Connect with us

Domaće

Nafta Brent dostigla 111,287 dolara, evropski berzanski indeksi beleže pad

Cena sirove nafte porasla 2,48 odsto na 114,883 dolara, dok evro slabi na 1,15316 dolara u odnosu na dolar

Published

on

pexels-photo-10407691

Cena sirove nafte porasla 2,48 odsto na 114,883 dolara, dok evro slabi na 1,15316 dolara u odnosu na dolar

Na međunarodnim tržištima energenata, cena nafte Brent porasla je na 111,287 dolara po barelu, uz rast od 1,38 odsto, dok je sirova nafta dostigla 114,883 dolara uz povećanje od 2,48 odsto, pokazuju podaci sa berzi. Ovaj skok cena dolazi nakon što je američki predsednik Donald Tramp zapretio Iranu da će Sjedinjene Američke Države uništiti svaki most i elektranu u toj zemlji u roku od četiri sata, ukoliko do srede u tri ujutru po srednjoevropskom vremenu ne bude omogućen transport kroz Ormuski moreuz, ključni prolaz za izvoz energenata iz Persijskog zaliva.

Evropska tržišta, koja su se vratila u rad nakon četvorodnevne pauze zbog Uskrsa po gregorijanskom kalendaru, pretežno beleže pad berzanskih indeksa. Indeks Frankfurtske berze DAX smanjen je za 0,22 odsto na 23.113,45 poena, britanski FTSE 100 pao je za 0,27 odsto na 10.410,95 poena, dok je MOEX indeks u Moskvi oslabio za 0,12 odsto na 2.781,35 poena. Jedini izuzetak je francuski CAC 40, koji je porastao za 0,32 odsto i sada iznosi 7.987,64 poena.

Na valutnom tržištu, evro je blago oslabio prema američkom dolaru za 0,01 odsto, i sada vredi 1,15316 dolara. Cena zlata na međunarodnom tržištu pala je na 4.638,24 dolara za trojsku uncu, dok je pšenica na 5,9003 dolara za bušel, pri čemu jedan bušel iznosi 27,216 kilograma.

Investitori prate i podatke o proizvodnji PMI za Veliku Britaniju i evrozonu za mart, tražeći nove pokazatelje uticaja rata na Bliskom istoku na evropsku privredu.

Na američkom tržištu, berzanski indeksi su na zatvaranju ponedeljka zabeležili rast: Dow Jones porastao je za 0,36 odsto na 46.669,88 poena, S&P 500 za 0,44 odsto na 6.611,83 poena, dok je Nasdaq ojačao za 0,54 odsto i dostigao 21.996,34 poena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

AikBank omogućila potpuno online otvaranje računa za 15 minuta, bez mesečne naknade

Klijenti mogu do 31. maja 2026. dobiti 5.000 dinara dobrodošlice i 0 RSD mesečnog održavanja za Aik Start račun

Published

on

By

Klijenti mogu do 31. maja 2026. dobiti 5.000 dinara dobrodošlice i 0 RSD mesečnog održavanja za Aik Start račun

AikBank, najveća domaća privatna banka, uvela je mogućnost 100% online otvaranja svih paketa tekućih računa, omogućavajući klijentima da račun otvore za svega 15 minuta putem računara ili mobilnog telefona. Ova digitalna usluga dostupna je od 7. aprila 2026. godine i omogućava korisnicima da bez odlaska u filijalu izaberu i otvore Aik Start, Aik Advance ili Aik Supreme paket računa, u vreme i sa mesta koje im najviše odgovara.

Proces otvaranja računa je pojednostavljen i pokreće se izborom željenog paketa na zvaničnom sajtu banke. AikBank je među retkim bankama u Srbiji koje nude potpuno online otvaranje računa, što predstavlja deo šire strategije digitalizacije i unapređenja korisničkog iskustva. Banka je najavila dalju ekspanziju digitalnih usluga i u narednom periodu.

Za klijente koji online otvore račun do 31. maja 2026. godine, banka je pripremila posebne pogodnosti: 5.000 dinara dobrodošlice, 0 RSD mesečnog održavanja za Aik Start račun, kao i 6 meseci bez troškova održavanja za one koji odaberu Aik Advance ili Aik Supreme pakete. Pored toga, korisnici mogu aplicirati za keš kredit sa fiksnim iznosom od 100.000 dinara, uz uslov prenosa zarade na online otvoreni račun.

U okviru redovne ponude, AikBank nudi i uslugu Platu unapred, koja je dostupna uz Aik Advance i Aik Supreme pakete, omogućavajući korisnicima da im zarada bude dostupna do 7 dana pre zvaničnog datuma isplate.

Paketi računa AikBank su kreirani tako da odgovore na različite potrebe klijenata, naglašavajući brzinu, fleksibilnost i kontrolu troškova. Celokupan proces otvaranja računa može se završiti online za samo 15 minuta. Više informacija dostupno je na zvaničnoj internet stranici AikBank.

Pročitaj još

Domaće

Cene stanova u Evropskoj uniji porasle 64,9 odsto od 2015. do 2025. godine

Stanarine veće za 21,8 odsto, Mađarska beleži rast cena stanova od 290 odsto

Published

on

By

Stanarine veće za 21,8 odsto, Mađarska beleži rast cena stanova od 290 odsto

Cene stanova u Evropskoj uniji porasle su za 64,9 odsto u periodu od 2015. do trećeg kvartala 2025. godine, dok su stanarine zabeležile rast od 21,8 odsto, pokazuje izveštaj Evrostata. Samo u četvrtom kvartalu 2025. godine, cene stanova su na nivou EU porasle za 5,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok su stanarine skočile za 3,2 odsto.

Na kvartalnom nivou, cene nekretnina su u četvrtom kvartalu 2025. bile više za 0,8 odsto u poređenju sa trećim tromesečjem, a stanarine za 0,6 odsto. U većini članica Evropske unije, tačnije u 25 zemalja, rast cena stanova je bio veći od rasta stanarina od 2015. do kraja 2025. godine.

Najveći rast cena stanova zabeležen je u Mađarskoj, gde su za deset godina porasle za 290 odsto. Slede Portugalija sa rastom od 180 odsto, Litvanija sa 168 odsto i Bugarska sa 157 odsto. Suprotan trend ima Finska, jedina članica u kojoj su cene stanova u tom periodu pale, i to za tri odsto.

Kada je reč o stanarinama, porast je zabeležen u svim državama članicama EU. Najveći rast beleži Mađarska, gde su stanarine više za 109 odsto. U Litvaniji je rast stanarina iznosio 88 odsto, dok su u Irskoj i Poljskoj stanarine porasle za po 76 odsto.

Prema podacima Evrostata, tržište nekretnina u Evropskoj uniji nastavlja uzlazni trend, a izveštaj ukazuje na nastavak rasta cena i u poslednjem kvartalu 2025. godine.

Pročitaj još

Domaće

Cene energenata rastu, hrana skuplja na svetskom tržištu zbog krize i poremećaja u Ormuskom moreuzu

Zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto hrane, ECB prognozira produžene poremećaje do kraja godine

Published

on

By

Zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto hrane, ECB prognozira produžene poremećaje do kraja godine

Porast cena energenata i poremećaji u transportu doprinose povećanju cena hrane na globalnom tržištu, ocenio je ekonomista Milan Beslać. On ističe da rast troškova energenata, prevoza i goriva direktno utiče na cene gotovih proizvoda, naročito u poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Beslać upozorava da će rast cena hrane biti prisutan ne samo na pojedinačnim tržištima, već i širom sveta, uključujući Srbiju.

Prema njegovim rečima, kriza energenata pokreće lanac posledica, uključujući krizu hrane, vode, moguće otpuštanje zaposlenih, rast cena na globalnom nivou, inflaciju i pojavu stagflacije. On smatra da je procena Evropske centralne banke (ECB) o tome da će kriza potrajati do kraja godine opravdana, dok američka administracija i dalje smatra da je reč o kratkotrajnoj krizi. Beslać naglašava da je trenutna situacija izazvana ratom na Bliskom istoku, koji utiče na snabdevanje energentima i opravdava američke akcije, ali i produbljuje globalne probleme.

Na pitanje o uticaju zatvaranja Ormuskog moreuza na berze i potencijal za masovno povlačenje kapitala, Beslać kaže da su poremećaji već vidljivi na gotovo svim svetskim berzama, naročito američkim. Sukobi na Bliskom istoku dovode do rasta vrednosti kompanija iz sektora vojne industrije, dok ukupni berzanski indeksi beleže pad. “One kompanije koje se bave ratom i snabdevanjem tržišta rata dobijaju, a druge kompanije gube. Svakako neće doći do kraha berza kao finansijskih tržišta, ali će doći do međusobnog usklađenja indeksa i akcija koji se kotiraju na pojedinim berzama. Teško je porediti 1929. godinu i sada zato što su različiti uzroci”, izjavio je Beslać.

Ormuski moreuz postaje ključna tačka za globalnu trgovinu energentima i hranom. Beslać navodi da zemlje Persijskog zaliva uvoze 80 odsto artikala hrane, što dodatno pojačava značaj ovog strateškog prolaza za snabdevanje regiona i celog Bliskog istoka. Svaka promena u statusu Ormuskog moreuza direktno će uticati na izvoz energenata iz Irana i drugih zemalja regiona, kao i na stabilnost globalnog tržišta hrane.

Prema ekonomskim analizama, posledice trenutne krize nisu ograničene samo na energetski sektor, već se šire i na prehrambeni lanac, berzanska kretanja i opštu ekonomsku stabilnost. Rast cena energenata, transporta i hrane najviše pogađa zemlje koje su zavisne od uvoza, ali se efekti osećaju i u Srbiji, prateći globalne trendove.

Pročitaj još

U Trendu