Connect with us

Domaće

MOL Group ostvarila dobit od 786 miliona dolara zahvaljujući rastu cena nafte

Mađarska energetska kompanija iskoristila promenljivo tržišno okruženje, akvizirala gasno polje Afrodita i poboljšala marže u rafinerijskom i petrohemijskom segmentu

Objavljeno pre

,

MOL Group ostvarila dobit od 786 miliona dolara zahvaljujući rastu cena nafte – spoljno okruženje MOL Group Foto Izvor: Pexels / Jakub Pabis

Mađarska energetska kompanija iskoristila promenljivo tržišno okruženje, akvizirala gasno polje Afrodita i poboljšala marže u rafinerijskom i petrohemijskom segmentu

MOL Group je u drugom kvartalu 2026. godine ostvarila dobit nakon oporezivanja od 786 miliona američkih dolara. Ove rezultate kompanija je postigla u izuzetno promenljivom tržišnom okruženju, ali su visoke cene sirove nafte i prirodnog gasa, kao i povoljne rafinerijske i petrohemijske marže, značajno doprinele profitabilnosti. Ove brojke potvrđuju da spoljno okruženje MOL Group ide u prilog rezultatima, naročito u segmentima Upstream i Downstream, dok su Potrošačke usluge bile pod pritiskom regulatornih ograničenja cena goriva i marži na nekoliko tržišta.

Finansijski rezultati i segmentna analiza

U segmentu Upstream, kompanija je ostvarila snažan rezultat zahvaljujući rastu cena nafte i gasa. Prosečne ostvarene cene ugljovodonika u drugom kvartalu 2026. premašile su 93 dolara po barelu ekvivalenta nafte. Proizvodnja je ostala stabilna na 95,6 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno, uprkos produženoj obustavi proizvodnje u iračkom Kurdistanu. Veći obim proizvodnje u Mađarskoj, Azerbejdžanu i Pakistanu delimično je nadoknadio gubitke iz Iraka. MOL Group je do kraja jula preuzela kiparsku podružnicu Shell-a i time stekla 35 odsto udela u gasnom polju Afrodita, što predstavlja najznačajniju akviziciju segmenta Upstream u ovoj deceniji.

Povoljni tržišni uslovi i strateške inicijative

Segment Downstream beležio je bolje rezultate nego prethodne godine, pre svega zahvaljujući povoljnim tržišnim uslovima u rafineriji i petrohemiji, kao i ponovnom uspostavljanju snabdevanja sirovom naftom putem naftovoda Družba krajem aprila. Obim prerade je povećan, iako je iskorišćenost kapaciteta ostala pod uticajem obustave rada postrojenja AV3 u Rafineriji Dunav. Petrohemijski segment je značajno poboljšao rezultate zbog povoljnijih marži. S druge strane, segment Potrošačkih usluga poslovao je u izazovnom regulatornom okruženju. Iako je obim prodaje goriva porastao, ograničenja cena i marži su smanjila jedinične marže na većini tržišta. Uporedo sa tim, poslovanje koje nije vezano za prodaju goriva nastavilo je da raste, a mreža Fresh Corner-a dostigla je 1.421 prodajno mesto do kraja kvartala.

Izjave rukovodstva i dugoročna strategija

Predsednik i generalni direktor Žolt Hernadi izjavio je: „Dosadašnji tok 2026. godine pokazao je da je reč o izuzetno promenljivoj godini, ali je MOL Group još jednom dokazala otpornost. Prvi kvartal je bio obeležen operativnim izazovima, dok je u drugom kvartalu spoljno okruženje išlo u prilog rezultatima. Ostvarili smo važne pomake u sprovođenju strategije istraživanja i proizvodnje. Preuzimanje gasnog polja Afrodita na Kipru najvažnija je akvizicija u ovom segmentu od 2020. godine.“

Implikacije i širi sektor

Segment cirkularne ekonomije ostao je profitabilan zahvaljujući merama za unapređenje efikasnosti i sezonskim faktorima. Sistem povratne naknade za ambalažu funkcioniše sa visokom stopom korišćenja, a realizacija strateških inicijativa, uključujući pripreme za proizvodnju energije iz otpada, nastavlja se. Energetska industrija ostaje podložna naglim promenama, ali MOL Group nastavlja da jača svoju otpornost, finansijsku i operativnu disciplinu. Ovi rezultati potvrđuju značaj prilagodljivosti i kontinuiranog ulaganja u konkurentnost na zahtevnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

FAO indeks cena hrane porastao na 131,1 poen, najviši nivo od januara 2023

Porast cena žitarica, ulja i šećera gura svetske cene hrane na maksimum, dok meso i mleko beleže pad

Objavljeno pre

,

Objavio:

FAO indeks cena hrane porastao na 131,1 poen, najviši nivo od januara 2023 – svetske cene hrane

Porast cena žitarica, ulja i šećera gura svetske cene hrane na maksimum, dok meso i mleko beleže pad

Svetske cene hrane su, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), dostigle najviši nivo od januara 2023. godine. FAO indeks cena hrane (FFPI) porastao je u julu na 131,1 poen, što je rast od 0,6 odsto u poređenju sa junom. Ovaj indeks prati mesečna kretanja cena osnovnih poljoprivrednih proizvoda na globalnom tržištu.

Rast indeksa posledica je većih cena žitarica, biljnih ulja i šećera, dok su cene mesa i mlečnih proizvoda zabeležile pad. Vrednost indeksa cena žitarica porasla je za 3,4 odsto i dostigla 113,8 poena. Cena pšenice skočila je za 5,8 odsto zbog ponovne zabrinutosti oko poremećaja izvoznih tokova i infrastrukture u regionu Crnog mora, kao i toplotnih talasa koji su uticali na prinose u ključnim zemljama proizvođačima. Kukuruz je zabeležio rast od 3,6 odsto, što je rezultat suše u Sjedinjenim Američkim Državama i viših cena energije.

Rast cena žitarica i ulja podiže svetske cene hrane

Pored žitarica, biljna ulja su u julu poskupela za dva odsto, pa je indeks dostigao 195,7 poena, što je najviši nivo od juna 2022. godine. Na rast su najviše uticale više cene palminog i sojinog ulja, usled povećane potražnje za biodizelom u Indoneziji i SAD. S druge strane, cene ulja repice i suncokretovog ulja su oslabile, ali to nije uspelo da nadoknadi ukupni rast.

Indeks cena šećera zabeležio je najveći mesečni skok, za 5,6 odsto, i dostigao 95 poena. Glavni razlozi su strah od visokih temperatura u Evropskoj uniji i efekti El Ninja u Aziji, kao i očekivanja veće prerade šećerne trske u etanol u Brazilu. Kao rezultat, ukupne svetske cene hrane nastavile su trend rasta drugi mesec zaredom.

Pad cena mesa i mlečnih proizvoda ublažava ukupni indeks

Nasuprot rastu cena žitarica, ulja i šećera, indeks cena mesa pao je prvi put u 2026. godini. Beleži pad od 2,8 odsto na 127,7 poena. Cene živinskog, svinjskog i goveđeg mesa smanjene su zbog obilne ponude iz Brazila i Evropske unije, kao i slabije uvozne potražnje iz Azije. Vrednost indeksa mlečnih proizvoda pala je za 0,7 odsto na 116,2 poena, produžavajući pad koji traje od aprila.

U poređenju sa julom 2025. godine, FFPI je viši za jedan odsto, ali je i dalje niži za 18,2 odsto u odnosu na rekordnu vrednost iz marta 2022. godine. Ovi podaci pokazuju koliko svetske cene hrane zavise od promena na tržištima žitarica i ulja, ali i od klimatskih uslova i logističkih izazova.

Prema izveštaju objavljenom na veb stranici FAO, nastavak ovakvih trendova zavisiće od daljih kretanja na globalnim tržištima hrane, ali i od uticaja klimatskih promjena na proizvodnju i snabdevanje.

Pročitaj još

Domaće

Vodostaj Dunava pao na -167 centimetara, kritična situacija za plovidbu i poljoprivredu

Dunav dostigao istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, posledice suše pogoršane nedovoljnom infrastrukturom i upravljanjem vodama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vodostaj Dunava pao na -167 centimetara, kritična situacija za plovidbu i poljoprivredu – pad vodostaja Dunava

Dunav dostigao istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, posledice suše pogoršane nedovoljnom infrastrukturom i upravljanjem vodama

Dunav je početkom avgusta zabeležio istorijski minimum vodostaja kod Bezdana, gde je nivo reke pao na -167 centimetara. Ova vrednost predstavlja najniži nivo od početka merenja u Srbiji, prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Takva situacija izazvala je ozbiljne posledice za plovidbu, jer su teretni brodovi ostali nasukani, a u severnom delu Bačke obustavljeno je navodnjavanje.

Pad vodostaja Dunava, koji je od maja 2026. godine u konstantnom opadanju, prate i minimalni protoci na drugim rekama kao što su Drava, Tisa i Sava. Najniži nivo Dunava do sada bio je 1909. godine i iznosio je -143 centimetra. Sada je Dunav niži za čak devet metara u poređenju sa najvišim istorijskim nivoom od 850 centimetara. Kao rezultat, RHMZ je izdao upozorenje da će vodostaji na Dunavu, Savi i Tisi kod Titela biti ispod niskih plovidbenih nivoa najmanje do 13. avgusta.

Pad vodostaja Dunava i posledice po privredu

Vodostaj Dunava pao je na nivo koji ozbiljno ugrožava plovidbu, energetiku i poljoprivredu. U plovidbi je došlo do nasukavanja brodova između Bezdana i Bogojeva, što zaustavlja tok robe i povećava troškove transporta. U poljoprivredi, obustava navodnjavanja u severnoj Bačkoj preti dodatnim gubicima za proizvođače. Osim toga, hidrolozi upozoravaju na mogućnost restrikcija u vodosnabdevanju pojedinih delova zemlje, dok su na popularnim plažama, poput Lida u Zemunu, nekadašnje kupališne površine sada pretvorene u suvo zemljište.

Srbija se iz godine u godinu suočava sa sve učestalijim i intenzivnijim sušama, a klimatske promene doprinose ovom trendu. Međutim, izostanak ulaganja u vodnu infrastrukturu, veliki gubici u vodovodnim sistemima i neplansko upravljanje vodama dodatno pogoršavaju posledice suše. Na Kolubari, Toplici, Vlasini, Crnom i Belom Timoku protoci su se približili minimalnim srednje mesečnim vrednostima, što otežava situaciju širom zemlje.

Uticaj klimatskih promena i ljudskog faktora na vodostaj Dunava

Pad vodostaja Dunava posledica je kombinacije klimatskih promena i nedovoljne pripremljenosti sistema. Hidrolozi navode da bez obilnih padavina u celom slivu ne može doći do poboljšanja stanja. Klimatolozi ističu da su ovakve suše očekivana posledica klimatskih promena i da će biti sve češće.

Strahinja Macić, pravni savetnik u Organizaciji za političku ekologiju Polekol, naglašava da su klimatski modeli pokazivali da će u naredne dve decenije biti dve do tri godine sa ovakvim sušama po dekadi. On upozorava da je gotovo svaka reka u Srbiji izložena padu minimalnih protoka, naročito tokom letnjih meseci. Međutim, posledice suše zavise pre svega od načina na koji država upravlja vodnim resursima i koliko pravovremeno investira u infrastrukturu i zaštitu voda.

Pad vodostaja Dunava utiče ne samo na ekonomiju već i na ekosisteme zavisne od rečnih tokova. Ova kriza pokazuje važnost pravovremenih ulaganja i planiranja u sektoru upravljanja vodama, kao i potrebu za prilagođavanjem klimatskim promenama kako bi se smanjile negativne posledice na privredu i društvo.

Pročitaj još

Domaće

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Janaf i MOL ugovorili transport 2,05 miliona tona nafte uz garantovane kapacitete

Hrvatski Janaf obezbedio ugovor sa MOL grupom za transport nafte tokom 2026. godine, uprkos višemesečnim pregovorima i nesuglasicama oko cene i pouzdanosti

Jadranski naftovod (Janaf) i MOL grupa potpisali su ugovor o transportu 2,05 miliona tona sirove nafte naftovodnim sistemom Janafa za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. Ključni uslovi ugovora, koji regulišu transport nafte kroz glavni pravac regiona, potvrđeni su u zvaničnom saopštenju Janafa. Time je, prema modelu ‘puno za prazno’ (take-or-pay), zagarantovana naplata rezervisanih kapaciteta, bez obzira na stvarno prevezene količine.

Detalji ugovora i ekonomski značaj za obe kompanije

Dogovor između Janaf-a i MOL grupe obuhvata ukupno 2.050.000 tona sirove nafte, što predstavlja jednu od najvećih pojedinačnih količina transportovanih naftovodom u regionu tokom godine. Naftovod Janaf ima ključnu ulogu u snabdevanju rafinerija u Mađarskoj, posebno nakon ograničenja u tranzitu ruske nafte preko naftovoda Družba.

Janaf je u saopštenju naglasio da ugovor sadrži klauzule koje omogućavaju naplatu rezervisanih kapaciteta čak i kada količine nafte fizički nisu prevezene do kraja ugovorenog perioda. To osigurava stabilne prihode kompaniji i smanjuje poslovne rizike. S druge strane, MOL grupa je tokom pregovora izražavala nezadovoljstvo cenom usluga Janafa, ocenjujući je kao previsoku. Takođe, MOL je osporavao tehničku pouzdanost Janafa u isporuci potrebnih količina za svoje rafinerije.

Tržišni i politički kontekst ugovora

Pregovori oko ovog ugovora imali su i političku dimenziju. Nakon što je Ukrajina ograničila tranzit ruske nafte, Hrvatska je postala ključni pravac za snabdevanje naftom u regionu. Kao rezultat, iz vlade Mađarske stigle su optužbe na račun Hrvatske za navodno ratno profiterstvo, uz tvrdnje da koristi situaciju sa sankcijama Rusiji.

Hrvatska vlada i Ministarstvo privrede odbacili su ove optužbe, ističući da se poslovanje vodi prema komercijalnim principima i u duhu regionalne saradnje. Janaf je dodatno naglasio transparentnost u formiranju cena, ističući da iste tarife važe za sve korisnike naftovoda, a cena zavisi od dužine trase i ugovorenih količina.

Implikacije za snabdevanje i regionalnu energetsku sigurnost

Potpisivanje ugovora o transportu 2,05 miliona tona nafte potvrđuje značaj koji Janaf ima za stabilnost snabdevanja naftom u regionu. Model „puno za prazno“ (take-or-pay) obezbeđuje kompaniji stabilne prihode, dok za MOL znači sigurnost snabdevanja za rafinerije tokom cele 2026. godine. Ovaj aranžman dolazi u trenutku kada evropsko tržište energetike trpi poremećaje zbog geopolitičkih tenzija i promenjenih tokova sirovina. Takođe, naglašava važnost infrastrukture Janafa za energetsku nezavisnost zemalja srednje Evrope.

Kao rezultat, očekuje se da će Janaf, uz ovakve ugovore, nastaviti da igra centralnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru. S druge strane, MOL grupa učvršćuje svoju poziciju kao jedan od najvećih korisnika ovog naftovoda. Ugovor formalizuje praksu koja je već bila na snazi od početka godine, čime su obe strane osigurale predvidivost i kontinuitet u poslovanju.

Pročitaj još

U Trendu