Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto

Inflacija u aprilu iznosila 3,3 odsto, BDP Srbije porastao 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mywin_dow

Inflacija u aprilu iznosila 3,3 odsto, BDP Srbije porastao 3,2 odsto u prvom kvartalu 2026.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75 odsto, dok su kamatne stope na depozitne i kreditne olakšice zadržane na 4,5% i 7,0%. Ova odluka doneta je na sednici 11. juna 2026. godine, uzimajući u obzir ostvareno i očekivano kretanje inflacije, kao i rizike iz međunarodnog okruženja.

Prema saopštenju NBS, međugodišnja inflacija u aprilu iznosila je 3,3 odsto, što je ubrzanje u odnosu na mart kada je inflacija bila 2,8 odsto. Ovo povećanje inflacije posledica je rasta svetskih cena nafte i viših cena naftnih derivata na domaćem tržištu. “Rast cena naftnih derivata bi bio veći da država nije preduzela mere – smanjenje akciza na gorivo i snabdevanje tržišta iz sopstvenih rezervi”, navodi NBS.

Izvršni odbor ocenjuje da će inflacija ostati u granicama cilja do septembra, a potom bi, krajem ove i početkom naredne godine, privremeno mogla blago da pređe gornju granicu cilja zbog više svetske cene nafte i drugih primarnih proizvoda, kao i niske baze iz prethodne godine kada su maloprodajne marže bile ograničene na 20 odsto. Ako se aktuelni energetski šok pokaže privremenim, inflacija bi trebalo da uspori i da se vrati u ciljani okvir sredinom 2027. godine. Usporavanju inflacije doprineće i restriktivan karakter monetarne politike, postepeno slabljenje troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja i očekivano usporavanje rasta realnih zarada.

Evropa, kao veliki neto uvoznik energenata, posebno je osetljiva na energetske šokove. Prema podacima NBS, inflacija u evrozoni iznosila je 3,2% u maju, u odnosu na oko 2% pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku i rasta svetske cene nafte. Centralne banke u regionu ostaju spremne da reaguju ukoliko dođe do značajnijeg rasta inflacionih očekivanja i zarada. NBS ukazuje da je uticaj energetskog šoka na globalnu i domaću inflaciju teško predvideti zbog neizvesnosti oko trajanja i intenziteta sukoba.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je realni međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u prvom tromesečju 2026. iznosio 3,2 odsto, što je više od prve procene od tri odsto. Mesečni pokazatelji za april beleže pozitivna kretanja u industriji, maloprodaji i turizmu, što je u saglasnosti sa projekcijom privrednog rasta od tri odsto za ovu godinu. Rast BDP-a u dosadašnjem toku godine podržali su domaća tražnja i neto izvoz, a dodatni efekti se očekuju kroz investicione projekte u okviru programa “Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027”.

Kreditna aktivnost prema privredi i stanovništvu zabeležila je međugodišnji rast od 17,1% u aprilu. Ipak, privredna aktivnost ostaje pod uticajem globalne neizvesnosti izazvane geopolitičkim tenzijama i rastom cena energenata, što može negativno uticati na investiciono i potrošačko poverenje i tokove kapitala.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Narodna banka Srbije povećala devizne rezerve na rekordnih 29,9 milijardi evra krajem maja

Bruto devizne rezerve NBS porasle za 1.725,8 miliona evra, pokrivenost uvoza iznad standarda

Published

on

By

Bruto devizne rezerve NBS porasle za 1.725,8 miliona evra, pokrivenost uvoza iznad standarda

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve na kraju maja 2026. godine dostigle 29.882,1 milion evra, što je najviši nivo zabeležen krajem meseca. U odnosu na kraj aprila, rezerve su povećane za 1.725,8 miliona evra. Ovaj nivo deviznih rezervi omogućava pokrivenost novčane mase M1 od 167,5 odsto, kao i pokrivenost uvoza robe i usluga za 6,9 meseci, što je više nego dvostruko od međunarodnog standarda za adekvatnu pokrivenost.

Neto devizne rezerve, koje predstavljaju bruto rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve i druge obaveze, iznosile su na kraju maja 25.418,8 miliona evra, što je povećanje od 1.793,3 miliona evra u odnosu na prethodni mesec. Najveći priliv u devizne rezerve ostvaren je kroz prodaju državnih hartija od vrednosti na međunarodnom tržištu, gde je Republika Srbija emitovala ukupno tri evroobveznice (dve u evrima i jednu u američkim dolarima) u iznosu od 2.907,6 miliona evra. Dodatni prilivi ostvareni su intervencijama NBS na domaćem deviznom tržištu neto kupovinom deviza od 90,0 miliona evra, kao i kroz upravljanje deviznim rezervama, donacije i druge izvore, ukupno 120,6 miliona evra.

Na strani odliva, tokom maja realizovana su plaćanja po osnovu razduženja države za devizne kredite, prevremene otplate dela preostalog duga po osnovu evroobveznica sa dospećem 2027. godine, dospelih hartija od vrednosti na domaćem tržištu i drugih obaveza, ukupno 1.338,8 miliona evra, kao i povlačenje devizne obavezne rezerve banaka u neto iznosu od 73,6 miliona evra. Neto tržišni efekti u maju bili su pozitivni u iznosu od 20,0 miliona evra, zahvaljujući rastu cena inostranih hartija od vrednosti u portfelju NBS i jačanju američkog dolara prema evru za 0,2%, dok je smanjenje cene zlata u američkim dolarima za 1,4% imalo suprotan uticaj.

Rezerve zlata, kao deo deviznih rezervi, na kraju maja iznosile su rekordnih 54.314,3 kilograma, sa vrednošću od 6.818,1 milion evra, što je činilo 22,8% bruto deviznih rezervi. Tokom maja zlatne rezerve su povećane za 351,3 kilograma kroz kupovinu 28 zlatnih poluga od kompanije SERBIA ZIJIN COPPER. Vrednost zlatnih rezervi u maju je smanjena za 39,8 miliona evra usled tržišnih kretanja, dok je tokom 2026. godine zabeležen rast od oko 1,8 tona i povećanje vrednosti za 622,4 miliona evra, uz rast cene fine unce zlata u američkim dolarima za 5,5% i jačanje američkog dolara prema evru za 0,8%.

Obim trgovine devizama na međubankarskom tržištu u maju iznosio je 755,8 miliona evra, što je za 17,3 miliona evra manje nego u aprilu 2026. godine. Od početka godine, ukupni obim trgovine devizama iznosio je 3.159,8 miliona evra. Tokom maja, vrednost dinara prema evru bila je gotovo nepromenjena, dok je u prvih pet meseci dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1%. NBS je u maju neto kupila 45,0 miliona evra na deviznom tržištu, dok je od početka godine neto prodala 1.160,0 miliona evra radi održavanja stabilnosti kursa dinara.

Pročitaj još

Domaće

Jasmil i Ribella Foods smanjuju otpad 5 odsto uz EU podršku

Pet srpskih kompanija učestvovalo u projektu cirkularne ekonomije, unapređujući efikasnost i konkurentnost

Published

on

By

Pet srpskih kompanija učestvovalo u projektu cirkularne ekonomije, unapređujući efikasnost i konkurentnost

Srpske kompanije Jasmil, PS Fashion, Dax Intimo, Global Sistem Kooperativa i Ribella Foods, u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji, tokom protekle godine sproveli su Akcione planove za cirkularnu ekonomiju, sa ciljem smanjenja otpada i povećanja konkurentnosti, saopšteno je iz Delegacije EU. Ove aktivnosti deo su projekta EU za cirkularnu ekonomiju i održane su u sklopu EU Zelene nedelje u Srbiji.

Pet partnerskih kompanija, uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine i relevantnih udruženja, razvijale su mere za efikasnije korišćenje resursa, smanjenje otpada i održivije poslovanje. Kompanija Jasmil fokusirala se na smanjenje tekstilnog otpada, a sprovedene analize pokazale su da unapređenja u procesu krojenja i planiranja proizvodnje mogu smanjiti udeo tekstilnog otpada u ulaznim materijalima za oko 5 odsto.

Menadžerka programa u Delegaciji Evropske unije u Srbiji Andreja Vidal izjavila je: „Posvećenost kompanija usvajanju zelenih i cirkularnih praksi jasno pokazuje da prepoznaju ekonomsku, ekološku i društvenu vrednost takvog pristupa. Evropska unija podržava ove napore i ostaje snažan partner Srbije u zelenoj tranziciji, u potpunosti usklađenoj sa Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Ova promena zahteva zajedničko delovanje vlade, privrede, akademske zajednice, civilnog društva i međunarodnih partnera kako bismo izgradili održivu i otpornu budućnost.”

Kompanija Ribella Foods, prema rečima Romane Hrnjez, kroz projekat je detaljno analizirala potrošnju resursa i identifikovala mogućnosti za unapređenje efikasnosti, izdvajajući optimizaciju sistema hlađenja kao prioritetnu meru koja bi trebalo da smanji potrošnju vode i omogući bolje iskorišćenje otpadne toplote.

Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Teodora Spasojević naglasila je da prelazak na cirkularnu ekonomiju zahteva aktivnu saradnju sa kompanijama: „Potrebna je aktivna saradnja sa kompanijama koje su spremne da inoviraju, investiraju i predvode promene svojim primerom. Iskustva predstavljena danas pokazuju da su srpske kompanije spremne da prihvate ovu tranziciju i da principi cirkularne ekonomije mogu doneti opipljive koristi i privredi i životnoj sredini.”

Tokom seminara, kompanije su predstavile ključne projekte iz Akcionih planova i razgovarale o mogućnostima finansiranja budućih investicija u oblasti cirkularne ekonomije. U okviru projekta, učestvovali su i u studijskim posetama evropskim centrima inovacija u tekstilnom i prehrambenom sektoru, gde su se upoznali sa najboljim evropskim praksama.

Projekat EU za cirkularnu ekonomiju u Srbiji sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine uz finansijsku podršku Evropske unije i tehničku pomoć kompanija NTU International i Global Factor, uz učešće organizacija kao što su Privredna komora Srbije, Tekstilni klaster FACTS, NALED i Fond za inovacionu delatnost.

Pročitaj još

Domaće

LinkedIn očekuje prihod od 100 miliona dolara od nove marketinške inicijative

BrandWorks program i rast video sadržaja donose platformi dodatnih 20 miliona dolara, uz nastavak širenja saradnje sa brendovima i kreatorima

Published

on

By

BrandWorks program i rast video sadržaja donose platformi dodatnih 20 miliona dolara, uz nastavak širenja saradnje sa brendovima i kreatorima

Poslovna društvena mreža LinkedIn, koja posluje u okviru američke kompanije Microsoft, lansirala je novu marketinšku inicijativu pod nazivom BrandWorks, usmerenu na pružanje podrške klijentima u razvoju i realizaciji reklamnih kampanja namenjenih poslovnoj publici. Kompanija procenjuje da bi projekat tokom naredne godine mogao da generiše godišnji prihod od oko 100 miliona dolara (oko 10,7 milijardi dinara).

U cilju jačanja ovog segmenta poslovanja, LinkedIn je proširio svoj tim, angažujući stručnjake iz vodećih tehnoloških i društvenih mreža, među kojima su TikTok, Meta i X, kako bi unapredio kompetencije u oblasti digitalnog marketinga i oglašavanja. Paralelno sa razvojem BrandWorks programa, kompanija radi na modelima saradnje između brendova i kreatora sadržaja, što je prepoznato kao ključni pokretač budućih prihoda.

Jedan od istaknutih programa, Top Voices 360, omogućava povezivanje oglašivača sa uticajnim autorima poslovnog sadržaja i ostvario je više od 20 miliona dolara (oko 2,1 milijarde dinara) prihoda u proteklih godinu dana. Među klijentima ovog programa nalaze se i globalne kompanije kao što su SAP, IBM i ServisNau, što potvrđuje značaj ovakvog pristupa u savremenom B2B marketingu.

LinkedIn posebno ističe rast video sadržaja kao strateški važan segment za buduće prihode. Kroz program BrandLink, oglašivačima je omogućeno da plasiraju reklame uz video sadržaje koje kreiraju influenseri i medijske kuće, a kompanija očekuje gotovo trostruki rast prihoda od ovog segmenta tokom tekuće fiskalne godine.

Ovim potezima, LinkedIn nastoji da pozicionira svoju platformu kao centralno mesto za poslovno oglašavanje, koristeći ekspertizu stručnjaka iz vodećih digitalnih kompanija i inovativne modele saradnje sa kreatorima sadržaja, kako bi odgovorio na sve veće potrebe klijenata za efikasnim i merljivim marketinškim rešenjima.

Pročitaj još

U Trendu