Connect with us

Domaće

Novi zakon o PDV-u uvodi prag od 10.000 evra za nabavke iz EU

Promene u oporezivanju prevoznih sredstava i akciznih proizvoda, novi režim za poljoprivrednike i pravna lica

Published

on

gfe70be48589ca0a889e4655b6e1a25a87b90b4f34265db283801b418bd40126c27c504f8727708f8775f650f4f1ccf943f3a888689caf40c42e03225b01c2af1_1280

Promene u oporezivanju prevoznih sredstava i akciznih proizvoda, novi režim za poljoprivrednike i pravna lica

Predlog novog Zakona o porezu na dodatu vrednost, koji bi trebalo da stupi na snagu na dan pristupanja Srbije Evropskoj uniji, donosi važne izmene u načinu oporezivanja prometa dobara i usluga, kao i trgovine sa državama članicama EU. Ovim zakonom precizno se definišu pravila za obračun i naplatu PDV-a, a regulisani su i posebni režimi za određene teritorije, prevozna sredstva i akcizne proizvode.

Prema novim odredbama, PDV ostaje jedan od ključnih prihoda državnog budžeta, a obračunavaće se isključivo u skladu sa zakonom i njegovim pratećim prilozima, koji obuhvataju specifične delatnosti, elektronske usluge, umetnička dela, kolekcionarske predmete i poljoprivredne proizvode. Zakon detaljno uređuje oporezivanje prometa dobara na teritoriji Srbije, nabavku dobara iz država članica Evropske unije, pružanje usluga uz naknadu i uvoz dobara.

Jedna od najznačajnijih novina je usklađivanje sa pravilima jedinstvenog evropskog tržišta, što podrazumeva precizne definicije teritorije Republike Srbije, Evropske unije, država članica, trećih zemalja i trećih područja. Posebno su uređeni slučajevi teritorija sa posebnim poreskim statusom, kao što su Kanarska ostrva u Španiji, planina Atos u Grčkoj, Olandska ostrva u Finskoj i određene italijanske i nemačke teritorije. Transakcije sa Monakom biće tretirane kao promet sa Francuskom, dok će promet sa Ostrva Man biti izjednačen sa prometom sa Ujedinjenim Kraljevstvom. Slično važi i za britanske baze Akrotiri i Dikelija na Kipru.

Kada je reč o prevoznim sredstvima, zakon uvodi posebna pravila. Novim vozilom smatraće se automobil koji se prodaje u roku od šest meseci od prve upotrebe ili koji nije prešao više od 6.000 kilometara. Za plovila je granica tri meseca od prve upotrebe ili najviše 100 sati plovidbe, dok se za vazduhoplove primenjuje rok od tri meseca ili maksimalno 40 sati leta. Ove odredbe su posebno relevantne za građane i firme koje nabavljaju vozila iz država članica EU, jer poreski tretman zavisi od statusa prevoznog sredstva.

Za akcizne proizvode, među kojima su energenti, duvanski proizvodi, alkohol i alkoholna pića, takođe su predviđena posebna pravila pri nabavci iz država EU, kako bi se obezbedilo usklađivanje sa evropskim propisima i sprečile zloupotrebe u prekograničnoj trgovini.

Zakon predviđa i izuzetke od oporezivanja, pa se PDV neće obračunavati na određene nabavke dobara iz EU ukoliko bi promet tih dobara u Srbiji bio oslobođen poreza. Ovi izuzeci odnose se i na polovnu robu, umetnička dela, kolekcionarske predmete i antikvitete, kada su već oporezovani prema posebnim pravilima u državi članici iz koje dolaze.

Posebne pogodnosti predviđene su za određene kategorije obveznika, među kojima su poljoprivrednici sa posebnim režimom oporezivanja i pravna lica bez prava na odbitak prethodnog PDV-a.

Važna promena odnosi se na prag za manje nabavke iz EU. Poreski obveznici i pravna lica koja nisu poreski obveznici neće imati obavezu obračunavanja PDV-a na nabavke iz EU ako ukupna vrednost takvih kupovina tokom tekuće i prethodne kalendarske godine ne prelazi 10.000 evra (u dinarskoj protivvrednosti). Međutim, postoji mogućnost dobrovoljnog opredeljivanja za obračun PDV-a, pod uslovom da se o tome unapred obavesti Poreska uprava, a ta odluka ostaje obavezna najmanje dve kalendarske godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kaspersky otkrio gubitak od 425 evra po osobi zbog online prevara u Srbiji

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Published

on

By

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Kompanija Kaspersky objavila je rezultate globalnog istraživanja o prevarama putem aplikacija za razmenu poruka, prema kojem su korisnici u Srbiji u proseku izgubili 425 evra po prevari. Ovo istraživanje, sprovedeno na osnovu iskustava žrtava širom sveta, pokazuje da su online prevaranti izuzetno efikasni – više od 51,7% prevara u Srbiji realizovano je u roku kraćem od 30 minuta. Na globalnom nivou, prosečan gubitak po osobi iznosi 733 evra.

Podaci pokazuju da najviše prevara počinje na WhatsApp-u (38,4%), Facebook-u (32%) i putem SMS/iMessage poruka (27,2%), dok slede Instagram (27,20%), Telegram (26,4%) i Viber (18%). Prevaranti često koriste više komunikacionih kanala, što potvrđuje činjenica da se čak 63% svih prevara odvija kroz kombinaciju platformi, prelazeći sa jedne aplikacije na drugu kako bi žrtvu dodatno zbunili.

Brzina kojom se novac ili lični podaci ustupaju je zabrinjavajuća – 52% žrtava u Srbiji reagovalo je za manje od 30 minuta, dok je 14% to učinilo za manje od pet minuta. Prevaranti se predstavljaju kao članovi porodice, prijatelji ili poznate kompanije, koristeći veštačku inteligenciju za imitaciju komunikacije i uverljivost poruka.

Finansijske posledice su ozbiljne: 54% žrtava izgubilo je novac, dok je 39% ostalo bez ličnih podataka, uključujući brojeve telefona (50%), puno ime (39,8%), e-mail adresu (37,76%) i kućnu adresu. Iako je 44% ispitanika prijavilo gubitke do 117 evra, značajan broj je pretrpeo veće gubitke – 13,33% žrtava izgubilo je više od 1.165 evra. Više od šestine ispitanika (16,40%) navelo je da su bili žrtve prevara tri ili više puta tokom prethodnih šest meseci.

Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti u Kaspersky Global Research & Analysis Team (GReAT), izjavio je: „Ovaj novi talas prevara putem aplikacija za razmenu poruka osmišljen je tako da bude neodvojiv od svakodnevne komunikacije. Veštačka inteligencija ubrzava ovaj trend, pomažući prevarantima da u velikom obimu uverljivo imitiraju brendove, poznate glasove i međuljudske odnose. Kao rezultat toga, sama svest o postojanju pretnji više nije dovoljna zaštita.”

Stručnjaci ističu da prevaranti koriste poznate kontekste i jezičke obrasce kako bi žrtve uverili da su njihove odluke racionalne. Dr Elizabet Karter, forenzička lingvistkinja i kriminološkinja sa Univerziteta Kingston u Londonu, naglašava važnost razgovora sa porodicom i prijateljima o aktivnostima na internetu kako bi se na vreme prepoznale potencijalne prevare. U uslovima rasta životnih troškova, gubici ovog tipa mogu predstavljati ozbiljan udarac za domaćinstva u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka edukovala decu o štednji na četvrtom Naučnom pikniku 29. i 30. maja

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Published

on

By

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Erste Banka Srbija realizovala je program finansijske pismenosti za decu na četvrtom Naučnom pikniku, održanom 29. i 30. maja u Arboretumu Šumarskog fakulteta u Beogradu. Tokom dvodnevnog događaja, najmlađi posetioci učestvovali su u radionicama „Porodični budžet u teglama“ i „Kasica iz snova“, gde su sticali znanja o razlikovanju potreba i želja, važnosti štednje i planiranju finansijskih ciljeva.

Kroz crtanje, razgovor, igru i interaktivnu predstavu „Čuvari Zmajevog blaga“, deca su usvajala osnovne veštine upravljanja novcem. Posebno interesovanje izazvala je igra „Finansijski točak znanja“, koja je podstakla radoznalost i diskusiju o ličnim finansijama. Program je deo inicijative za unapređenje finansijske pismenosti kod najmlađih, a realizovan je pod sloganom „Misli zeleno“, u saradnji sa Festivalom nauke i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

„Većina finansijskih navika formira se upravo u detinjstvu i zato verujemo da nikada nije prerano da sa decom razgovaramo o novcu, štednji i odgovornom donošenju odluka. Finansijska pismenost je važna životna veština koja nam pomaže da pametno upravljamo novcem – od prvog džeparca do velikih životnih ciljeva. Kako se ovim temama još uvek ne posvećuje dovoljno prostora kroz formalno obrazovanje, u Erste Banci nastojimo da iskoristimo svaku priliku da kroz zanimljive i pristupačne sadržaje doprinesemo razvoju finansijske pismenosti kod dece i mladih“, izjavila je Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija Erste Banke.

Naučni piknik je i ove godine okupio veliki broj dece, roditelja i ljubitelja nauke sa ciljem popularizacije znanja, istraživanja i kritičkog razmišljanja. Aktivnosti koje su realizovane deo su strateške posvećenosti Erste Banke unapređenju finansijske pismenosti u Srbiji, a kroz platformu #ErsteZnali Banka kontinuirano razvija edukativne sadržaje namenjene različitim generacijama kako bi teme poput štednje i odgovornog planiranja bile dostupnije široj javnosti.

Pročitaj još

Domaće

Gasprom povećao izvoz gasa Turskim tokom na rekordnih 7,65 milijardi kubnih metara

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Published

on

By

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Ruska energetska kompanija Gasprom povećala je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok u periodu januar–maj 2026. godine za 6,5 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupno je isporučeno 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što je najviši nivo zabeležen u prvih pet meseci godine od početka rada ovog gasovoda 2020. godine, prema podacima Evropske mreže operatora transportnih sistema za gas (ENTSOG).

Kroz graničnu tačku Strandža 2-Malkočlar na bugarsko-turskoj granici u periodu od 1. januara do 31. maja 2026. godine prošlo je oko 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na isti period lane. Samo u maju 2026. godine izvoz gasa ovom rutom porastao je za tri odsto na godišnjem nivou, dostigavši 1,47 milijardi kubnih metara.

Gasovod Turski tok povezuje Rusiju i Tursku preko Crnog mora. Jedan krak ovog gasovoda namenjen je turskom tržištu, dok drugi, poznat kao Balkanski tok, obezbeđuje snabdevanje zemalja južne i jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju, Rumuniju, Grčku, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku. Ukupni kapacitet gasovoda iznosi 31,5 milijardi kubnih metara godišnje.

Nakon što je tranzit ruskog gasa preko Ukrajine obustavljen 1. januara 2025. godine, Turski tok postao je jedina ruta za isporuke Gasproma Evropi. Tokom 2025. godine, izvoz ruskog gasa evropskim krakom ovog gasovoda dostigao je rekordnih više od 18 milijardi kubnih metara.

Pročitaj još

U Trendu