Connect with us

Domaće

Naftni sektor ostvario ekstraprofit od 23 milijarde dolara u martu zbog rasta cena

Sto vodećih kompanija zarađuje 30 miliona dolara na sat, Aramko beleži 25,5 milijardi dolara profita

Published

on

g8af733fc661716bb2125960297cdf85e39021956428045f7edf220657af6aad685755c08fcd472520c1bad6f7cb8b6bfd25cd4cce09173596db157624a8fbe6b_1280

Sto vodećih kompanija zarađuje 30 miliona dolara na sat, Aramko beleži 25,5 milijardi dolara profita

Sto vodećih svetskih kompanija za proizvodnju nafte i gasa ostvarilo je ekstraprofit veći od 30 miliona dolara svakog sata tokom prvog meseca američko-izraelskog rata u Iranu, pokazuje ekskluzivna analiza. U martu je prosečna cena nafte dostigla 100 dolara po barelu, što je tim kompanijama donelo ukupno 23 milijarde dolara dodatne zarade za samo jedan mesec.

Ako se visok nivo cena zadrži do kraja godine, procenjuje se da bi ekstraprofit mogao da dostigne 234 milijarde dolara. Prema podacima Global Witness-a i agencije Ristad Enerdži, najveći deo ovog profita ostvaruju kompanije koje su i najveći protivnici ekoloških reformi.

Najveći dobitnik je saudijski Aramko, sa očekivanim profitom od 25,5 milijardi dolara. Ruske kompanije Gasprom, Rosnjeft i Lukoil zajedno bi do kraja godine mogle da inkasiraju gotovo 24 milijarde dolara dodatne dobiti. Američki giganti Ekson Mobil i Ševron takođe beleže rast vrednosti akcija, a direktor Ševrona je u kratkom periodu prodao akcije u vrednosti većoj od sto miliona dolara, koristeći aktuelnu tržišnu situaciju.

Veći deo ovog profita dolazi iz džepova potrošača, koji su suočeni sa visokim cenama goriva i računa za struju. Mnoge države su smanjile akcize kako bi ublažile pritisak na građane, što je dovelo do manjka sredstava za javne službe. Zato se pojačavaju zahtevi za uvođenje posebnih poreza na ekstraprofit energetskih kompanija, a evropski ministri finansija smatraju da bi ti prihodi mogli da olakšaju teret inflacije bez dodatnog opterećenja državnih budžeta.

Stručnjaci upozoravaju da zavisnost od fosilnih goriva povećava ranjivost zemalja na tržišne šokove i narušava energetsku bezbednost. Kao rešenje, predlaže se ubrzani prelazak na obnovljive izvore energije, poput sunca i vetra, koji nisu podložni geopolitičkim rizicima. Analiza zaključuje da je ulaganje u zelenu energiju ključ za dugoročnu stabilnost i zaštitu potrošača.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka industrijska preduzeća povećala upotrebu AI alata na 65 odsto

Studija pokazuje da 65% nemačkih firmi koristi veštačku inteligenciju, dok 40% nema punu IT saradnju

Published

on

By

Studija pokazuje da 65% nemačkih firmi koristi veštačku inteligenciju, dok 40% nema punu IT saradnju

Prema najnovijem istraživanju kompanije Cisco, gotovo dve trećine industrijskih preduzeća u Nemačkoj, odnosno 65 odsto, već aktivno koristi veštačku inteligenciju (AI) u svojim proizvodnim procesima. Studija je sprovedena tokom poslednje godine i obuhvatila je više od hiljadu rukovodilaca iz 19 zemalja, uključujući oko 500 iz Evrope i približno 100 iz Nemačke.

Nemačka tako prednjači u primeni AI alata u poređenju sa evropskim prosekom od 56 odsto i globalnim prosekom od 61 odsto. Najveći deo kompanija AI koristi u cilju povećanja produktivnosti i smanjenja troškova, dok gotovo tri četvrtine firmi istražuje mogućnosti upotrebe AI asistenata u industriji.

Menadžer kompanije Cisco, Kristijan Korf, izjavio je da je “AI postala realnost i ulazi u proizvodnju kako bi unapredila procese”, naglašavajući da je talas uvođenja veštačke inteligencije počeo pre dve do tri godine, često pod uticajem visokih očekivanja. “Tehnologija je stigla u realnu primenu. Prisutna je velika radoznalost, ali i svest o njenim mogućnostima”, naveo je Korf. On je dodao da AI donosi konkretne poslovne koristi i da kompanije očekuju povraćaj investicija u roku od jedne do najviše dve godine, što je, prema njegovim rečima, “apsolutno realno”.

Međutim, studija ukazuje i na to da oko 40 odsto nemačkih kompanija još uvek nije uspostavilo potpunu saradnju između IT sektora i operativnih timova, što može da uspori digitalnu transformaciju. “Jednostavno ne možemo da dozvolimo da više od trećine kompanija zaostane”, upozorio je Korf, ističući potrebu za hitnim unapređenjem saradnje u okviru kompanija.

Analiza je pokazala da su kompanije u Nemačkoj uložile u AI tehnologije s ciljem da ubrzaju proizvodne procese, povećaju efikasnost i optimizuju troškove, a očekivanja su da će se ulaganja isplatiti u relativno kratkom roku od jedne do dve godine.

Pročitaj još

Domaće

Tri mlade naučnice u Srbiji dobijaju po 7.000 evra kroz program „Za žene u nauci“

Do 15. maja otvorene elektronske prijave za 16. ciklus programa, sa nagradnim fondom od 21.000 evra namenjenim istraživačicama do 35 godina

Published

on

By

Do 15. maja otvorene elektronske prijave za 16. ciklus programa, sa nagradnim fondom od 21.000 evra namenjenim istraživačicama do 35 godina

U Srbiji je otvoren 16. ciklus Nacionalnog programa „Za žene u nauci”, u okviru kojeg će ove godine tri najtalentovanije mlade naučnice biti nagrađene sa po 7.000 evra, ukupno 21.000 evra. Konkurs je namenjen kandidatkinjama do 35 godina starosti koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Prijave se podnose isključivo elektronski do 15. maja 2026. godine, a sve informacije o programu i prijavljivanju dostupne su na sajtu https://www.zeneunauci.co.rs/.

Svečano proglašenje pobednica biće organizovano krajem 2026. godine. Program „Za žene u nauci” deo je međunarodne inicijative koja se u Srbiji sprovodi od 2010. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i kompanijom Loreal Balkan. Nacionalna priznanja predstavljaju podršku daljem profesionalnom razvoju mladih naučnica, a dodeljena sredstva namenjena su realizaciji važnih naučnih istraživanja.

Do sada je na konkursu za Nacionalna priznanja u Srbiji učestvovalo više od 700 mladih naučnica, a njih 44 je nagrađeno. Program ima za cilj da podrži izuzetne žene istraživače koje svojim radom doprinose napretku nauke i društva.

Međunarodna inicijativa Loreal – Unesko „Za žene u nauci“ postoji već 28 godina, dok se u Srbiji realizuje od 2010. godine i smatra se jednom od najprestižnijih inicijativa ovog tipa u naučnoj zajednici.

Pročitaj još

Domaće

Kancelarijski radnici u SAD troše 3,4 sata mesečno na ispravku AI sadržaja, gubitak 8 miliona dolara

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Published

on

By

Čak 40% zaposlenih navodi da AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca smatra da povećava produktivnost

Prema najnovijim istraživanjima, kompanije se suočavaju sa neočekivanim troškovima upotrebe veštačke inteligencije u poslovanju. Studija sprovedena među 5.000 kancelarijskih radnika u Sjedinjenim Američkim Državama otkriva da 40% zaposlenih na nerukovodećim pozicijama smatra da im AI ne štedi vreme, dok 92% rukovodilaca veruje da ova tehnologija povećava produktivnost.

Istraživači sa Stanford univerziteta ističu da se zaposleni često suočavaju sa fenomenom nazvanim workslop, što označava sadržaj generisan pomoću veštačke inteligencije koji zahteva dodatno uređivanje, ispravke ili potpuno ponovno pisanje. Prema podacima, 40% radnika imalo je iskustvo sa workslopom u poslednjih mesec dana, a u proseku su na ispravljanje takvog sadržaja trošili 3,4 sata mesečno. U kompaniji sa 10.000 zaposlenih, ovaj gubitak produktivnosti procenjuje se na više od 8 miliona dolara mesečno.

Razlog za sve učestaliju upotrebu AI alata je smanjenje radne snage, zbog čega preostali zaposleni preuzimaju veći deo posla. Međutim, često nedostaje adekvatna obuka za efikasnu primenu ovih tehnologija, što dovodi do povećanja grešaka i dodatnog vremena potrebnog za ispravke. Ovaj problem je prisutan i u sektoru zdravstva, gde medicinsko osoblje, podstaknuto da koristi AI za komunikaciju sa pacijentima, provodi više vremena na uređivanje odgovora i proveru tačnosti podataka.

Analize pokazuju da 95% kompanija još uvek ne vidi konkretne rezultate od ulaganja u veštačku inteligenciju, a očekivanja su da će poboljšanja doći tek u naredne dve do četiri godine. Istraživači ističu da generativna veštačka inteligencija često nema jasno definisanu namenu i način upotrebe, što dodatno doprinosi pojavi workslopa i gubitku produktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu