Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Inflacija u aprilu iznosila 3,3 odsto, BDP Srbije porastao 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mywin_dow

Inflacija u aprilu iznosila 3,3 odsto, BDP Srbije porastao 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto, dok su kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice zadržane na 4,5% i 7,0%. Ova odluka doneta je na sednici 11. juna 2026. godine, uzimajući u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja.

Prema saopštenju NBS, međugodišnja inflacija u aprilu iznosila je 3,3 odsto, što je ubrzanje u odnosu na mart kada je inflacija bila 2,8 odsto. Ovo povećanje inflacije posledica je rasta svetskih cena nafte i viših cena naftnih derivata na domaćem tržištu. “Rast cena naftnih derivata bi bio veći da država nije preduzela mere – smanjenje akciza na gorivo i snabdevanje tržišta iz sopstvenih rezervi”, navodi NBS.

Izvršni odbor ocenjuje da će inflacija ostati u granicama cilja do septembra, a potom bi, krajem ove i početkom naredne godine, privremeno mogla blago da pređe gornju granicu cilja zbog više svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda, kao i niske baze iz prethodne godine kada su maloprodajne marže bile ograničene na 20 odsto. Ako se aktuelni energetski šok pokaže privremenim, inflacija bi trebalo da uspori i da se vrati u ciljani okvir sredinom 2027. godine. Usporavanju inflacije doprineće i restriktivan karakter monetarne politike, postepeno slabljenje troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i očekivano usporavanje rasta realnih zarada.

Evropa, kao veliki neto uvoznik energenata, posebno je osetljiva na energetske šokove. Prema podacima NBS, inflacija u evrozoni iznosila je 3,2% u maju, u odnosu na oko 2% pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku i rasta svetske cene nafte. Centralne banke u regionu ostaju spremne da reaguju ukoliko dođe do značajnijeg rasta inflacionih očekivanja i zarada. NBS ukazuje da je uticaj energetskog šoka na globalnu i domaću inflaciju teško predvideti zbog neizvesnosti oko trajanja i intenziteta sukoba.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u prvom tromesečju 2026. iznosio 3,2 odsto, što je više od prve procene od tri odsto. Mesečni pokazatelji za april beleže pozitivna kretanja u industriji, maloprodaji i turizmu, što je u saglasnosti sa projekcijom privrednog rasta od tri odsto za ovu godinu. Rast BDP-a u dosadašnjem toku godine podržali su domaća tražnja i neto izvoz, a dodatni efekti se očekuju kroz investicione projekte u okviru programa “Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027”.

Kreditna aktivnost prema privredi i stanovništvu zabeležila je međugodišnji rast od 17,1% u aprilu. Ipak, privredna aktivnost ostaje pod uticajem globalne neizvesnosti izazvane geopolitičkim tenzijama i rastom cena energenata, što može negativno uticati na investiciono i potrošačko poverenje i tokove kapitala.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo kontrolu zasada maline, fokus na prijavljene površine

Država proverava stanje zasada kod korisnika podsticaja, cilj precizniji podaci i pravična raspodela podrške

Published

on

By

Država proverava stanje zasada kod korisnika podsticaja, cilj precizniji podaci i pravična raspodela podrške

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srbije započelo je sveobuhvatnu kontrolu zasada maline na teritoriji Srbije, usmerenu na korisnike državnih podsticaja, saopštilo je ministarstvo 11. juna 2026. godine. Nalog za sprovođenje monitoringa izdao je ministar Dragan Glamočić, uz angažovanje poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi radi provere stvarnog stanja prijavljenih površina pod malinama.

Kontrola obuhvata proveru postojanja i stanja zasada kod korisnika podsticaja, kako bi se utvrdilo da li su površine za koje su ostvarena prava na podsticaje zaista pod zasadima maline i da bi se dobio precizniji uvid u zdravstveno stanje, održivost i proizvodni potencijal zasada.

Ministar Glamočić istakao je da će posebna pažnja biti posvećena parcelama sa većom prijavljenom površinom, slučajevima neslaganja između prijavljenog i utvrđenog stanja te parcelama gde postoje naznake da nisu u aktivnoj proizvodnji. Prema navodima ministarstva, cilj ove aktivnosti nije sankcionisanje proizvođača, već obezbeđivanje da sredstva državne podrške dobijaju oni koji zaista proizvode, kao i prikupljanje tačnih podataka za bolje kreiranje mera u sektoru voćarstva.

“Država želi jasnu i realnu sliku stanja na terenu, jer su pouzdani podaci osnov za odgovornu agrarnu politiku. Srbija je zemlja maline i zato je važno da imamo tačne podatke o stanju zasada i realnim proizvodnim kapacitetima”, izjavio je ministar Glamočić.

On je naglasio da je krajnji cilj zaštita poljoprivrednika koji zaista rade i proizvode, uz pravičniju raspodelu podsticaja i planiranje budućih mera na osnovu stvarnog stanja na terenu.

Pročitaj još

Domaće

Beograd zabeležio skor od 5,00 u indeksu održivosti, poslednji među 42 evropska grada

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Published

on

By

Javni EV punjači sa indeksom 0,01 i potrošnja obnovljive energije 0,04 svrstali srpsku prestonicu na dno evropske liste

Beograd je prema najnovijem istraživanju o urbanoj održivosti, koje je sproveo iSelect, zauzeo poslednje, 42. mesto među evropskim gradovima i 90. poziciju u globalnoj konkurenciji od 100 urbanih centara. Ukupan skor Beograda iznosi 5,00 poena, dok je grad u gotovo svim analiziranim segmentima daleko ispod evropskog proseka. Najveće slabosti zabeležene su u infrastrukturi za električna vozila, sa indeksom javnih EV punjača od svega 0,01 u poređenju sa Londonom koji ima indeks 1,00, Madridom 0,41 i Glazgovom 0,37. Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u Beogradu ocenjena je sa 0,04, dok Glazgov ima rezultat 1,00, a Hamburg 0,91.

Kvalitet vazduha, merjen kroz prisustvo PM2.5 čestica, takođe je na niskom nivou, sa skromnih 0,09 poena, što ukazuje na dugotrajne probleme sa aerozagađenjem. U dostupnosti zelenih površina, Beograd je postigao rezultat 0,06, dok su Stokholm i Prag ostvarili indekse od 0,46, odnosno 0,44. Istraživanje je sprovedeno na osnovu četiri indikatora – kvalitet vazduha, dostupnost zelenih površina, infrastruktura za punjenje električnih vozila i potrošnja energije iz obnovljivih izvora, pri čemu su svi parametri imali jednaku težinu u ukupnoj oceni.

Podaci su ažurirani do 14. avgusta 2025. godine i prikupljeni iz izvora kao što su IQAir, Svetska zdravstvena organizacija, OpenStreetMap, Open Charge Map i World Population Review. U slučajevima kada nisu bili dostupni podaci za određeni indikator, dodeljen je rezultat nula. Metodologija istraživanja podrazumeva normalizaciju rezultata svakog indikatora u rasponu od 0 do 1, a ukupni skor je sabiran do maksimalnih 100 poena. Na vrhu evropske liste nalaze se London, Glazgov i Hamburg, dok je Bukurešt zauzeo pretposlednje mesto.

Ovaj indeks ukazuje na značajan zaostatak Beograda za evropskim gradovima u zelenoj tranziciji i ističe potrebu za ulaganjima u infrastrukturu, obnovljive izvore energije i unapređenje kvaliteta vazduha, kako bi se obezbedio standard života primeren modernoj evropskoj prestonici.

Pročitaj još

Domaće

Coreside izveštaj: prodaja 17.800 stanova u Beogradu, tržišna vrednost 4,8 milijardi evra

Rast prodaje stanova za 2,5 odsto, učešće kreditnog finansiranja 31 odsto, dominira segment od 2.100 do 3.000 evra po kvadratu

Published

on

By

Rast prodaje stanova za 2,5 odsto, učešće kreditnog finansiranja 31 odsto, dominira segment od 2.100 do 3.000 evra po kvadratu

Konsultantska kuća za nekretnine Coreside, deo kompanije Marera, objavila je izveštaj o beogradskom tržištu stanova i stanogradnje za 2025. godinu. Prema analizi, tokom 2025. u Beogradu je prodato 17.800 stanova, što je rast od 2,5 odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Ukupna vrednost stanova dostigla je 4,8 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 17 odsto u odnosu na 2024. godinu. Kreditno finansiranje učestvovalo je u 31 odsto svih transakcija, potvrđujući rast aktivnosti na tržištu stambenih kredita i stabilnu tražnju.

Izveštaj ukazuje na promene u cenovnoj strukturi – segment stanova po ceni od 2.100 do 3.000 evra po kvadratnom metru sada čini 46 odsto ukupne prodaje u 2025. godini. Udeo stanova u višem cenovnom rangu od 3.100 do 4.000 evra po kvadratu beleži rast u poslednjih pet godina, dok pristupačniji segmenti sve manje učestvuju u prometu.

Razvoj stambene izgradnje ostaje koncentrisan u ključnim gradskim zonama. Novi Beograd zadržava poziciju vodećeg centra savremene stanogradnje, dok Palilula, Čukarica i Voždovac nastavljaju da pokazuju značajan potencijal sa aktivnim ili planiranim projektima. Zakupnine prate cenovnu i razvojnu hijerarhiju grada – premium zone donose najviše rente, dok srednji segment zakupnina ostaje okosnica tržišta izdavanja, a zone u razvoju nude povoljan odnos uloženog kapitala i prinosa uz potencijal rasta vrednosti.

„Beogradski segment stambenih nekretnina ostaje dinamičan, ali i sve selektivniji. Kupci i investitori danas pažljivije analiziraju lokaciju, kvalitet projekta, strukturu stanova i dugoročni potencijal vrednosti. Upravo zato su ovakvi izveštaji važni, jer oni podatke stavljaju u širi kontekst i omogućavaju dublje sagledavanje pravaca razvoja tržišta“, izjavio je Bojan Ljubičić, real estate direktor u kompaniji Marera. On dodaje: „Stabilna tražnja, migracije ka urbanim centrima, rast zarada i veća kreditna aktivnost nastavljaju da podržavaju tržište. Ipak, naredni period će sve više zavisiti od kvaliteta ponude, pravilnog pozicioniranja projekata i sposobnosti investitora da razumeju realne potrebe kupaca.“

Coreside najavljuje nastavak redovnih polugodišnjih i godišnjih izveštaja, sa ciljem da postanu pouzdan izvor informacija za stručnu javnost, poslovne subjekte i građane koji žele da prate tržište stanova i stanogradnje u Beogradu.

Pročitaj još

U Trendu