Connect with us

Domaće

Nizak vodostaj Dunava ugrozio uvoz goriva i izvoz žitarica iz Srbije

Samo 25% planiranog uvoza naftnih derivata ostvareno u julu, izvoz žitarica otežan zbog rekordno niskog nivoa reke

Objavljeno pre

,

Nizak vodostaj Dunava ugrozio uvoz goriva i izvoz žitarica iz Srbije Foto Izvor: Pixabay / Elstef

Samo 25% planiranog uvoza naftnih derivata ostvareno u julu, izvoz žitarica otežan zbog rekordno niskog nivoa reke

Dunav je ovog jula zabeležio rekordno nizak vodostaj, što je dovelo do ozbiljnih problema za privredu Srbije. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, vodostaj kod Bezdana iznosio je minus 113 centimetara, kod Bogojeva minus 62, a kod Novog Sada minus 44 centimetra. Ova situacija direktno utiče na dotok goriva, proizvodnju struje i plasman žitarica, upozorili su nadležni.

Dotok goriva i uvoz nafte pod pritiskom

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je zbog niskog vodostaja Dunava uvoz naftnih derivata u Srbiju ozbiljno otežan. Prema njenim rečima, u julu je realizovano samo 25% planiranog uvoza. To predstavlja značajan rizik za energetsku stabilnost, jer se deo goriva tradicionalno doprema baržama preko Dunava. Kao rezultat, država je prinuđena da razmatra alternativne logističke pravce i da aktivira rezerve.

Nizak vodostaj Dunava i proizvodnja struje

Osim goriva, vodostaj Dunava i drugih velikih reka ima direktan uticaj na proizvodnju električne energije. Elektroprivreda Srbije (EPS) trećinu struje dobija iz hidroelektrana, a najveći deo te energije dolazi upravo sa Dunava i Drine. Prosečan dotok na Dunavu od početka veka iznosio je 5.257 kubnih metara u sekundi, dok je prošle godine pao na 3.822 kubna metra. Na Drini je prosečan dotok bio gotovo 100 kubika manji od višegodišnjeg proseka. EPS navodi da u sušnim periodima mora sve više da se oslanja na termoelektrane i uvoz struje, što povećava troškove i opterećuje energetski bilans.

Izvoz žitarica kroz Konstancu pod znakom pitanja

Srbija godišnje izveze žitarice u vrednosti od oko 900 miliona evra, od čega kukuruz i pšenica čine oko 700 miliona evra, prema procenama Privredne komore Srbije. Većina izvoza ide Dunavom, preko rumunske luke Konstanca. Međutim, zbog niskog vodostaja brodovi moraju da budu delimično natovareni, što povećava troškove po toni i usporava dinamiku izvoza. Produktna berza u Novom Sadu beleži smanjenu aktivnost u trgovini žitaricama, a nizak vodostaj Dunava naveden je kao ključni razlog. S obzirom na geopolitičku nesigurnost u Crnom moru, dodatne prepreke u rečnom transportu dodatno otežavaju položaj domaćih izvoznika.

Strukturni izazovi i institucionalne mere

Direktor Srbijavoda Goran Puzović istakao je da aktuelni minimum vodostaja predstavlja ozbiljan izazov i da su službe u stalnoj koordinaciji sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. “Najniži vodostaj se obično beleži krajem avgusta ili tokom septembra. Sada ga imamo već u julu, a pred nama su još 45 do 50 dana potencijalno sličnih ili gorih uslova”, izjavio je Puzović. On je naglasio da je ovakva situacija posledica višegodišnjeg nedostatka snega na Alpima, što direktno smanjuje punjenje reke Dunav. Vlada Srbije je spremna da, ukoliko bude potrebno, donese set mera za čišćenje plovnog puta kako bi omogućila nesmetani prolaz brodova. Pored toga, EPS nastavlja sa revitalizacijom postojećih hidroelektrana, ali ističe da dotok vode ostaje presudan faktor za proizvodnju struje.

Uticaj na domaće tržište i preporučene mere

Nizak vodostaj Dunava, osim što izaziva probleme u sektoru energetike, dodatno komplikuje izvoznu strategiju Srbije. Pad aktivnosti na Produktnoj berzi u Novom Sadu i produženo vreme transporta žitarica kroz Konstancu mogu imati implikacije na formiranje domaćih cena i konkurentnost proizvođača. Stručnjaci iz sektora ističu da je rešenje u unapređenju rečnih infrastruktura, povećanju državnih rezervi derivata i razvoju alternativnih transportnih pravaca. Ipak, prema zvaničnim izjavama, strukturna zavisnost tri ključna sektora od vodostaja Dunava ostaje dugoročni izazov za privredu.

Pročitaj još

Domaće

Prevoznici najavili blokadu 21 graničnog prelaza zbog šengenskog ograničenja

Srpski i regionalni prevoznici obustavljaju transport 14. septembra zbog zabrane boravka vozača dužeg od 90 dana u Šengenu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevoznici najavili blokadu 21 graničnog prelaza zbog šengenskog ograničenja – blokada graničnog prelaza

Srpski i regionalni prevoznici obustavljaju transport 14. septembra zbog zabrane boravka vozača dužeg od 90 dana u Šengenu

Udruženje Međunarodni transport Srbije i prevoznici iz regiona najavili su blokadu 21 graničnog prelaza prema Evropskoj uniji, počev od 14. septembra u ponoć. Razlog za ovu meru je šengensko ograničenje koje onemogućava vozačima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije da borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana u Šengenskoj zoni. Ova odluka, kako navodi Neđo Mandić, predsednik udruženja, nije doneta olako, ali je postala neizbežna zbog sve strožije primene pravila i gubitka mogućnosti za rad profesionalnih vozača.

“To nije naša samovoljna odluka. To je jednostavno iznuđeno. Nama skoro da nema više vozača na raspolaganju da mogu da voze, jer većina ima više od 90 dana a bukvalno se sada ne propuštaju”, izjavio je Mandić. On ističe da su prevoznici svesni potencijalne štete po sopstveni sektor, ali smatra da je pritisak jedini način da se ubrza pronalaženje rešenja za problem koji traje godinama.

Šengensko ograničenje i digitalni sistem EES otežavaju rad prevoznika

Vozači sa Zapadnog Balkana svakodnevno se suočavaju sa hapšenjima, deportacijama i zabranama ulaska u zemlje Šengena zbog prekoračenja dozvoljenog boravka od 90 dana u 180 dana. Ova pravila koja su prvobitno bila namenjena turistima, sada se striktno primenjuju i na profesionalne vozače drumskog transporta, što dodatno komplikuje funkcionisanje međunarodnog kargo sektora. Uvođenje novog digitalnog sistema EES omogućava povezivanje svih zemalja Šengena i carinskih službi, čime je nadzor postao znatno stroži.

Na dosadašnjim sastancima predstavnika prevoznika, regionalnih privrednih komora i državnih organa sa Evropskom komisijom, iz Brisela je poručeno da “Šengenska pravila moraju da se poštuju” i da “izuzetaka nema”. Iako je više puta istaknuto da se radi na rešenju, konkretni rezultati nisu postignuti, a problem je sada eskalirao zbog intenzivnijeg nadzora.

Regionalna solidarnost i ekonomske posledice blokade granica

Protest i obustava transporta organizovani su u saradnji sa prevoznicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. To pokazuje visok stepen regionalne solidarnosti pred zajedničkim izazovom. Blokada 21 graničnog prelaza imaće direktan uticaj na tokove međunarodne trgovine, lance snabdevanja i izvozne kompanije iz celog regiona. Srpski prevoznici upozoravaju da gube vozače i da su, praktično, sami blokirani, jer ne mogu da rade pod trenutnim pravilima.

Zbog toga će, prema najavama, blokada trajati dok se ne pronađe održivo rešenje ili ne uvedu izuzeci za profesionalne vozače. Očekuje se da će ekonomske posledice biti značajne, posebno za sektore koji zavise od neometanog drumskog transporta robe ka Evropskoj uniji. U međuvremenu, privredne komore i udruženja prevoznika nastavljaju dijalog sa evropskim institucijama, ali za sada bez konkretnih pomaka.

Uvođenje strogog digitalnog nadzora kroz EES sistem, kao rezultat šengenske politike, dodatno otežava situaciju za transportni sektor Zapadnog Balkana. Prevoznici ističu da je rešenje hitno potrebno, jer trenutni model ograničava konkurentnost i ugrožava stabilnost celokupnog logističkog lanca u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Brent nafta premašila 100 dolara, evropski gas na 77 evra uz pad berzi

Referentna cena nafte Brent dostigla je 100 dolara, dok su evropski indeksi i gas doživeli oscilacije usred nestabilnog tržišnog okruženja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brent nafta premašila 100 dolara, evropski gas na 77 evra uz pad berzi

Referentna cena nafte Brent dostigla je 100 dolara, dok su evropski indeksi i gas doživeli oscilacije usred nestabilnog tržišnog okruženja

Brent nafta premašila je granicu od 100 dolara za barel, što predstavlja važan psihološki prag za svetska tržišta energenata. U isto vreme, cene gasa u Evropi porasle su na 76,8 evra po megavat-satu prema poslednjim fjučersima na TTF tržištu. Ove promene prate pad evropskih berzanskih indeksa tokom trgovanja, pokazujući povećanu volatilnost na tržištima energenata i kapitala.

Cene energenata i kretanje evropskih indeksa

Fjučersi za oktobarsku isporuku gasa na TTF berzi beleže blagu dnevnu korekciju od -1,3%, sa cenom od 76,700 evra po megavat-satu. Istovremeno, nemački indeks DAX pao je 0,39% i trenutno iznosi 25.890,77 poena. Britanski FTSE 100 beleži pad od 0,28%, na 10.783,09 poena, dok je francuski CAC 40 smanjen za 0,61% i sada je na 8.265,15 poena. S druge strane, kineski CSI 300 indeks porastao je za 0,30% i dostigao 4.572,60 poena.

Promene valuta i roba na tržištu

Vrednost evra prema dolaru trenutno iznosi 1,1619 dolara, pokazujući relativnu stabilnost valuta u poređenju sa prethodnim danima. Cena zlata iznosi 4.445,41 dolara za trojsku uncu, uz dnevni pad od 0,16%. Cena pšenice porasla je na 749 centi za bušel, što je rast od 0,27%. Kao rezultat ovih promena, tržišni akteri pažljivo prate razvoj događaja u sektoru energenata, jer cene sirovina i berzanski indeksi pokazuju povećanu neizvesnost.

Tržišni kontekst i ekonomski značaj

Cene gasa u Evropi, kao i brent nafta, direktno utiču na troškove proizvodnje i energetsku bezbednost regiona. Pad glavnih evropskih indeksa ukazuje na zabrinutost investitora zbog moguće daljnje nestabilnosti u sektoru energenata. Ove promene mogu imati posledice za industriju, domaćinstva i ukupnu inflaciju u evropskoj ekonomiji. Takođe, rast kineskog CSI 300 indeksa pokazuje postojanje pozitivnih signala na azijskim tržištima, što može ublažiti deo pritiska koji dolazi iz Evrope.

Buduće implikacije za evropsko tržište energenata

Pad evropskih indeksa u okruženju kada je brent nafta premašila 100 dolara i gas dostigao 77 evra po megavat-satu, ističe potrebu za dodatnom pažnjom u upravljanju rizicima na tržištu energenata. Investitori i kompanije u energetskom sektoru nastaviće da prate kretanja cena brent nafte i gasa u Evropi kako bi prilagodili svoje strategije. Konačno, volatilnost na tržištu energenata može imati dugoročne posledice na privredni rast i konkurentnost evropske industrije.

Pročitaj još

Domaće

Izraelsko-srpska privredna komora pokrenula saradnju, trgovina dostigla 238 miliona dolara

Bilateralna trgovina Srbije i Izraela porasla 59 odsto, komora najavljuje jaču podršku investitorima i kompanijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izraelsko-srpska privredna komora pokrenula saradnju, trgovina dostigla 238 miliona dolara

Bilateralna trgovina Srbije i Izraela porasla 59 odsto, komora najavljuje jaču podršku investitorima i kompanijama

Izraelsko-srpska privredna komora zvanično je počela sa radom u Beogradu, čime je institucionalizovana ekonomska saradnja dve zemlje. Prema izjavama sa svečanog otvaranja, bilateralna trgovina dostigla je 238 miliona američkih dolara u prvih sedam meseci ove godine. Ključni ekonomski podatak, rast izvoza iz Srbije u Izrael za 59 odsto i rast uvoza iz Izraela za 24 odsto, dodatno potvrđuje jačanje ekonomskih veza, saopštila je Ambasada Izraela u Srbiji.

Rast bilateralne trgovine i novi institucionalni okvir

Predsednik komore Gili Dekel naveo je da izraelske kompanije već dve decenije ulažu u Srbiju, posebno u sektor nekretnina. „Prilika postoji, naš posao je da je pretvorimo u posao. Poslujem u Srbiji, posebno u sektoru nekretnina, više od 20 godina. Tokom tih godina, iz prve ruke sam video mogućnosti, izazove i, pre svega, ogroman potencijal jačih poslovnih veza između Izraela i Srbije“, izjavio je Dekel. Komora ima podršku Ambasade Srbije u Izraelu i blisku saradnju sa Ambasadom Izraela u Beogradu. Generalna direktorka komore Tea Rolinger ističe da je cilj komore promocija međusobne trgovine i investicija. „Želimo da pomognemo izraelskim kompanijama, preduzetnicima i investitorima da uđu i rastu na srpskom tržištu, i da podržimo srpske kompanije koje se okreću ka Izraelu“, naglasila je Rolinger.

Izraelsko-srpska privredna komora i uticaj na ekonomske odnose

Ambasadorka Izraela u Srbiji Avivit Bar-Ilan naglasila je da Izraelsko-srpska privredna komora predstavlja most između ljudi, kompanija i ideja. „Naš cilj je jasan, snažne političke temelje između Srbije i Izraela moraju pratiti još jače ekonomske veze koje donose konkretne koristi kompanijama i građanima u obe zemlje“, izjavila je Bar-Ilan. U prethodnih godinu dana uložen je značajan trud u pokretanje komore, a projekat je dodatno ojačan strateškim dijalogom i planiranim pregovorima o Sporazumu o slobodnoj trgovini. Prema rečima ambasadorke, izraelske kompanije podržavaju energetsku tranziciju i ekonomsku otpornost Srbije kroz projekte zelene energije, dok su investicije u nekretnine oblikovale savremeni Beograd. Najveći izraelski poslodavci u Srbiji, poput KAVIM-a i LPO Ada, kao i kompanije AFI Europe, BIG CEE, Shikun Binui i Ashtrom International, ističu se kao nosioci investicija i razvoja. Na svečanosti su prisustvovali i predstavnici Privredne komore Srbije, kao i ministarka unutrašnje i spoljašnje trgovine Jagoda Lazarević. Kao rezultat, nova komora stvara platformu za još intenzivniju saradnju, direktno povezujući privatne sektore i omogućavajući dalji rast trgovine i investicija između Srbije i Izraela.

Pročitaj još

U Trendu