalnih tržišnih kretanja. Preostala fabrika stakla nastavlja tradiciju dužu od jednog i po veka, ali se suočava sa izazovima kao što su konkurencija, tehnološka modernizacija i dostupnost sirovina. Zbog toga je pozicija domaće industrije stakla odraz šireg ekonomskog okruženja i promena u vlasničkoj strukturi.

Pročitaj još

Domaće

Audi smanjio prihode 10 odsto, moguća zatvaranja fabrika u Nemačkoj

Prihod Audi grupe iznosio 29,2 milijarde evra za prvih šest meseci 2026, operativna dobit porasla uprkos padu prodaje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Audi smanjio prihode 10 odsto, moguća zatvaranja fabrika u Nemačkoj

Prihod Audi grupe iznosio 29,2 milijarde evra za prvih šest meseci 2026, operativna dobit porasla uprkos padu prodaje

Audi je u prvom polugodištu 2026. godine ostvario prihod od 29,2 milijarde evra, što predstavlja pad od 10 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovaj pad prihoda dolazi zbog slabije prodaje na ključnim tržištima, posebno u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, navodi kompanija. Operativna dobit je, međutim, porasla za 3 odsto i dostigla 1,1 milijardu evra, dok je operativna marža iznosila 3,8 odsto zahvaljujući strogoj kontroli troškova.

Pad prodaje i restrukturiranje Audi grupe

Uprkos povećanju operativne dobiti, Audi beleži pad ukupnog poslovanja zbog globalnog pritiska na automobilsku industriju. Najveći izazovi dolaze od konkurencije kineskih proizvođača, visokih troškova poslovanja u Evropi i američkih carina. Kao rezultat, kompanija je najavila sveobuhvatno restrukturiranje zajedno sa matičnim Folksvagenom kako bi zadržala konkurentnost na svetskom tržištu. U okviru tih mera, Audi je već smanjio proizvodne kapacitete u fabrici u Nekarsulmu, koja sada može da proizvede oko 225.000 vozila godišnje, što je za 75.000 manje nego prethodnih godina.

Izjave rukovodstva i uticaj na nemačku industriju

Finansijski direktor Jirgen Ritersberger istakao je da kompanija mora da sprovede temeljno restrukturiranje. „Restrukturiranje je ključno kako bismo ostali konkurentni u promenjenim tržišnim uslovima“, izjavio je Ritersberger. On je naveo i da fabrici u Nekarsulmu preti zatvaranje posle 2030. godine, što bi imalo značajan uticaj na lokalnu ekonomiju. Zbog toga, kompanija preduzima dodatne mere za optimizaciju poslovanja i smanjenje troškova.

Šira slika: promene u nemačkoj automobilskoj industriji

Pad prodaje i restrukturiranje Audi grupe odražavaju šire trendove u nemačkoj automobilskoj industriji. Prošle nedelje i Mercedes-Benz je najavio mogućnost zatvaranja fabrika u Nemačkoj zbog visokih plata i troškova. Ovi događaji ukazuju na rastući pritisak sa kojim se suočavaju tradicionalni evropski proizvođači automobila. Pored toga, promene navika potrošača i prelazak na električna vozila dodatno utiču na poslovne rezultate. Zbog toga, kompanije nastoje da prilagode strategije i strukture kako bi opstale u sve konkurentnijem okruženju.

Pročitaj još

U Trendu