Connect with us

Domaće

Minth otvara fabriku humanoidnih robota u Šapcu, kapacitet više hiljada jedinica

Investicija kineske kompanije signalizuje ulazak Srbije u industriju robotike, uz razvoj domaćeg ekosistema inženjera i dobavljača

Objavljeno pre

,

Minth otvara fabriku humanoidnih robota u Šapcu, kapacitet više hiljada jedinica – fabrika humanoidnih robota Foto Izvor: Pixabay / Tumisu

Investicija kineske kompanije signalizuje ulazak Srbije u industriju robotike, uz razvoj domaćeg ekosistema inženjera i dobavljača

Minth, kineska tehnološka kompanija, otvorila je fabriku za proizvodnju humanoidnih robota u Šapcu. Prema rečima Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije, ovo nije još samo jedna fabrika, već ključni korak koji stavlja Srbiju u centar razvoja industrije robotike. Nova fabrika ima kapacitet za proizvodnju više hiljada robota godišnje, što predstavlja prvu ovakvu investiciju ovog obima na evropskom kontinentu. Čadež je istakao da su do sada u Evropi postojale samo manje proizvodnje u Nemačkoj i Španiji, gde se prave desetine robota, dok Šabac postaje novo regionalno središte za robotiku.

Fabrika humanoidnih robota u Šapcu otvara nova tržišta

Ova investicija označava početak nove industrije u Srbiji. Prema Čadežu, humanoidna robotika je danas na istoj tački razvoja kao što su bili mobilni telefoni 2007. godine ili električni automobili pre deset godina. Osim toga, mogućnost da Srbija prva u Evropi dobije fabriku ovakvog kapaciteta otvara prostor za razvoj domaće baze inženjera i tehnoloških kompanija. Kao rezultat, nastaje čitav ekosistem novih dobavljača koji mogu razvijati softver, veštačku inteligenciju i sisteme za obuku robota. Čadež je naveo primer domaće kompanije „Take One“ koja već koristi slične tehnologije u gejming i animacionoj industriji, što pokazuje potencijal za transfer znanja u sektor robotike.

Uticaj na privredu i tržište rada

Humanoidni roboti iz Šapca biće pre svega namenjeni obavljanju teških, opasnih i monotonih poslova, za koje je teško pronaći radnu snagu u Srbiji i Evropi. „Roboti ne zamenjuju postojeću radnu snagu, već popunjavaju manjak tamo gde nema dovoljno ljudi za te poslove“, istakao je Čadež. Poslovi poput podizanja tereta, sortiranja i pakovanja sada mogu biti automatizovani, pri čemu roboti mogu raditi u već postojećim pogonima bez velikih ulaganja u prilagođavanje infrastrukture. Čadež je naglasio da primena humanoidnih robota može povećati produktivnost domaće privrede za 30, 50, pa čak i više od 60 odsto u pojedinim industrijama, što je značajan skok u odnosu na tipična unapređenja od 3 do 5 odsto.

Strukturne promene i tehnološki razvoj

Ova investicija rezultat je višegodišnjeg prisustva Minta u Srbiji i saradnje sa domaćim inženjerima i dobavljačima, kao i dobrih političkih odnosa između Srbije i Kine. „Bez prethodnih investicija i iskustva sa našim inženjerima ne bi bilo moguće otvoriti ovakvu fabriku“, rekao je Čadež. On je dodao da se strukturna promena srpske privrede ubrzava, jer domaće kompanije sve više ulažu u automatizaciju i robotizaciju. Takođe, razvoj humanoidne robotike pokazuje koliko su danas povezane različite tehnologije i globalna tržišta. Srbija, prema Čadežu, treba da koristi svoju poziciju ne samo kao mesto proizvodnje, već i kao centar razvoja i primene novih tehnologija. Na taj način, domaće firme mogu postati partneri u razvoju softvera, veštačke inteligencije i inovativnih rešenja za industriju robotike.

Pročitaj još

Domaće

NIS nastavlja rad uz američku licencu produženu do 30. septembra

Produženje licence omogućava Rafineriji Pančevo da održi proizvodnju od 13.000 tona dnevno uprkos sankcijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

NIS nastavlja rad uz američku licencu produženu do 30. septembra – produženje licence za NIS

Produženje licence omogućava Rafineriji Pančevo da održi proizvodnju od 13.000 tona dnevno uprkos sankcijama

Naftna industrija Srbije (NIS) dobila je novo produženje američke licence za rad, čime joj je omogućeno da nastavi poslovanje do 30. septembra. Ova odluka Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) dolazi nakon deset meseci tokom kojih NIS posluje pod režimom sankcija. Produženje licence za NIS omogućava kontinuitet snabdevanja tržišta Srbije gorivom, što je posebno važno u uslovima otežanog uvoza zbog niskog vodostaja Dunava. Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da je Rafinerija nafte u Pančevu tokom avgusta povećala proizvodnju na oko 13.000 tona dnevno, kako bi zadovoljila sve veću domaću tražnju.

Finansijski preokret i oporavak NIS-a

Rafinerija u Pančevu, ključni pogon kompanije, bila je potpuno obustavljena krajem 2025. godine sve dok OFAC nije izdao prvu dozvolu za rad. Uprkos izazovima, NIS je u prvih šest meseci 2026. godine ostvario neto dobit od 9,8 milijardi dinara, što predstavlja značajan preokret u odnosu na gubitak od 3,6 milijardi dinara iz istog perioda prethodne godine. Kompanija je 2025. godinu završila sa neto gubitkom od 5,6 milijardi dinara (47,7 miliona evra). Oporavak je ostvaren zahvaljujući višim cenama sirove nafte i derivata na svetskom tržištu, kao i povoljnim efektima jeftinijih zaliha nafte nabavljenih ranije. U drugom kvartalu 2026. godine prerada sirovine i poluproizvoda u Rafineriji Pančevo iznosila je 1,003 miliona tona, što je 19 odsto više nego godinu dana ranije.

Pregovori MOL–Gaspromnjeft i neizvesnost trajnog rešenja

Središte trenutne situacije čine pregovori između mađarskog MOL-a i ruskog Gaspromnjefta o prodaji ruskog udela u NIS-u, što se vidi kao jedini put ka trajnom ukidanju sankcija. Jelica Putniković, urednica portala „Energija Balkana“, ocenjuje da postoji nada da bi pregovori mogli biti završeni u septembru. „Nadam se da će doći do finiša tih pregovora između Gaspromnjefta i MOL-a, što bi omogućilo normalno preuzimanje kompanije“, navela je Putnikovićeva. Ipak, napominje da javnosti nedostaju konkretne informacije o uslovima dogovora i da je neizvesnost ostavila trag na poslovanje NIS-a, koji „ne posluje normalno“. S druge strane, Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije ističe da je produženje licence istovremeno dobra i loša vest: „To je dobro što se nastavlja snabdevanje, ali loše jer se produžava neizvesnost.“ On takođe ukazuje na bolje odnose Beograda i Vašingtona, ali izražava blago razočaranje što rok nije produžen na duži period.

Efekti produženja licence na energetsku sigurnost Srbije

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović istakla je da je produženje licence ključan signal za energetsku sigurnost Srbije. „Produžena licenca je važan signal da možemo nastaviti da radimo odgovorno i bezbedno, sa prioritetom da građani i privreda imaju dovoljno goriva“, izjavila je ministarka. Obe strane se slažu da je situacija bolja nego ranije, kada je transport sirove nafte kroz JANAF bio potpuno obustavljen. Ipak, ostaje činjenica da kompanija trpi realne posledice i da je njena budućnost i dalje neizvesna dok se pregovori između MOL-a i Gaspromnjefta ne završe i dok OFAC ne odobri transakciju. Ukoliko dogovor bude postignut i dobije zeleno svetlo iz Vašingtona, očekuje se brza realizacija preuzimanja, što bi NIS-u omogućilo povratak u standardne okvire poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Poređenje nutritivne vrednosti svežeg, sušenog i zamrznutog voća pokazuje ključne razlike

Sveže i zamrznuto voće zadržava sličan nivo vitamina, dok sušeno sadrži više kalorija i šećera po porciji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poređenje nutritivne vrednosti svežeg, sušenog i zamrznutog voća pokazuje ključne razlike – poređenje nutritivne vrednosti voća

Sveže i zamrznuto voće zadržava sličan nivo vitamina, dok sušeno sadrži više kalorija i šećera po porciji

Nutritivna vrednost voća varira u zavisnosti od načina obrade, a poređenje svežeg, sušenog i zamrznutog voća otkriva značajne razlike po pitanju kalorija, vitamina i šećera. Ključna fraza poređenje nutritivne vrednosti voća odražava osnovu savremenih prehrambenih navika i njihov ekonomski značaj za potrošače i industriju. Sveže i zamrznuto voće imaju sličan sastav hranljivih materija, dok se kod sušenog voća povećava koncentracija kalorija i prirodnog šećera po porciji.

Poređenje nutritivne vrednosti voća

Zamrznuto voće najčešće zadržava hranljive sastojke poput vitamina C, beta-karotena i folata na nivou sličnom svežem voću. Studija iz 2017. godine pokazala je da zamrznuti proizvodi ponekad čak imaju više ovih vitamina od voća koje je pet dana čuvano u frižideru. Druga studija iz 2022. godine zabeležila je povećane nivoe antioksidanasa u zamrznutom bobičastom voću u poređenju sa svežim. Međutim, zamrzavanje može promeniti teksturu voća zbog formiranja ledenih kristala, što ga čini pogodnijim za upotrebu u kašama, jogurtima i pečenju, ali manje atraktivnim za konzumaciju u sirovom obliku. Zamrznuto voće je praktično jer duže traje i često je povoljnije van sezone.

Kalorije i šećeri u sušenom voću

Sušeno voće, uključujući grožđe, kajsije i brusnice, sadrži koncentrisane količine kalorija, prirodnog šećera, vlakana i minerala zbog uklanjanja vode tokom prerade. Tipična porcija sušenog voća iznosi oko četvrtine šolje, dok jedna šolja svežeg grožđa ima oko 104 kalorije i 23 grama šećera, a četvrtina šolje suvog grožđa oko 123 kalorije i 27 grama šećera. Zbog toga je lako uneti veću količinu kalorija i šećera nego što se očekuje. Ipak, većina nezaslađenih varijanti sušenog voća ima nizak do umeren glikemijski indeks, što znači da ne izaziva nagle skokove šećera u krvi. Važno je naglasiti da se pojedinim vrstama sušenog voća, kao što su brusnice, borovnice, ananas ili mango, često dodaje šećer tokom prerade.

Preporuke za izbor voća i ekonomski aspekt

Prilikom kupovine zamrznutog voća preporučuje se biranje proizvoda bez dodataka, pri čemu je samo voće navedeno kao sastojak. Kod sušenog voća treba preferirati nezaslađene varijante i obratiti pažnju na veličinu porcije. Konzervisano voće je najzdravije kada se nalazi u vodi, prirodnom soku ili 100% voćnom soku, a ne u sirupu. Na deklaraciji treba tražiti oznake „nezaslađeno“ ili „bez dodatog šećera“. Ove preporuke pomažu potrošačima da donesu informisane odluke, štede novac i istovremeno zadovolje dnevne potrebe za vitaminima i mineralima. Sa stanovišta industrije i trgovine, razlike u nutritivnoj vrednosti i trajanju ovih proizvoda utiču na potražnju, cene i ponudu na tržištu tokom cele godine.

Pročitaj još

Domaće

Cena pšenice na berzi u Čikagu skočila 44 odsto, domaći proizvođači bez koristi

Pšenica dostigla 7,34 dolara po bušelu zbog sukoba u Crnom moru, dok u Srbiji i Hrvatskoj cene ostaju niske

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena pšenice na berzi u Čikagu skočila 44 odsto, domaći proizvođači bez koristi

Pšenica dostigla 7,34 dolara po bušelu zbog sukoba u Crnom moru, dok u Srbiji i Hrvatskoj cene ostaju niske

Pšenica je na robnoj berzi u Čikagu zabeležila rast cene od gotovo 44 odsto u odnosu na prošlu godinu. Terminski ugovor dostigao je 7,34 dolara po bušelu, što je najviši nivo od juna 2023. godine. Ovakav skok cena pšenice na berzi u Čikagu izazvan je strahom od nove eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine, dok proizvođači u Srbiji i Hrvatskoj prodaju pšenicu po cenama koje jedva pokrivaju troškove.

Rast cene pšenice na berzi u Čikagu i geopolitički uzroci

Cene pšenice na berzi u Čikagu porasle su za 2,6 odsto u jednom danu, nakon skoka od 6,4 odsto dan ranije. Samo tokom avgusta cena je porasla za oko 19 odsto. Ovaj trend prati blagi rast cene kukuruza, koji je sredinom nedelje porastao 2,5 odsto, ali je usledila blaga korekcija. Poređenja radi, sredinom 2023. godine terminski ugovor za pšenicu bio je oko 7 dolara po bušelu. Do kraja te godine, cena je pala na 5,93 dolara po bušelu, odnosno 24,5 odsto niže na godišnjem nivou, zahvaljujući velikoj svetskoj ponudi i uspostavljanju alternativnih izvoznih koridora kroz Crno more.

Uticaj sukoba u Crnom moru i logistički problemi

Rat između Rusije i Ukrajine oštetio je luke i terminale, značajno smanjivši izvoz žitarica iz regiona. Prema dostupnim informacijama, Rusija se priprema za pojačane napade na ukrajinsku infrastrukturu, dok su poslednjih nedelja vođeni i napadi na civilne brodove i lučku infrastrukturu. Terminali u Novorosijsku delimično su zatvoreni, a železnički transport robe je obustavljen. Kao rezultat, kupci iz Bliskog istoka, Afrike i Azije traže alternative na udaljenijim tržištima, poput Australije i Argentine, što povećava troškove isporuke.

Pad izvoza iz Ukrajine i Rusije i poremećaji na globalnom tržištu

Ukrajina beleži snažan pad poljoprivrednog izvoza, dok je kompanija Rusagrotrans smanjila procenu ruskog izvoza pšenice za avgust na samo 1,8 miliona tona. To je oko 60 odsto manje nego prošle godine i potencijalno najslabiji avgust od 2010. godine. Kris Nikolaou, direktor kompanije Advantage Grain, ističe da je tržište izuzetno zabrinuto zbog mogućih logističkih problema. On upozorava da bi cene pšenice mogle nastaviti da rastu ako se ne pronađe rešenje za bezbedan brodski saobraćaj kroz Crno more.

Vremenski rizici i špekulativni kapital dodatno pojačavaju nestabilnost

Osim geopolitičkih rizika, tržište pšenice opterećuju i vremenske neprilike. Analize pokazuju 70 odsto verovatnoće da se razvije snažan El Ninjo koji bi mogao potrajati celu zimu, što izaziva dodatnu kupovinu ugovora radi zaštite od rizika. Expana je smanjila procenu proizvodnje pšenice u Evropskoj uniji za 1,5 miliona tona, na 126,8 miliona tona. Izvoz iz EU je u periodu od 1. jula do 16. avgusta iznosio 1,48 miliona tona, naspram 2,9 miliona tona u istom periodu prošle godine. Investicioni fondovi su sredinom avgusta držali izraženu neto kratku poziciju u terminskim ugovorima na pšenicu na berzi u Čikagu, što dodatno povećava volatilnost. Istovremeno, američke inspekcije izvoza pšenice pale su na 425.668 tona, znatno ispod prošlogodišnjih 1,05 miliona tona.

Pšenica u Srbiji i Hrvatskoj – stabilne cene bez značajnog rasta

Dok cene pšenice na berzi u Čikagu beleže rekorde, situacija na domaćem tržištu ostaje mirna. Na Produktnoj berzi u Novom Sadu pšenica je činila 81 odsto ukupnog nedeljnog prometa sredinom avgusta, međutim, cene ne beleže značajan rast. Proizvođači u Srbiji i Hrvatskoj i dalje se suočavaju sa cenama koje jedva pokrivaju troškove proizvodnje. Ovakva situacija ukazuje na rastuću neravnotežu između globalnog i regionalnog tržišta žitarica, što može imati dugoročan uticaj na poljoprivredni sektor u regionu.

Pročitaj još

U Trendu