Connect with us

Domaće

Lufthansa obustavlja sve letove iz Frankfurta i Minhena, štrajk zahvata 19.000 radnika

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Published

on

pexels-photo-19821053

Štrajk počinje od sutra, dok kontrolori leta na 14 španskih aerodroma stupaju u obustavu rada 17. aprila u ponoć

Nemačka aviokompanija Lufthansa najavila je obustavu svih letova iz Frankfurta i Minhena od sutra, nakon što je oko 19.000 stjuardesa glasalo za štrajk krajem marta. Istovremeno, 800 zaposlenih u podružnici Sitilajn, koja je predviđena za zatvaranje 2027. godine, zahtevalo je poseban socijalni plan, ali je menadžment odbio pregovaračku ponudu.

Štrajk, koji je organizovao sindikat kabinskog osoblja UFO, obuhvatiće i devet nemačkih aerodroma: Frankfurt, Minhen, Hamburg, Bremen, Štutgart, Keln, Dizeldorf, Berlin i Hanover. Očekuju se brojna otkazivanja i kašnjenja letova, posebno u vreme kada se završava sezona uskršnjih praznika. Kabinsko osoblje traži nove kolektivne ugovore, bolje planiranje radnih smena i duže otkazne rokove.

Lufthansa je navela da će štrajk značajno uticati na putnike koji se vraćaju sa odmora. Predsednik sindikata Joakim Vaskez Burger izjavio je: „Ova situacija je mogla da se izbegne – odgovornost je na upravi Lufthanze, koja nije uspela ni da predstavi pregovaračku ponudu“. Uprava kompanije poručila je: „Održiva rešenja mogu da se pronađu samo kroz dijalog, štrajkovi moraju uvek da ostanu poslednje sredstvo“, uz poziv sindikatu na nastavak pregovora.

Paralelno, Sindikat kontrolora leta (USCA) i Radnička komisija (CCOO) u Španiji najavili su obustavu rada na 14 aerodroma pod upravom SAERCO, počev od 17. aprila u ponoć i to na neodređeno vreme. Štrajk pogađa aerodrome Lanzarote, Fuerteventura, La Palma, El Hiro, La Gomera, Sevilja, Herez (Kadiz), Kvatro Vintos (Madrid), Vigo (Galicija), Korunja, Kasteln-Kosta Azahar (Valensija), Burgos, Hueska i Sijudad Real.

Glavni razlozi štrajka u Španiji su nedostatak osoblja, preopterećenost i neredovni rasporedi. Sindikati navode da su morali često da improvizuju organizaciju rada i da su česte promene smena uticale na privatni život zaposlenih. Takođe, traže povećanje broja zaposlenih, ukidanje dežurstava i promene rasporeda u poslednjem trenutku, kao i garanciju obaveznih godišnjih odmora.

Putnicima se savetuje da redovno proveravaju status svojih letova zbog mogućih kašnjenja i otkazivanja, kako u Nemačkoj, tako i na španskim aerodromima koje je zahvatila ova radnička akcija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbijavoz zabeležio neto gubitak od 1,8 milijardi dinara u 2023. godini

Državna železnička kompanija u minusu 211 miliona evra, troškovi održavanja pruga dostigli 80.000 evra po kilometru

Published

on

By

Državna železnička kompanija u minusu 211 miliona evra, troškovi održavanja pruga dostigli 80.000 evra po kilometru

Srpska državna železnička kompanija Srbijavoz ostvarila je tokom 2023. godine najveći neto gubitak u svojoj istoriji, koji iznosi 1,8 milijardi dinara (211 miliona evra). U prethodnoj godini, neto gubitak kompanije iznosio je oko 260 miliona dinara (2,2 miliona evra), dok je prema finansijskim izveštajima za 2023. zabeležena i dobit od 175 miliona dinara. U 2022. godini kompanija je bila u gubitku od 344 miliona dinara, a 2021. godinu završila je sa dobiti od oko 200 miliona dinara.

Prema analizi Klastera železnica jugoistočne Evrope, produbljivanje gubitka Srbijavoza rezultat je visokih ulaganja, ali i problema u sistemu razvoja železnice, skupog održavanja infrastrukture, političkih odluka i pada poverenja građana u bezbednost saobraćaja. Dragoljub Rajić, direktor ovog klastera, istakao je da preduzeće ima velike izdatke na izgradnju novih pruga i nabavku voznih garnitura, što dovodi do povećanja zaduženosti i slabijih finansijskih rezultata.

Rajić je upozorio da su događaji poput pada nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad i iskakanja vozova kod Subotice dodatno negativno uticali na poverenje putnika. On je podsetio da je izveštaj Infrastrukture železnice Srbije, sastavljen na 150 strana, ukazao na brojne infrastrukturne nedostatke koji ugrožavaju bezbednost saobraćaja.

Troškovi održavanja železničke infrastrukture značajno su porasli, pa prema podacima Transportne zajednice za Zapadni Balkan, održavanje pruge po jednom kilometru u Srbiji iznosi 80.000 evra, dok u proseku u Evropi košta od 22.000 do 25.000 evra. Rajić objašnjava da su visoki troškovi posledica modela razvoja „zasnovanog na Kini“, gde su kineske firme predvodile izgradnju brze pruge Beograd-Novi Sad-Subotica, a garancije za opremu i održavanje traju svega tri godine.

Poseban problem predstavlja neujednačen vozni park, budući da Srbijavoz koristi garniture švajcarskog Štadlera, kineskih partnera i stare ruske URAL garniture, što dodatno povećava troškove održavanja. Rajić je naglasio da evropske zemlje teže jedinstvenim sistemima radi racionalizacije troškova, dok u Srbiji takva raznovrsnost otežava servisiranje i zahteva angažovanje različitih inženjerskih timova.

Dodatno, obustava železničkog saobraćaja tokom studentskih protesta donela je finansijsku štetu i narušila ugled kompanije. Rajić je naveo da se u evropskim zemljama železnički saobraćaj ne prekida čak ni u kriznim situacijama, poput ratnih sukoba u Ukrajini, dok je u Srbiji tokom protesta cela železnica stajala, što je izazvalo negativne reakcije i kod poslovnih partnera iz inostranstva.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija uvodi strožu kontrolu antibiotika za izvoz stočarskih proizvoda iz Srbije od septembra

Stočari ističu visok kvalitet domaće hrane, a nova pravila zahtevaće dodatne sertifikate i nadzor nad upotrebom antibiotika

Published

on

By

Stočari ističu visok kvalitet domaće hrane, a nova pravila zahtevaće dodatne sertifikate i nadzor nad upotrebom antibiotika

Evropska unija usvojiće od septembra naredne godine stroža pravila za izvoz proizvoda životinjskog porekla iz Srbije, posebno u segmentu kontrole upotrebe antibiotika u stočarstvu. Proizvođači iz Srbije moraće da ispune dodatne uslove i pribave nove sertifikate kako bi nastavili izvoz na tržište EU, prenosi se u zvaničnim najavama.

Predstavnici stočarskog sektora navode da domaći proizvođači već rade po visokim standardima i ne očekuju značajne prepreke. Nataša Jankov, proizvođač iz oblasti govedarstva, izjavila je: “Redovno kontrolišemo stoku i spremni smo za nova pravila. Važno je da proizvodi budu zdravi i pri uvozu i pri izvozu.” Slično mišljenje deli i Sofija Plavšić, koja takođe ističe kvalitet domaće hrane i navodi da njena farma proizvodi mleko za kompanije čiji proizvodi završavaju na evropskom tržištu.

Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić podvukao je da Srbija mora pratiti promene regulativa iz Evropske unije i da se domaća proizvodnja godinama prilagođava evropskim standardima. “Što se tiče promena regulativa u Evropi, svaki dan se nešto novo dešava. Mi moramo biti spremni na to. Srbija se drastično promenila u odnosu na prošlost, idemo u korak sa svetom i novim promenama. Mi smo zemlja koja mnogo više izvozi nego što uvozi proizvoda, a Evropska unija je tržište na koje najviše izvozimo”, izjavio je Glamočić.

Nova pravila Evropske unije deo su šire borbe protiv prekomerne upotrebe antibiotika u stočarskoj proizvodnji, sa ciljem da se obezbedi viši nivo bezbednosti hrane i usklađenost sa aktuelnim standardima na evropskom tržištu.

Domaći stočari smatraju da će primena novih regulativa proteći bez većih poteškoća, zahvaljujući već postojećim kontrolama i standardima koji se primenjuju u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

LAUNCHub Ventures investira 10 miliona evra od EBRD za jačanje startap scene na Balkanu

Bugarski fond uz operativnu podršku u regionu i novi fond u pripremi skraćuje put do serije A za balkanske startape

Published

on

By

Bugarski fond uz operativnu podršku u regionu i novi fond u pripremi skraćuje put do serije A za balkanske startape

Bugarski fond rizičnog kapitala LAUNCHub Ventures dobio je investiciju od 10 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), čime planira značajno da proširi aktivnosti na tržištu Zapadnog Balkana. Ova finansijska injekcija dolazi u trenutku kada je fond već investiciono prisutan u regionu, ali sada prvi put uvodi i lokalnu operativnu podršku, što najavljuje novi pridruženi partner Vedran Blagus, koji je prethodnih osam godina proveo u South Central Ventures.

Blagus ističe da je, sa novim fondom u pripremi, vreme za snažniji rast i da je cilj LAUNCHub-a da postane ključni investicioni partner za startape iz Hrvatske, Slovenije i Zapadnog Balkana. Dosadašnja saradnja sa LAUNCHub-om traje od 2017. godine, a kao najskoriji primer navodi seed investiciju u hrvatski AI security startap SplxAI iz marta 2025. godine, u kojoj je LAUNCHub predvodio rundu, dok je SC Ventures bio ko-investitor. SplxAI je iste godine preuzeo američki Zscaler, što je označeno kao jedan od najbržih i najznačajnijih izlaza u regionu.

Blagus naglašava da primer SplxAI pokazuje zrelost hrvatskog ekosistema, gde su i kompanije poput GlycanAge, Photomath, Rimac i Infobip postavile temelje za razvoj globalno konkurentnih firmi iz regiona. Međutim, i dalje je očigledan problem finansiranja rasta – osnivači često moraju putovati u Berlin, London ili SAD kako bi pristupili investicijama serije A, zbog nedostatka fondova iz CEE regiona spremnih da vode A i B runde.

LAUNCHub vidi svoju ulogu u povezivanju balkanskih startapa sa evropskim i američkim investitorima još u seed fazi, čime se lokalnim osnivačima skraćuje put do sledeće faze rasta. Blagus u novoj ulozi želi da izgradi snažan „deal flow“ u Hrvatskoj, Sloveniji i Zapadnom Balkanu, postajući prva kontakt tačka za startape pre nego što potraže kapital van regiona.

Kriterijumi za ulaganje u ranoj fazi su se promenili pod uticajem razvoja veštačke inteligencije: funkcionalan proizvod više nije dovoljan, a investitori traže jasnu tržišnu potvrdu, stvarne kupce i ranu retenciju. LAUNCHub se trenutno fokusira na AI bezbednost, AI-native infrastrukturu, zdravstvo, biotehnologiju i dugovečnost, kao i na B2B softver za evropski mid-market, uz poseban interes za regulisane industrije.

Ovim pristupom, LAUNCHub želi da dodatno učvrsti poziciju u regionu i pruži startapima iz Zapadnog Balkana brži i efikasniji pristup međunarodnim investicionim tokovima, sa ciljem da region postane prepoznat kao izvor inovacija i visokotehnoloških rešenja.

Pročitaj još

U Trendu