Connect with us

Domaće

Nafta tipa brent skočila na 107 dolara, rast od 5 odsto posle najava iz SAD

Cene nafte u martu porasle više od 50 odsto, Ormuski moreuz i dalje zatvoren za 25 odsto svetske trgovine

Published

on

pexels-photo-615670

Cene nafte u martu porasle više od 50 odsto, Ormuski moreuz i dalje zatvoren za 25 odsto svetske trgovine

Cene nafte tipa brent dostigle su tokom današnje trgovine nivo od 107 dolara po barelu, što predstavlja skok od više od 5 odsto dva sata nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio nove napade na Iran u naredne dve do tri nedelje. Tramp je tokom obraćanja iz Bele kuće istakao da će Sjedinjene Američke Države “izuzetno snažno” udariti Iran i da će, ukoliko ne dođe do dogovora sa iranskim liderima, biti uništene sve iranske elektrane i naftna postrojenja.

Dan ranije, cene brenta pale su na 101,7 dolara po barelu, dok je američka nafta WTI zabeležila nivo od oko 100,7 dolara, a nakratko su nakon Trampovih najava o mogućem brzom povlačenju trupa iz regiona pale čak na 96,5 dolara za barel. Međutim, kako je Ormuski moreuz i dalje zatvoren, a sukobi se nastavljaju, tržište je reagovalo novim skokom cena. Oko 25 odsto svetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz Ormuski moreuz, od čega je 80 odsto namenjeno azijskim tržištima.

Prema dostupnim ekonomskim analizama, cene nafte su u martu zabeležile rast od preko 50 odsto, što je najveći mesečni skok od maja 2020. godine, dok su dostigle i najviši nivo od 2022. godine. Tržište je reagovalo i na Trampove izjave da će vojna misija SAD u Iranu biti završena “vrlo brzo” i da su do sada postignute “ubedljive pobede”, ali i na pretnje da će Iran biti dodatno pritisnut ako ne dođe do otvaranja Ormuskog moreuza.

Istovremeno, u Francuskoj je došlo do nestašice goriva na stotinama benzinskih pumpi nakon što su uvedena ograničenja cena zbog poremećaja u globalnom snabdevanju izazvanih sukobom na Bliskom istoku. Francusko ministarstvo energetike saopštilo je da je od 900 pumpi bez barem jedne vrste goriva, 700 u vlasništvu kompanije Total Energies SA. Ova kompanija produžila je ograničenje cena benzina i dizela do 7. aprila, dok je portparolka vlade Mod Brežon precizirala da manje od 10 odsto pumpi ima nestašicu, uglavnom zbog navale potrošača.

Kriza na Bliskom istoku i zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz svakodnevno ograničavaju isporuke miliona barela naftnih derivata, što se odražava na globalna tržišta, izazivajući rast cena, nestašice goriva na pumpama i otkazivanja letova.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka ograničila povećanje cena goriva na jednom dnevno, kazne do 100.000 evra

Cene nafte premašile 100 dolara po barelu, vlada reaguje usled poremećaja snabdevanja i rasta troškova

Published

on

By

Cene nafte premašile 100 dolara po barelu, vlada reaguje usled poremećaja snabdevanja i rasta troškova

Savezna vlada Nemačke donela je odluku kojom se benzinskim pumpama zabranjuje da povećavaju cene goriva više od jednom dnevno. Nova mera, koja je stupila na snagu u sredu, predviđa da promene cena budu dozvoljene isključivo u 12 časova, dok sniženja mogu biti sprovedena u bilo kom trenutku. Vlada je ovu odluku donela nakon što su cene goriva na pojedinim pumpama menjane i do 22 puta dnevno, zbog naglog rasta troškova energije izazvanog ratom između SAD i Irana i poremećajima u snabdevanju naftom.

Propis predviđa stroge kazne do 100.000 evra (116.000 dolara) za kompanije koje prekrše zabranu. Cilj mere je, prema saopštenju nemačke vlade, suzbijanje fenomena “brzi rast, spori pad”, gde su cene goriva u prošlosti naglo rasle u skladu sa poskupljenjem sirove nafte, ali su sporo padale kada bi se cene sirove nafte smanjivale.

Pored ovog ograničenja, Nemačka uvodi i izmene zakona kako bi olakšala borbu protiv velikih naftnih kompanija koje učestvuju u zloupotrebi povećanja cena goriva. Cene nafte su premašile granicu od 100 dolara po barelu, nakon što je Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko 25 odsto svetske nafte, praktično zatvoren od strane Irana, što je izazvalo dodatne poremećaje u globalnom snabdevanju energentima.

Slične mere sprovode i druge evropske zemlje. Austrija i Mađarska su uvele ograničenja rasta cena goriva, dok je Francuska pokrenula inspekcije radi sprečavanja neopravdanog povećanja cena. Britanski premijer Kir Starmer najavio je paket pomoći od 53 miliona funti namenjen ugroženim porodicama zbog visokih cena energije, kao i ograničenje računa za energiju i produženje ograničenja akciza na gorivo do septembra. Danski ministar energetike Lars Agard apelovao je na građane da smanje potrošnju energije i voze manje, dok Danska koristi sopstvene rezerve usled rasta cena.

Direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol izjavio je da se energetska kriza može dodatno pogoršati u aprilu, nakon što je 32 zemlje članice agencije pristalo da oslobode 400 miliona barela nafte iz hitnih rezervi, kako bi ublažile poremećaje u snabdevanju. Birol je naglasio da agencija razmatra i dalje oslobađanje rezervi, u zavisnosti od razvoja situacije na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Oracle otpustio do 30.000 zaposlenih, investira 156 milijardi dolara u AI infrastrukturu

Neto prihod kompanije porastao 95 odsto na 6,13 milijardi dolara, dok otpuštanja oslobađaju 8 do 10 milijardi dolara godišnje

Published

on

By

Neto prihod kompanije porastao 95 odsto na 6,13 milijardi dolara, dok otpuštanja oslobađaju 8 do 10 milijardi dolara godišnje

Tehnološka kompanija Oracle otpustila je između 20.000 i 30.000 zaposlenih 31. marta, što predstavlja oko 18 odsto ukupne radne snage. Otkazi su poslati u šest ujutru putem mejla potpisanog kao „Oracle Leadership“, bez prethodne najave, a pristup svim internim sistemima zaposlenima je ukinut istog dana. Ova odluka obuhvatila je kancelarije u Sjedinjenim Američkim Državama, Indiji, Kanadi, Meksiku i Urugvaju.

Analitičari navode da je reč o najvećem otpuštanju u istoriji kompanije Oracle. Iako su otpuštanja masovna, kompanija beleži izuzetno dobre finansijske rezultate – neto prihod u poslednjem kvartalu porastao je 95 odsto i iznosi 6,13 milijardi dolara. Uprkos rastu prihoda, Oracle je odlučio da ostvarene uštede preusmeri u razvoj AI infrastrukture.

Kompanija je najavila kapitalna ulaganja od 156 milijardi dolara u data centre, a prema proceni analitičke kuće TD Cowen, otpuštanja će doneti dodatnih 8 do 10 milijardi dolara godišnje. Najveći teret otpuštanja podneli su timovi za prihode, zdravstvene tehnologije, SaaS rešenja i virtuelne operacije, pri čemu su neka odeljenja smanjena za preko 30 odsto.

Na finansijskim tržištima ova vest je dočekana pozitivno, jer investitori trenutno nagrađuju svaki dolar preusmeren u AI razvoj.

Način sprovođenja otpuštanja izazvao je zabrinutost unutar korporacije – zaposleni su obavešteni isključivo mejlom u ranim jutarnjim satima, bez mogućnosti prethodnog razgovora ili pripreme, a pristup sistemima je odmah blokiran.

Prema ekonomskim analizama, Oracle se nalazi u snažnoj finansijskoj poziciji, ali kompanija procenjuje da su ulaganja u veštačku inteligenciju ključ za dugoročnu konkurentnost na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Cena zlata beleži korekciju, američki dug premašio 39 biliona dolara

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Published

on

By

Investiciono zlato palo uprkos rastu tenzija; OPEK embargo 1973. učetvorostručio naftu, zlato tada poraslo 2.300%

Tržište investicionog zlata zabeležilo je iznenadnu korekciju u poslednjih nekoliko nedelja, iako se očekivalo da će rastuće geopolitičke tenzije uticati na jačanje ovog plemenitog metala. Umesto očekivanog rasta zbog novih sukoba i ograničenja trgovine naftom i derivatima na Bliskom istoku, cena zlata je pala, što je iznenadilo deo investitora. Prema analizi kompanije Tavex, razlog za ovakvo kretanje leži u tipičnoj dinamici finansijskih tržišta u ranim fazama krize, kada kapital privremeno odlazi u američki dolar i imovinu sa prinosom.

Prema rečima Georgija Hristova iz Tavex zlato&srebro, tržišta se u kriznim situacijama kreću kroz faze – najpre dolazi do početnog pada pre nego što započne održivi uzlazni trend. Mehanizam podrazumeva da rast geopolitičkih napetosti podiže cenu nafte, što povećava inflatorne pritiske i održava kamatne stope visoko, a time i prinose na obveznice. U takvim uslovima, deo kapitala se preusmerava u američki dolar, zbog čega zlato privremeno gubi zamah.

Ovaj obrazac nije nov. Tokom 1973. godine, zemlje OPEK-a su ograničile proizvodnju nafte i uvele embargo SAD-u, što je za svega nekoliko meseci učetvorostručilo cenu nafte – sa oko 3 dolara na 12 dolara po barelu. Iako se očekivalo da će zlato odmah snažno porasti, u početnoj fazi zlato je zapravo palo. U naredne dve godine došlo je do rasta zlata za približno 150%, dok je u periodu od 1971. do 1980. godine ukupni rast iznosio oko 2.300%.

“Ljudi očekuju da zlato odmah poraste tokom krize. U stvarnosti, tržišta se kreću u fazama – a te faze često vode ka početnom padu pre nego što započne održiv uzlazni trend”, izjavio je Georgi Hristov. On dodaje: “Trenutno se nalazimo u fazi apsorpcije – u ovom periodu su cene pod pritiskom, a mnogi investitori donose odluke vođene strahom”.

U kontekstu globalne ekonomije, posebnu zabrinutost izaziva nacionalni dug Sjedinjenih Američkih Država, koji je premašio 39 biliona dolara i nastavlja da raste istorijski nezabeleženim tempom. Centralne banke i dalje ostaju neto kupci zlata, što ukazuje na snažnu osnovnu tražnju. Hristov zaključuje: “Zlato nije alat za brzu zaradu – ono je sredstvo očuvanja vrednosti. Periodi volatilnosti su upravo trenuci kada razlika između investiranja i emotivnog donošenja odluka postaje vidljiva. S obzirom na razmere trenutnih globalnih promena, moj dugoročni pogled ostaje nepromenjen – zlato će verovatno premašiti psihološki nivo od 10.000 dolara po unci do kraja ovog ciklusa.”

Pročitaj još

U Trendu