Connect with us

Domaće

Mera invest duguje 1,1 milijardu dinara, blokada traje 1.827 dana

Trideset firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je ukupno 224 preduzeća na listi poreskih dužnika

Published

on

pexels-photo-6863286

Trideset firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je ukupno 224 preduzeća na listi poreskih dužnika

Poreska uprava Srbije objavila je ažuriranu listu najvećih poreskih dužnika, na kojoj se među aktivnim preduzećima na vrhu nalazi kompanija Mera invest sa dugom od 1.106.575.814 dinara na dan 28. februar ove godine. Ova firma, u vlasništvu Marka Miškovića, ima blokirane račune godinama unazad, a protiv nje se sprovodi prinudna naplata kroz zaplenu novčanih sredstava i potraživanja, kao i upis hipoteke i sekundarne poreske obaveze.

Prema podacima Registra dužnika u prinudnoj naplati Narodne banke Srbije, Mera invest je tokom poslednjih pet godina bila u blokadi ukupno 1.827 dana, za iznos od 691,5 miliona dinara (oko 5,9 miliona evra), a blokada je u toku i duže od pet godina. Krajem novembra prošle godine, ova firma je takođe bila prvi na rang listi poreskih dužnika.

Na drugom mestu se nalazi OKI NP Gradnja iz Novog Pazara sa dugom od 521,4 miliona dinara. Preduzeće, koje je u vlasništvu Osmana Kuča, ostvarilo je poslovne prihode od 1,8 miliona evra u protekloj godini i bilo je u blokadi poslednjih 50 dana za iznos nešto veći od duga prema Poreskoj upravi.

Treću poziciju zauzima novosadska firma Metal Connect, sa dugom od 313,3 miliona dinara. Vlasnik preduzeća je Radovan Radovanović, a tokom poslednjih pet godina firma je bila blokirana 1.827 dana za iznos veći od 200 miliona dinara.

Na listi je i preduzeće Lumaco, u vlasništvu Luke Beograd, koje je u novembru 2025. bilo treći najveći dužnik, a sada se nalazi na petom mestu sa dugom od 281 milion dinara. Iznos blokade kod ovog preduzeća iznosi 163,3 miliona dinara, što je isti nivo kao i prethodne godine.

Među aktivnim preduzećima, ukupno 30 firmi duguje više od 100 miliona dinara, dok je na celoj objavljenoj listi ukupno 224 preduzeća, a najniži iznos duga iznosi 20 miliona dinara.

Kada je reč o preduzetnicima, najveći dužnik je građevinska radnja iz Jagodine sa dugom od 368 miliona dinara. Slede preduzetnik iz Horgoša, registrovan za sakupljanje neopasnog otpada, sa dugom od 195 miliona dinara, kao i preduzetnici koji se bave krovnim radovima i kurirskom dostavom, sa dugovima od 195, odnosno 172 miliona dinara. Ukupno sedam preduzetnika ima dugove za neplaćeni porez veće od 100 miliona dinara. Na listi se nalazi ukupno 1.269 preduzetnika, a najniži iznos duga je pet miliona dinara.

Među dužnicima u stečaju, na prvom mestu je Beogradska banka u stečaju, sa dugom od 19,4 milijarde dinara. Sledi Industrija mašina i komponenata IMK 14. oktobar Kruševac u stečaju sa dugom od šest milijardi dinara, dok Društvo za konsalting Best Quality Management System u stečaju duguje pet milijardi dinara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečna plata u Srbiji dostigla 116.127 dinara u februaru, rast neto zarada 12,2 odsto

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Published

on

By

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto zarada u Srbiji za februar 2026. godine iznosila je 160.067 dinara, dok je prosečna neto plata, odnosno zarada bez poreza i doprinosa, bila 116.127 dinara. Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta zarada u zemlji, a statistika pokazuje da je medijalna neto plata u istom mesecu iznosila 91.399 dinara, što znači da je polovina zaposlenih ostvarila zaradu do ovog iznosa.

U periodu januar–februar 2026. godine, bruto zarade su u odnosu na isti period prošle godine porasle nominalno za 11 odsto, dok je realni rast iznosio 8,3 odsto. Kada je reč o prosečnoj neto zaradi, zabeležen je nominalni rast od 11,2 odsto i realni rast od 8,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Upoređujući februar 2026. sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada bila je nominalno veća za 12 odsto, odnosno realno za 9,3 odsto, dok je prosečna neto plata nominalno porasla za 12,2 odsto, a realno za 9,5 odsto. Ovakav trend rasta zarada pokazuje pozitivan pomak u standardu zaposlenih, dok medijalna zarada osvetljava raspodelu primanja unutar radne snage.

Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, ovi pokazatelji predstavljaju zvanične podatke o zaradama za februar 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Italijanski javni dug raste na 138,6% BDP-a, Grčka smanjuje na 137%

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Published

on

By

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Italijanski javni dug mogao bi u 2025. godini da dostigne 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz budžetskog plana Ministarstva finansija Italije. Prema izveštaju, dug Italije ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se očekuje rast naredne godine. Istovremeno, Grčka planira da ove godine smanji svoj dug na oko 137% BDP-a, što je značajan pad u odnosu na 145% iz 2025. godine.

Grčka je nakon finansijske krize iz 2008. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti 280 milijardi evra između 2010. i 2015. godine. U zamenu, bila je prinuđena da sprovede stroge mere štednje, što je dovelo do dugotrajne recesije i visoke nezaposlenosti. Pandemija korona virusa privremeno je povećala dug, ali od 2020. Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i višem rastu BDP-a u odnosu na prosek evrozone. Ove godine Grčka planira prevremenu otplatu 7 milijardi evra kredita iz programa pomoći.

Italija, s druge strane, prošle godine je zabeležila budžetski deficit od 3,1% BDP-a, a za ovu godinu očekuje se deficit od 2,8% BDP-a, iako nadležni upozoravaju da bi on mogao biti i veći. Italijanske vlasti kao ključne izazove navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomija već duže vreme stagnira. Niska produktivnost i pad domaće potrošnje dodatno otežavaju situaciju, a visoki troškovi kamata ograničavaju ulaganja u razvoj i istraživanja, zbog čega Italija sve teže prati konkurentnije zemlje.

Prema ekonomskim analizama, razlika u javnim dugovima Italije i Grčke ukazuje na promene u evropskoj ekonomskoj dinamici, pri čemu Grčka beleži napredak u fiskalnoj konsolidaciji, dok Italija suočava sa izazovima održivog javnog finansiranja.

Pročitaj još

Domaće

Vlada Srbije produžila umanjenje akciza na gorivo za 25 odsto do 8. maja

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Published

on

By

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Vlada Republike Srbije donela je odluku o produženju Uredbe kojom se akcize na gorivo smanjuju za 25 odsto, a ova mera biće na snazi do 8. maja. Prema objavi u Službenom glasniku, iznosi akciza na derivate nafte ostaju umanjeni, pa akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, dok za dizel iznosi 55,53 dinara po litru.

Odluka o produženju doneta je kako bi se olakšala situacija na tržištu goriva, a mera će važiti još dve nedelje od dana objave. Vlada je ranije donela identičnu uredbu, a sada je potvrđeno produženje sa istim procentom umanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto.

Nove iznose akciza potvrdila je Vlada Republike Srbije kroz zvanično saopštenje, a uredba je objavljena u Službenom glasniku. Ova mera, prema zvaničnim informacijama, ima za cilj stabilizaciju cena goriva na domaćem tržištu do 8. maja.

Pročitaj još

U Trendu