Connect with us

Domaće

Narodna banka Srbije izdvaja 33,7 milijardi dinara dobiti za budžet države

Centralna banka iz 2025. godine prebacuje 70% profita u budžet, dok je inflacija pala na 2,7 odsto

Objavljeno pre

,

Narodna banka Srbije izdvaja 33,7 milijardi dinara dobiti za budžet države – dobit NBS prebacuje se u budžet Foto Izvor: Pixabay / Alexas_Fotos

Centralna banka iz 2025. godine prebacuje 70% profita u budžet, dok je inflacija pala na 2,7 odsto

Narodna banka Srbije (NBS) prenosi 33,7 milijardi dinara iz dobiti za 2025. godinu u republički budžet. Ova suma čini 70% ukupne dobiti NBS od 46,1 milijardu dinara, a odluka je zvanično najavljena na sednici Odbora za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnih sredstava. Preostali deo dobiti centralna banka raspoređuje tako što 10% ide u osnovni kapital, a 20% u posebne rezerve.

Struktura dobiti i efekti na budžet

Odluka da NBS prebacuje 33,7 milijardi dinara u budžet ima direktan uticaj na javne finansije Srbije. Ova sredstva predstavljaju značajan priliv u državnu kasu i deo su standardnog modela upravljanja profitom centralne banke. Preostala sredstva, koja se usmeravaju u osnovni kapital i posebne rezerve, doprinose jačanju finansijske stabilnosti NBS.

Inflacija i monetarna politika

Guvernerka Jorgovanka Tabaković istakla je da je NBS tokom 2025. godine vodila opreznu i doslednu monetarnu politiku. Prosečna inflacija iznosila je 3,8% u 2025. godini, dok je međugodišnja inflacija od septembra pala ispod ciljne vrednosti od tri odsto. U junu 2026. inflacija je dodatno smanjena na 2,7%, čime se vratila na nivo pre energetske krize. Kao rezultat toga, Srbija beleži stabilnost cena i usklađenost sa ciljevima monetarne politike.

Stabilnost deviznih rezervi i kredita

Uporedo sa tim, NBS je povećala devizne rezerve i rezerve zlata, što osigurava likvidnost i poverenje u finansijski sistem. Guvernerka Tabaković naglasila je značaj ovih rezervi za samostalno odlučivanje u kriznim vremenima. Problematični krediti u Srbiji su na istorijskom minimumu, što dodatno potvrđuje stabilnost bankarskog sektora. Pored toga, kurs dinara ostao je stabilan tokom čitave godine.

Izjave rukovodstva i perspektiva

„Zlato i devizne rezerve nisu stvar prestiža već sigurnost zemlje i prostor da u teškom trenutku odlučujemo sami, u skladu sa svojim interesima. Njihova svrha je da zemlji obezbede likvidnost, poverenje i pravovremenost delovanja onda kada su međunarodna tržišta nestabilna,“ izjavila je Jorgovanka Tabaković. Odbor za finansije prihvatio je izveštaje o poslovanju NBS i ocenio da su sprovedene mere bile u skladu sa ekonomskim merama Vlade Srbije.

Širi značaj prenosa dobiti NBS

Praksa da centralna banka prebacuje deo dobiti u budžet ima važnu fiskalnu ulogu za Srbiju. Uporedo sa tim, jačanje rezervi i održavanje niske inflacije doprinose ukupnoj makroekonomskoj stabilnosti. Time Narodna banka Srbije potvrđuje svoju centralnu ulogu u očuvanju poverenja i sigurnosti finansijskog sistema države.

Pročitaj još

Domaće

Energoprojekt akcije prodate za 42 miliona evra, promet na berzi ispod 6 miliona

Država prodala 34% udela u Energoprojektu po ceni od 452 dinara, uz prinudni otkup manjinskih akcionara i nisku likvidnost tržišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Energoprojekt akcije prodate za 42 miliona evra, promet na berzi ispod 6 miliona

Država prodala 34% udela u Energoprojektu po ceni od 452 dinara, uz prinudni otkup manjinskih akcionara i nisku likvidnost tržišta

Energoprojekt akcije prodate su za 42 miliona evra, dok je ukupni promet na domaćem finansijskom tržištu pao ispod 6 miliona evra u prvoj polovini godine. Fokus_keyphrase „Energoprojekt akcije prodate“ potvrđuje centralni ekonomski događaj na Beogradskoj berzi. Država je pristala da proda 34% vlasničkog udela u Energoprojekt holdingu, što je izazvalo značajnu reakciju investitora i akcionara.

Detalji prodaje Energoprojekt akcija i posledice po berzu

Prodaja je realizovana po ceni od 452 dinara po akciji, čime je vrednost Energoprojekta procenjena na oko 42 miliona evra. Ova transakcija uključila je i prinudni otkup preostalih manjinskih akcionara, s obzirom na to da je kompanija Napred prešla prag od 90% vlasništva. Zanimljivo je da samo zemljište Energoprojekta u Bloku 26 u Beogradu, koje se nalazi preko puta Palate Srbija, vredi višestruko više od ukupne iznosa za koji je kompanija kupljena.Odabrana cena značajno je niža od one iz 2017. godine, kada je Napred preuzeo Energoprojekt po ceni od 1.501 dinar po akciji. Tada država nije prodala svoj udeo, iako je akvizicija podržana sa strane. Sada nije ni pokušano da se akcije ponude po višoj ceni na berzi, poput 500, 600 ili 700 dinara, čime su propuštene dodatne budžetske koristi.

Niska likvidnost i poređenje sa regionalnim tržištima

Kao rezultat ovakve odluke, domaće finansijsko tržište beleži veoma nizak promet. U prvoj polovini godine ostvareno je manje od šest miliona evra prometa na čitavom tržištu kapitala u Srbiji. Uporedo sa tim, samo na berzi u Zagrebu zabeleženo je 5,4 miliona evra prometa u jednom danu.Ova situacija dodatno učvršćuje „zid nepoverenja“ među investitorima i tržišnim učesnicima, što utiče na smanjenu spremnost za ulaganje i trgovinu. Nepovoljni uslovi i odsustvo transparentne prodaje akcija smanjuju atraktivnost tržišta kapitala u Srbiji za domaće i strane investitore.

Imovina kompanije i značaj za tržište kapitala

Zemljište Energoprojekta u Bloku 26 smatra se jednom od najvrednijih nekretnina u Beogradu, što je bio ključni motiv za kupovinu. Ipak, vrednovanje cele kompanije na 42 miliona evra izazvalo je dodatna pitanja o načinu procene i procesu prodaje. Ovime je, prema mišljenju analitičara, tržište kapitala u Srbiji suočeno sa još jednim udarcem po poverenje učesnika.Prodaja Energoprojekta po nižoj ceni, bez pokušaja povećanja prihoda za budžet, i odluka o povlačenju kompanije sa berze, mogu imati dugoročne posledice po razvoj domaćeg tržišta kapitala. Potencijal za rast i privlačenje investicija ostaje ograničen dok se ne uspostave transparentniji i efikasniji mehanizmi prodaje i trgovine akcijama.

Pročitaj još

Domaće

Vanredna situacija zbog afričke kuge svinja u tri opštine, eutanazirano 27.000 grla

Sektor stočarstva pogođen merama u Rumi, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, država nadoknađuje štetu vlasnicima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vanredna situacija zbog afričke kuge svinja u tri opštine, eutanazirano 27.000 grla – afrička kuga svinja

Sektor stočarstva pogođen merama u Rumi, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, država nadoknađuje štetu vlasnicima

Afrička kuga svinja dovela je do proglašenja vanredne situacije u Rumi, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. Prema rečima ministra Dragana Glamočića, od početka godine eutanazirano je više od 27.000 svinja, što čini najviši broj zabeleženih slučajeva u poslednjem periodu. Vanredne mere mogu biti proširene i na druge opštine, u zavisnosti od razvoja situacije.

Najviše žarišta afričke kuge svinja u Sremskom i Mačvanskom okrugu

Najkritičnija situacija jeste na spoju Sremskog i Mačvanskog okruga, kao i teritorije Beograda. U ovim regionima nalazi se najveći broj domaćih, ali i divljih svinja. Ministar Glamočić je naglasio da je ključni problem puštanje svinja van gazdinstava, što je zabranjeno. Zbog toga će kontrola biti rigoroznija, dok će kazne za prekršioce biti znatno strože. Kao rezultat, ova mera ima za cilj da spreči dalje širenje virusa i zaštiti stočarski sektor.

Ekonomija stočarstva pod pritiskom, država obećava nadoknadu štete

Do sada je eutanazija prepoznata kao najefikasniji način suzbijanja afričke kuge svinja. Država nadoknađuje kompletnu štetu vlasnicima gazdinstava čija su grla eutanazirana. U prethodnom periodu, stočarima je isplaćeno 25 miliona dinara kao deo kompenzacije. Štaviše, na farmi u Hrtkovcima uništeno je 11.000 svinja, što dodatno ilustruje razmere problema. Pre svega, biosigurnosne mere i dezinfekcija predstavljaju najvažnije korake u prevenciji širenja bolesti.

Izjave rukovodstva i preporuke za vlasnike gazdinstava

„Najveći rezervoar zaraze su divlje svinje u delovima gde je virus najzastupljeniji. Dovoljno je malo nediscipline i neodgovornosti da se virus raširi i onda imamo posledice. Za ljude nema opasnosti, u slučaju da se desi da konzumiraju meso, virus nije opasan, ali ljudi su prenosioci“, izjavio je Dragan Glamočić, ministar poljoprivrede. On je apelovao na vlasnike da sprovode biosigurnosne mere i odmah pozovu veterinara ukoliko primete bilo kakve promene kod životinja. Brza reakcija, eutanazija i uklanjanje virusa presudni su za suzbijanje zaraze.

Tržišni i sektorski značaj afričke kuge svinja

S obzirom na to da stočarstvo i svinjarstvo imaju značajnu ulogu u srpskoj poljoprivredi, afrička kuga svinja predstavlja ozbiljan ekonomski izazov. Pored toga, vanredna situacija može uticati na snabdevanje domaćeg tržišta i stabilnost sektora. U međuvremenu, država nastavlja sa uvođenjem novih biosigurnosnih procedura i edukacijom stočara. Preporučeno je da vlasnici svinja izbegavaju kontakte sa drugim gazdinstvima i ne ulaze u šumska područja gde su registrovani slučajevi kod divljih svinja. Kao rezultat, brzina reakcije i saradnja svih aktera ostaju ključni za suzbijanje posledica ove bolesti.

Pročitaj još

Domaće

Globalni porez od 15% povećao prihode država za do 109 milijardi evra

OECD: Globalni minimalni porez nije izazvao otpuštanja niti pad investicija, već je doneo dodatne poreske prihode

Objavljeno pre

,

Objavio:

Globalni porez od 15% povećao prihode država za do 109 milijardi evra

OECD: Globalni minimalni porez nije izazvao otpuštanja niti pad investicija, već je doneo dodatne poreske prihode

OECD je objavio da je globalni minimalni porez od 15% za multinacionalne kompanije doneo dodatne poreske prihode od 79 do 109 milijardi evra tokom 2024. godine. Ova mera, poznata kao globalni porez od 15%, uvedena je kako bi se sprečilo prebacivanje dobiti u zemlje sa niskim poreskim stopama. Prema analizi OECD-a, efekti su suprotni od pesimističkih očekivanja: nije došlo do otpuštanja radnika niti smanjenja investicija.

Globalni porez od 15% stabilizuje poresku osnovicu

Analiza pokazuje da je globalni porez od 15% u prvoj godini primene povećao ukupne državne prihode od poreza na dobit između 2,4 i 3,4% u odnosu na raniji period. Pravila se odnose na kompanije sa godišnjim prihodima većim od 750 miliona evra i obezbeđuju da efektivna poreska stopa ne padne ispod 15%, nezavisno od lokacije poslovanja. Kao rezultat, multinacionalne kompanije su zaista plaćale više efektivne poreze, ali nije pronađen dokaz o smanjenju ulaganja ili broja zaposlenih.

Osim toga, OECD naglašava da je ova analiza zasnovana na stvarnim podacima iz prve godine primene, dok su ranije prognoze koristile ekonomske modele bez empirijskog učinka. Prethodne projekcije OECD-a govorile su o potencijalnih 155 do 192 milijarde dolara godišnjih dodatnih prihoda, ali aktuelni izveštaj obuhvata samo prvu godinu sprovođenja reforme.

Pravila, izuzeci i širi ekonomski kontekst

Globalni porez od 15% uveden je sa ciljem da se eliminišu poreski raj i agresivna poreska optimizacija. Pravila obuhvataju samo velike multinacionalne kompanije, što znači da mala i srednja preduzeća nisu pogođena ovom reformom. U međuvremenu, sporazum američke administracije sa OECD-om omogućio je da kompanije sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama budu izuzete iz ključnih delova režima, kroz specijalni aranžman koji priznaje američki sistem minimalnog oporezivanja.

S druge strane, OECD navodi da su dodatni poreski prihodi ostvareni bez negativnog uticaja na zapošljavanje ili investicije. Ova činjenica potvrđuje da globalni porez od 15% doprinosi stabilnosti fiskalnih prihoda i smanjuje nelojalnu konkurenciju među državama.

Uporedo sa tim, izveštaj ističe da je ovo samo početna faza i da se očekuju dodatne analize kada reforma obuhvati više zemalja i kada podaci za naredne godine budu dostupni. OECD napominje da su globalni porez od 15% i slične fiskalne mere deo šire borbe protiv erozije poreske osnovice, što je ključno za održivost javnih finansija na međunarodnom nivou.

Pročitaj još

U Trendu