Connect with us

Domaće

Prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu odloženo, planirane dve milijarde dinara neće biti uložene

Kineska kompanija CMEC napustila projekat, francuske firme SADE, SUEZ i Vansi potpisale memorandume o razumevanju

Objavljeno pre

,

Prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu odloženo, planirane dve milijarde dinara neće biti uložene Foto Izvor: Pexels / Amine KM

Kineska kompanija CMEC napustila projekat, francuske firme SADE, SUEZ i Vansi potpisale memorandume o razumevanju

Prečišćavanje otpadnih voda u Beogradu odlaže se zbog nedostatka finansijskih sredstava, dok dve milijarde dinara, koliko je prvobitno bilo planirano za ovu godinu, neće biti uložene iz republičkog budžeta. Projekat, koji je od suštinskog značaja za infrastrukturu glavnog grada, trenutno nije među prioritetima Vlade Srbije, potvrđeno je iz državnih izvora.

Prekid saradnje sa kineskom kompanijom i novi partneri

Tokom prošle godine, kineska kompanija China Machinery Engineering Corporation (CMEC) raskinula je ugovor sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i JKP Beogradski vodovod i kanalizacija, koji je potpisan još 2020. godine. CMEC je trebalo da realizuje prvu fazu projekta, uključujući izgradnju delova kolektorske mreže i crpne stanice. Nakon raskida, Memorandum o razumevanju za nastavak radova potpisan je sa francuskom kompanijom SADE. U drugoj fazi projekta, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu preuzeće francuske kompanije SUEZ i Vansi, koje su 2024. godine takođe potpisale Memorandum o razumevanju. Kompanija SUEZ bi, pored izgradnje, trebalo da bude odgovorna za upravljanje i održavanje postrojenja kroz zajedničko preduzeće sa JKP Beogradski vodovod i kanalizacija.

Trenutno stanje kanalizacione infrastrukture i značaj projekta

Beograd i dalje nema adekvatno rešen sistem prečišćavanja otpadnih voda. Na centralni kanalizacioni sistem, koji pokriva oko 85 odsto teritorije, priključeno je oko 1,2 miliona stanovnika. Sve otpadne vode iz sistema i dalje se direktno ispuštaju u reke Savu i Dunav bez ikakvog prečišćavanja, što ima ozbiljne posledice po životnu sredinu i zdravlje stanovnika. Planirana izgradnja postrojenja u Velikom Selu omogućila bi prečišćavanje oko 85 odsto otpadnih voda na teritoriji Beograda, dok bi preostali deo bio tretiran u četiri manja postrojenja. Kao rezultat toga, kanalizacioni izlivi u Savu kod Beogradskog sajma i pristaništa, kao i izlivi u Dunav kod Zemuna, Novog Beograda, Pančevačkog mosta i Ade Huje bili bi zatvoreni.

Neizvesnost oko nastavka projekta prečišćavanja otpadnih voda u Beogradu

Za sada nije poznato da li su potpisani komercijalni ugovori za bilo koju fazu projekta, niti šta je konkretno urađeno od planiranih radova. Ministarstvu građevinarstva i centralama francuskih kompanija SUEZ, Vansi i SADE upućena su pitanja, ali odgovori nisu stigli. Projekat sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda centralnog kanalizacionog sistema Beograda potvrđen je u tehničkoj dokumentaciji Instituta za vodoprivredu Jaroslav Černi. Veći deo kolektorskog sistema izgrađen je između 1980. i 2012. godine, dok su preostale deonice i izgradnja postrojenja „Veliko Selo“ još uvek u fazi planiranja. Odluka o odlaganju realizacije projekta znači da će Beograd nastaviti sa ispuštanjem otpadnih voda u reke, bez značajnih ulaganja, sve dok ne budu obezbeđena nova sredstva i dok ne bude jasno definisana dalja saradnja sa stranim partnerima.

Pročitaj još

Domaće

Startap Poleniti digitalizuje pčelarstvo senzorskim uređajima i platformom za praćenje meda

Bugarski startap uz podršku EBRD i EU uvodi IoT rešenja za pčelare, omogućava praćenje ekosistema i direktnu prodaju meda kupcima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Startap Poleniti digitalizuje pčelarstvo senzorskim uređajima i platformom za praćenje meda – digitalizacija pčelarstva

Bugarski startap uz podršku EBRD i EU uvodi IoT rešenja za pčelare, omogućava praćenje ekosistema i direktnu prodaju meda kupcima

Startap Poleniti iz Bugarske koristi savremene tehnologije za unapređenje pčelarstva i praćenje pčelinjih društava. Kroz primenu senzorskih uređaja i digitalne platforme, kompanija omogućava pčelarima uvid u stanje košnica, kao i veću transparentnost u proizvodnji meda. Projekat je razvijen u partnerstvu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom unijom, koje su podržale razvoj digitalnog marketinga i poslovne strategije startapa.

Prema podacima kompanije, pčele oprašuju 70 od 100 najvažnijih poljoprivrednih kultura, koje obezbeđuju voće, povrće i orašaste plodove. Međutim, populacije pčela beleže pad širom sveta zbog upotrebe pesticida, gubitka staništa i drugih faktora. Kao rezultat toga, očuvanje zdravih pčelinjih društava ima važnu ekološku i ekonomsku vrednost.

Digitalizacija pčelarstva i praćenje pčelinjih društava

Sergej Petrov, inženjer i preduzetnik, osmislio je 2014. prvi prototip sistema za digitalno praćenje košnica. Već 2015. godine osnovao je kompaniju Bee Smart Technologies, kasnije preimenovanu u Poleniti. Prvi proizvod ove kompanije bio je BeeBot, senzorski uređaj koji meri temperaturu, vlažnost i učestalost zujanja pčela, sa podacima dostupnim putem interneta. Takođe, uređaj omogućava pčelarima da u realnom vremenu prate stanje i produktivnost društva, što doprinosi bržem reagovanju na potencijalne probleme u košnici.

Podaci iz košnica bežično se šalju pčelarima, omogućavajući im nadzor na daljinu i preventivne intervencije. Prema rečima Sergeja Petrova, „zujanje je način na koji pčele komuniciraju šta se dešava u košnici“, što olakšava identifikaciju problema kao što su nedostatak hrane ili promena ponašanja matice.

Platforme za prodaju meda i ekološko praćenje

Pored tehnoloških rešenja za pčelare, Poleniti je pokrenuo platformu „Pravi med“, koja omogućava kupcima direktan pristup medu poznatog porekla i kvaliteta. Takođe, razvijen je program „Usvoji košnicu“, gde pojedinci ili kompanije putem pretplate mogu da podrže pčelara i dobiju med iz konkretne košnice. Svaka košnica može biti dom za do 100.000 pčela, a hiljade njih dnevno prikupljaju materijal sa 100 do 150 cvetova.

Najnoviji proizvod kompanije, EcoPulse, analizira materijal koji pčele donose u košnicu, pružajući podatke o lokalnom biodiverzitetu i zagađenju životne sredine. Analizom polena moguće je detektovati prisustvo teških metala, hemikalija i pesticida u okolini. „Košnica neprestano meri puls svog okruženja“, izjavio je Petrov. Nekoliko košnica u urbanim sredinama, poput Sofije, može pružiti podatke o zagađenju i biodiverzitetu u različitim delovima grada.

EcoPulse je posebno namenjen kompanijama koje žele da preciznije mere svoj uticaj na životnu sredinu i unaprede održivost poslovanja. Inovativna rešenja startapa Poleniti pokazuju kako digitalizacija može doprineti razvoju pčelarstva i očuvanju ekosistema, sa direktnim ekonomskim i društvenim benefitima.

Pročitaj još

Domaće

Meta testira ljudsku podršku za AI asistenta Mjuz nakon 2,5 miliona preuzimanja

Tehnološka kompanija omogućila je ljudskim operaterima da preuzimaju deo poziva, uz naglasak na privatnost i sigurnost podataka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tehnološka kompanija omogućila je ljudskim operaterima da preuzimaju deo poziva, uz naglasak na privatnost i sigurnost podataka

Meta Platforms, američka tehnološka kompanija, započela je testiranje nove funkcije za svog AI asistenta Mjuz. Funkcija omogućava ljudskim operaterima da preuzmu deo telefonskih poziva koje Mjuz obavlja u ime korisnika. Prema podacima kompanije Sensor Tower, aplikacija je preuzeta više od 2,5 miliona puta u Sjedinjenim Američkim Državama u prve dve nedelje nakon pokretanja, što pokazuje značajan interes tržišta za napredne AI agente.

Aplikacija Mjuz, pokrenuta 8. septembra, može samostalno slati imejlove, obavljati kupovinu i rezervisati putovanja. Nova funkcionalnost, testirana na oko polovini zaposlenih u kompaniji, omogućava da korisnički zahtev bude prosleđen obučenom ljudskom operateru. Operater tada obavlja telefonski poziv i rešava konkretan zadatak, poput zakazivanja termina ili provere dostupnosti proizvoda. Ova promena uvodi dodatni sloj interakcije između korisnika i AI asistenta, ali i otvara nove izazove u pogledu zaštite privatnosti.

Ljudska podrška za AI agente i zaštita podataka

Neki zaposleni u Meta Platforms izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da osetljivi podaci korisnika postanu dostupni operaterima u pozivnim centrima. Kao rezultat, kompanija je naglasila da je cilj testiranja prikupljanje povratnih informacija i unapređenje bezbednosnih mehanizama pre potencijalnog uvođenja funkcije široj javnosti. Testiranje je trenutno ograničeno, a zaposleni imaju mogućnost da se isključe iz programa.

Ova inovacija dolazi u trenutku kada tržište AI rešenja beleži ubrzani rast, a kompanije intenzivno razvijaju agente sposobne za samostalno izvršavanje zadataka. Međutim, uvođenje ljudske podrške ukazuje na izazove u automatizaciji složenih korisničkih situacija. Uporedo sa tim, pitanje zaštite privatnosti ostaje centralna tema u industriji veštačke inteligencije, posebno kod primene u svakodnevnim poslovnim procesima.

Uticaj na tržište AI rešenja i dalji razvoj

Preuzimanja aplikacije Mjuz, koja je prema Sensor Tower-u dostigla 2,5 miliona u SAD, pokazuju da postoji veliko interesovanje korisnika za napredne asistente. S druge strane, kompanija je najavila da će prikupljene povratne informacije koristiti za dalji razvoj funkcije, sa akcentom na sigurnost i privatnost. Ovakav pristup omogućava Meta Platforms da odgovori na zahteve regulative i tržišta, dok istovremeno testira limite u primeni AI agenata.

U industriji veštačke inteligencije, balans između automatizacije i ljudske intervencije postaje ključan za održavanje poverenja korisnika. U međuvremenu, razvoj AI asistenata poput Mjuz može značajno uticati na transformaciju sektora korisničke podrške i digitalne komunikacije. Očekuje se da će ovakva rešenja sve više integrisati ljudsku ekspertizu u procese koje predvodi veštačka inteligencija.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte pala na 100 dolara, Nasdaq indeks dostigao istorijski maksimum

Pad cene nafte na svetskom tržištu i rekordna vrednost Nasdaq indeksa prate diplomatske pregovore SAD i Irana i promene u energetskom sektoru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena nafte pala na 100 dolara, Nasdaq indeks dostigao istorijski maksimum – pad cene nafte na 100 dolara

Pad cene nafte na svetskom tržištu i rekordna vrednost Nasdaq indeksa prate diplomatske pregovore SAD i Irana i promene u energetskom sektoru

Cena nafte pala je na 100 dolara za barel, dok je tehnološki indeks Nasdaq dostigao istorijski maksimum tokom poslednjeg trgovanja. Ova kretanja na globalnim tržištima desila su se u trenutku kada se beleži peti uzastopni dan pada cene sirove nafte, a investitori pažljivo prate razvoj diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. S druge strane, američka nafta WTI zabeležila je cenu od 91 dolar za barel, prema poslednjim dostupnim podacima.

Pad cene nafte na 100 dolara ima direktan uticaj na energetsku industriju i širi finansijski sektor. Takođe, investitori na američkim berzama ove promene pažljivo analiziraju, naročito zbog mogućih geopolitičkih posledica. Prema izveštajima, povećanje tokova nafte od početka sukoba i mogućnost brzog rešavanja političkih tenzija predstavljaju ključne razloge za pad cene. Osim toga, informacije o potencijalnom povećanju ponude na svetskom tržištu dodatno utiču na pritisak prema nižim cenama.

Pad cene nafte na 100 dolara i faktori tržišnih promena

Na energetskom tržištu, diplomatska inicijativa za okončanje sukoba sa Iranom zauzima centralno mesto. Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u Ujedinjenim nacijama da očekuje mogućnost postizanja dogovora sa Iranom nakon novembarskih izbora za Kongres. Tokovi nafte su, prema njegovim rečima, povećani od početka sukoba, a cene bi mogle dodatno pasti po završetku rata.

Pored toga, japanska agencija Kjodo navodi da je Iran ponudio ponovno otvaranje Ormuskog moreuza u roku od sedam dana, ukoliko bi SAD ukinule blokadu. Saudijska Arabija je, u međuvremenu, započela pripreme za ponovno pokretanje naftovoda Istok-Zapad. Očekuje se da bi izvoz kroz ovaj naftovod mogao biti obnovljen u toku nedelje, što bi dodatno povećalo globalnu ponudu.

Nasdaq indeks postavlja novi rekord dok se investitori fokusiraju na geopolitičke događaje

Paralelno sa padom cene nafte na 100 dolara, tehnološki indeks Nasdaq zabeležio je rast od 0,2 odsto i dostigao rekordni nivo. Ovaj rezultat je pre svega posledica rasta akcija kompanije Sandisk za četiri odsto, nakon što je investiciona kompanija Rosenblatt izdala pozitivnu preporuku. S druge strane, indeks S&P 500 ostao je gotovo nepromenjen, dok je Dow Jones zabeležio pad od 270 poena, odnosno 0,5 odsto.

Investitori pažljivo prate i najavu samita američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog predsednika Si Đinpinga u Vašingtonu. Ključne teme razgovora biće veštačka inteligencija, situacija u Iranu, carine i retki zemni metali. Ove teme mogu imati dugoročni uticaj na globalne ekonomske trendove i rezultate na berzama.

U ovakvom kontekstu, kretanja kao što su pad cene nafte na 100 dolara i rekordna vrednost Nasdaq indeksa ukazuju na visok stepen povezanosti energetskih, političkih i finansijskih faktora na svetskim tržištima.

Pročitaj još

U Trendu