Connect with us

Domaće

Poslodavci u Srbiji u junu tražili 15.929 radnika, najviše za elektroenergetske operatere

Elektroenergetski operateri predvode potražnju sa 1.300 radnih mesta, programeri tek na trećem mestu sa 512 oglasa

Objavljeno pre

,

Poslodavci u Srbiji u junu tražili 15.929 radnika, najviše za elektroenergetske operatere – elektroenergetski operateri Foto Izvor: Pixabay / wal_172619

Elektroenergetski operateri predvode potražnju sa 1.300 radnih mesta, programeri tek na trećem mestu sa 512 oglasa

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) objavila je da su poslodavci u Srbiji tokom juna tražili ukupno 15.929 radnika. Najveća potražnja zabeležena je za elektroenergetskim operaterima, sa 1.300 oglašenih slobodnih radnih mesta. Ova tražnja za elektroenergetskim operaterima ukazuje na značaj sektora energetike za srpsko tržište rada.

Potražnja za elektroenergetskim operaterima i regionalne razlike

Bravari su se našli na drugom mestu po broju oglasa sa 765 pozicija, dok su programeri, nekada najtraženije zanimanje u Srbiji, sada na trećem mestu sa 512 oglasa. Pored toga, traženi su čistači prostorija, poput onih u hotelima i kancelarijama, sa 410 slobodnih radnih mesta. U isto vreme, potreba za tesarima, armiračima, zidarima i manuelnim radnicima u industriji ostaje visoka.

Raspodela radnih mesta po regionima

Najveći broj slobodnih radnih mesta tokom juna oglašen je u Beogradskom regionu, gde je traženo 6.792 radnika. Region Šumadije i Zapadne Srbije slede sa 4.776 ponuda, dok je u Vojvodini oglašeno 2.647 radnih mesta. Najmanja tražnja zabeležena je u Regionu Južne i Istočne Srbije, sa ukupno 1.438 slobodnih radnih mesta. Kao rezultat ovakve raspodele, jasno je da se većina ekonomskih aktivnosti i tražnja za radnom snagom i dalje koncentrišu u urbanim i industrijski razvijenijim delovima zemlje.

Programeri tek na trećem mestu i trendovi na tržištu rada

Zanimljivo je da su kompjuterski programeri, koji su prethodnih godina držali vodeće pozicije po broju oglasa, sada tek na trećem mestu. To potvrđuje promene u dinamici srpskog tržišta rada i ukazuje na povećanu tražnju za zanimanjima iz oblasti energetike i zanatstva. Među traženim zanimanjima nalaze se i krupijei sa 300 slobodnih radnih mesta. Mašinski inženjeri su jedini inženjeri sa trocifrenim brojem oglasa – 121 oglas, dok za ostale inženjerske pozicije postoji znatno manja potražnja. Na primer, za inženjere elektroničare za informacioni inženjering raspisano je devet oglasa, za elektroinženjere osam, dok je za inženjere elektrotehnike i inženjere bezbednosti i zdravlja na radu oglašeno samo po sedam, odnosno tri radna mesta.

Implicacije za sektor zapošljavanja

Ovi podaci pokazuju da se tržište rada u Srbiji tokom juna 2026. godine prilagođava aktuelnim potrebama privrede, sa izraženom potražnjom za operaterima u elektroenergetici. Istovremeno, programeri i dalje ostaju među pet najtraženijih zanimanja, ali više nisu dominantni kao prethodnih godina. S obzirom na regionalne razlike u broju oglasa, evidentno je da ekonomska aktivnost i mogućnosti zapošljavanja i dalje zavise od stepena industrijskog razvoja i urbanizacije u pojedinim delovima Srbije. Posebno treba istaći da su zanimanja iz oblasti zanatstva i manuelnog rada i dalje visoko tražena, što ukazuje na stabilnu potrebu za ovim profilima u domaćoj privredi.

Pročitaj još

Domaće

Tender za obnovu Kalenić pijace obustavljen zbog neprihvatljive ponude od 24 miliona evra

Javna nabavka za rekonstrukciju pijace u Beogradu stopirana jer je jedina pristigla ponuda bila neadekvatna, iako je vrednost radova ostala 24 miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tender za obnovu Kalenić pijace obustavljen zbog neprihvatljive ponude od 24 miliona evra – javna nabavka za rekonstrukciju Kalenić pijace

Javna nabavka za rekonstrukciju pijace u Beogradu stopirana jer je jedina pristigla ponuda bila neadekvatna, iako je vrednost radova ostala 24 miliona evra

Javna nabavka za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu, vredna 24 miliona evra, obustavljena je nakon što je Komisija za javnu nabavku ocenila jedinu pristiglu ponudu kao neprihvatljivu. Tender za obnovu Kalenić pijace raspisan je 26. maja, a jedina ponuda stigla je sat i po pre isteka roka, 20. jula. Odluka Komisije usledila je zbog toga što obrazac sa cenama nije bio popunjen prema pravilima definisanim tenderom.

Detalji neuspelog tendera za Kalenić pijacu

U pitanju je bila ponuda konzorcijuma od sedam kompanija, predvođenih firmom Jadran, koja je prethodno izvodila radove na Obrenovačkoj pijaci i učestvovala u projektima autobuske stanice u Beogradu. Komisija za javnu nabavku navela je da ponuđač nije ispunio ključne uslove, posebno u delu koji se odnosi na popunjavanje cenovnika. Kao rezultat, postupak je morao biti obustavljen u skladu sa zakonskim procedurama.

Ekonomski kontekst i implikacije obustavljene javne nabavke

Planirana rekonstrukcija Kalenić pijace podrazumevala je natkrivanje tržišnog prostora i dogradnju novih lokala. Projekat je u početku uključivao izgradnju dva podzemna nivoa, od kojih je jedan trebalo da bude garaža, a drugi magacinski prostor. U međuvremenu se odustalo od podzemnih objekata, ali je ukupna vrednost radova ostala nepromenjena – 24 miliona evra. To bi ovu rekonstrukciju učinilo jednom od najskupljih u Evropi s obzirom na veličinu objekta. S druge strane, obustava tendera otvara pitanje racionalnosti investicije u odnosu na slične projekte u regionu.

Organizacione i tržišne posledice neuspeha tendera

Zbog neuspeha tendera, rekonstrukcija Kalenić pijace odložena je na neodređeno vreme. Ova situacija ima direktan uticaj na poslovne subjekte koji posluju na pijaci, kao i na lokalnu zajednicu koja koristi njene usluge. Pored toga, ovakav ishod može uticati na buduće javne nabavke s obzirom na stroge kriterijume i potrebu za transparentnošću u postupcima ovog tipa. Takođe, ekonomisti ističu da su obim i vrednost investicija u infrastrukturu značajni za gradski budžet i lokalni razvoj, te se očekuje da će grad Beograd uskoro razmotriti novu strategiju za obnovu pijace.

Pročitaj još

Domaće

Ominimo postao prvi srpski jednorog sa vrednošću od 1,6 milijardi dolara

Tehnološki startap iz Srbije ostvario vrednost od 1,6 milijardi dolara, podržan investicijom EBRD-a i saradnjom sa Zurich Insurance Group

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ominimo postao prvi srpski jednorog sa vrednošću od 1,6 milijardi dolara

Tehnološki startap iz Srbije ostvario vrednost od 1,6 milijardi dolara, podržan investicijom EBRD-a i saradnjom sa Zurich Insurance Group

Ominimo, inovativni insurtech startap iz Srbije, dostigao je tržišnu vrednost od 1,6 milijardi dolara nakon zatvaranja investicione runde Serije B, saopštila je kompanija. Kao rezultat, Ominimo postaje prvi srpski jednorog – privatna firma čija vrednost premašuje milijardu dolara. U ovoj investicionoj rundi učestvovao je i investicioni ogranak Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Brzi rast i partnerstvo sa Zurich Insurance Group

Ominimo je osnovan 2024. godine i inicijalno je procenjen na 200 miliona evra, što je ostvareno za samo godinu dana. Kompanija je već u ranoj fazi poslovanja uspostavila partnerstvo sa Zurich Insurance Group, jednim od vodećih globalnih osiguravajućih društava. Sada, sa novom valuacijom, Ominimo se smatra najvrednijom osiguravajućom kompanijom na prostoru bivše Jugoslavije i jednom od najvažnijih kompanija u Srbiji. Prema zvaničnoj objavi, Ominimo je za manje od dve godine privukao gotovo milion korisnika i ostvario godišnji obim poslovanja veći od 350 miliona dolara.

Tehnologija i strategija rasta Ominima

Kompaniju vode Dušan Komar i Laslo Horvat iz Srbije, zajedno sa Denisom Vejnbenderom iz Nemačke. Ominimo razvija tehnološka rešenja za osiguranje koristeći naprednu veštačku inteligenciju i matematičke modele koji analiziraju preko 100 varijabli, dok tradicionalne osiguravajuće kuće često koriste znatno ograničeniji pristup. Ovakva strategija omogućila je Ominimu da ostvari profitabilnost od samog početka i da se širi na četiri evropska tržišta, najpre kroz standardizovano osiguranje vozila u Mađarskoj. Pored toga, kompanija je uspela da održi niže administrativne troškove, što je retkost u globalnoj insurtech industriji gde većina startapa dugo posluje sa gubicima.

Uloga inženjerskog tima i uticaj na srpsko tržište

Većinu zaposlenih u Ominimu čine stručnjaci iz Srbije. Kompanija zapošljava više od 100 ljudi, od čega su dve trećine data-naučnici i softverski inženjeri, sa prosečnom starošću tima od 25 godina. „Oni su najbolji matematičari i programeri svoje generacije“, istakao je Dušan Komar. Osnivači ističu da status prvog srpskog jednoroga menja percepciju Srbije kod međunarodnih investitora i povećava šanse za dalji razvoj tehnološkog sektora.

Podrška EBRD-a i planovi za proširenje

Učešće EBRD-a potvrđuje visoke standarde i poslovnu stabilnost Ominima. „Ominimo je jedna od najimpresivnijih insurtech kompanija koje smo do sada evaluirali, zahvaljujući spoju izuzetnog rasta i snažnih poslovnih temelja. Drago nam je što možemo da podržimo kompaniju u narednoj fazi njenog razvoja i radujemo se dugoročnom partnerstvu na njenom daljem putu rasta“, izjavio je Bruno Lusic iz EBRD-a. Kompanija u narednih godinu dana planira ulazak na još šest tržišta Evropske unije, kao i izlazak na tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Na taj način, Ominimo postavlja Srbiju na globalnu mapu inovacija u oblasti osiguranja i tehnologije, što donosi nove prilike za mlade stručnjake i dodatno jača poziciju domaćeg IT sektora.

Pročitaj još

Domaće

Afrička kuga svinja izazvala gubitak 33.500 grla, boginje ovaca i koza pod kontrolom

Veterinarske službe brzo reagovale na žarište boginja u Raškoj, dok pojačane mere na granici sprečavaju širenje zaraze

Objavljeno pre

,

Objavio:

Afrička kuga svinja izazvala gubitak 33.500 grla, boginje ovaca i koza pod kontrolom

Veterinarske službe brzo reagovale na žarište boginja u Raškoj, dok pojačane mere na granici sprečavaju širenje zaraze

Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je afrička kuga svinja do sada dovela do uginuća 33.500 svinja u devet opština. Istovremeno su boginje ovaca i koza pod kontrolom, bez novih potvrda zaraze. Ove informacije objavio je Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede, koji je istakao značaj pojačanih mera na granici zbog pojave kuge malih preživara u Temišvaru.

Afrička kuga svinja i uticaj na stočarstvo

Afrička kuga svinja izazvala je značajne gubitke u svinjarskom sektoru, što direktno utiče na domaću proizvodnju mesa i ekonomske rezultate farmi. Do sada je, prema podacima ministarstva, u devet opština uginulo 33.500 svinja. Kao rezultat, proizvođači su se suočili sa smanjenjem broja grla, što može uticati na stabilnost snabdevanja i cene svinjskog mesa na tržištu.

Pojačane mere i kontrola boginja ovaca i koza

Ministar Dragan Glamočić naveo je da su zbog kuge malih preživara, poznate kao boginje ovaca i koza, pojačane kontrole na granicama sa susednim državama. On je istakao: „Pojačali smo te mere na granici i sve, da ne uđu. Era je virusa. Granice među državama nisu granice za viruse, naravno, jer oni to ne poznaju.“ Resorni organi su, u saradnji sa veterinarskim službama, reagovali brzo nakon što je na jednom gazdinstvu u opštini Raška, gde je bilo 67 ovaca i 60 jagnjadi, potvrđeno žarište boginja ovaca i koza.

Preventiva i ekonomski značaj kontrole bolesti

Boginje ovaca i koza, odnosno kuga malih preživara (PPRV), veoma su zarazna virusna bolest koja može naneti ozbiljnu ekonomsku štetu stočarstvu. Bolest se prenosi neposrednim kontaktom sa zaraženim životinjama, ali i putem kontaminiranih predmeta, odeće, obuće ili čak insekata. Zbog toga su pojačane mere nadzora i kontrole od suštinskog značaja za očuvanje proizvodnje i stabilnosti sektora.

Brza reakcija veterinarskih službi

Ministarstvo je istaklo da je veterinarska služba prepoznala promene na životinjama u ranoj fazi, uzela uzorke i dostavila ih Veterinarskom specijalističkom institutu „Kraljevo“. Na taj način je omogućena pravovremena izolacija žarišta i sprečeno dalje širenje bolesti u stadu.

Šira ekonomska slika i značaj biosigurnosti

Afrička kuga svinja i boginje ovaca i koza predstavljaju ozbiljan izazov za stočarstvo. Ove bolesti zahtevaju kontinuiranu biosigurnost i saradnju proizvođača sa nadležnim institucijama. S druge strane, pravovremene mere i edukacija farmera doprinose smanjenju ekonomskih gubitaka i očuvanju konkurentnosti domaće proizvodnje mesa. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje nastavak pojačanih kontrola i informisanja, kako bi se sprečilo dalje širenje zaraznih bolesti i dugoročno očuvala stabilnost stočarskog sektora.

Pročitaj još

U Trendu