Connect with us

Domaće

Lloyd’s Register i ABS izdali načelna odobrenja za nuklearne brodove nove generacije

Dva svetska klasifikaciona društva odobrila projekte sa reaktorima, brodarska industrija koristi 350 miliona tona goriva godišnje

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Hunt-er

Dva svetska klasifikaciona društva odobrila projekte sa reaktorima, brodarska industrija koristi 350 miliona tona goriva godišnje

Britanski Lloyd’s Register i američki American Bureau of Shipping (ABS) izdali su načelna odobrenja (Approval in Principle – AiP) za konceptualne dizajne trgovačkih brodova sa naprednim nuklearnim reaktorima, što predstavlja ključni korak ka razvoju nuklearnih brodova. Ova odluka je doneta u junu 2026. godine i otvara mogućnosti za inženjerski razvoj i izgradnju novih tipova plovila, saopšteno je u stručnim analizama.

Lloyd’s Register je odobrio koncept velikog broda za isključivi prevoz automobila i kamiona, na kojem zajednički rade južnokorejski konzorcijum HD Hyundai Heavy Industries, HD Korea Shipbuilding & Offshore Engineering (HD KSOE), Hyundai Glovis, G-Marine Service i Korejski institut za istraživanje atomske energije (KAERI). Projekat se fokusira na integraciju reaktora sa rastopljenom soli (MSR) u trup broda, uz rešavanje izazova kao što su unutrašnji raspored reaktora, biološka zaštita, uticaj mase reaktora na stabilnost, kao i fleksibilnost pogonskog sistema u poređenju sa standardnim brodovima. “Iako je nuklearna propulzija još uvek u ranoj fazi, ovaj projekat pokazuje važnost izgradnje tehničkog razumevanja već sada”, izjavio je Sung-Gu Park, predsednik Lloyd’s Register-a za severoistočnu Aziju.

Istovremeno, ABS je izdao načelno odobrenje za integraciju nuklearnog reaktora u pogonski sistem klasičnog teretnog broda, prema dizajnu koji je razvio Pomorski konzorcijum Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT), u saradnji sa brodogradilištem HD KSOE i grčkom grupom Capital Maritime Group. Ovaj dizajn koristi specijalnu sintetičku tečnost za prenos toplote, što omogućava rad reaktora na pritisku bliskom atmosferskom, olakšavajući modularnu izradu i integraciju. “Nuklearna energija predstavlja jednu od najperspektivnijih alternativa tradicionalnim fosilnim gorivima. Kroz ovu uspešnu saradnju sa ABS-om i MIT-om, spremni smo da predvodimo tržište ekološki prihvatljivih plovila”, istakao je Sangmin Park, potpredsednik istraživačke laboratorije za zelenu energiju u HD KSOE.

Ove inicijative dolaze u trenutku kada globalna pomorska industrija troši oko 350 miliona tona fosilnog goriva godišnje i generiše približno 3% ukupne svetske emisije ugljen-dioksida. Prema ciljevima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) iz jula 2024. godine, industrija treba da postigne neto nultu emisiju do ili oko 2050. godine, zbog čega brodari i brodogradilišta ubrzano traže alternativna rešenja za pogon brodova.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Serbia Zijin Copper planira izmeštanje reke Mali Pek i širenje kopa na 100 metara od kuća

Rudarska kompanija najavljuje otkopavanje 9,9 miliona tona rude godišnje, ukupno 126 miliona tona tokom 13,5 godina

Published

on

By

Rudarska kompanija najavljuje otkopavanje 9,9 miliona tona rude godišnje, ukupno 126 miliona tona tokom 13,5 godina

Kineska rudarska kompanija Serbia Zijin Copper najavila je masovno proširenje rudarskih aktivnosti na površinskom kopu „Južni revir“ u Majdanpeku, sa planom da godišnje otkopa 9,9 miliona tona rude bakra. Prema podacima iz rešenja Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, ukupna količina rude koja će biti izvađena tokom predviđenog veka eksploatacije od oko 13 i po godina iznosi 126 miliona tona, dok će količina jalovine biti čak 407 miliona tona.

Projekat je zasnovan na „Dopunskom rudarskom projektu otkopavanja rudnih tela na površinskom kopu Južni revir za kapacitet od 9,9 miliona tona rude godišnje“, koji je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor. Proširenje rudnika predviđeno je kroz pet faza, a četvrta faza uključuje izmeštanje reke Mali Pek, dok peta faza podrazumeva vađenje preostale rude do krajnjih granica kopa i ozelenjavanje terena.

Geografska pozicija kopa znači da će se rudarska eksploatacija odvijati na svega 100 metara od najbližih stambenih objekata u Majdanpeku. U krugu od 350 do 900 metara od budućeg kopa nalaze se i ključne gradske institucije: zgrada opštine, osnovna škola, gradski stadion, park, kulturni centar i bolnica. Proširenje je planirano u severozapadnom delu „Južnog revira“, a izmeštanje reke Mali Pek biće praćeno izmeštanjem dela državnog puta i elektro-energetskog dalekovoda.

Ministarstvo zaštite životne sredine obavezalo je Serbia Zijin Copper na stroge mere zaštite, uključujući zabranu ispuštanja rudničkih voda u rečne tokove, prikupljanje i prečišćavanje vode u taložnicima i akumulacijama, kao i neprekidni monitoring prašine na pet ključnih lokacija u gradu. Takođe, predviđena je kontrola miniranja, korišćenje eksploziva niže brizantnosti i izvođenje radova u terminima kada je izloženost građana minimalna. Kompanija je dužna da sanira klizišta i nakon završetka radova sprovede rekultivaciju terena.

U prethodnim godinama razvoj rudarskih aktivnosti u ovom kraju pratio je niz ekoloških kontroverzi i reakcija lokalne zajednice. Prema istraživanjima, uzorkovanje voda iz reka Mali i Veliki Pek tokom decembra 2022. pokazalo je povećane vrednosti amonijum jona, ortofosfata, gvožđa, mangana, sulfata i bakra. Mali Pek formiraju potoci iz Rajkove i Paskove pećine, a reka protiče kroz grad Majdanpek pre nego što se ulije u Veliki Pek.

Pročitaj još

Domaće

Ziđin ulaže u proširenje rudnika Majdanpek, planira godišnji otkop od 9,9 miliona tona

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Published

on

By

Kompanija namerava da u 13,5 godina iskopava 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine

Kineska kompanija Srbija Ziđin koper pokrenula je proceduru za značajno proširenje rudarskih aktivnosti na površinskom kopu “Južni revir” u Majdanpeku, uz godišnji plan otkopavanja 9,9 miliona tona rude bakra. Prema rešenju Ministarstva zaštite životne sredine, planirana eksploatacija trajaće oko 13,5 godina, tokom kojih će biti izvađeno ukupno 126 miliona tona rude i 407 miliona tona jalovine. Projekat je zasnovan na Dopunskom rudarskom projektu za kapacitet od 9,9 miliona tona godišnje, koji je izradio Institut za rudarstvo i metalurgiju Bor.

Širenje rudnika odvijaće se kroz pet faza, od kojih četvrta faza predviđa izmeštanje reke Mali Pek, a završna faza uključuje ozelenjavanje i pošumljavanje terena. Površinski kop se prostire na južnoj ivici Majdanpeka, pri čemu su najbliži stambeni objekti udaljeni samo 100 metara od ruba kopa. U krugu od 350 do 900 metara nalaze se opštinska zgrada, osnovna škola, gradski stadion, park, kulturni centar i opšta bolnica. Izmeštanje reke Mali Pek biće praćeno premeštanjem dela državnog puta i elektro-energetskog dalekovoda, dok su planirane dodatne izmene toka reke zbog širenja rudarskih aktivnosti.

Ministarstvo zaštite životne sredine preciziralo je niz rigoroznih mera zaštite: prikupljanje i prečišćavanje svih voda iz radne zone, zabranu ispuštanja rudničkih voda u rečne tokove, kontinuirani monitoring prašine na pet ključnih lokacija, strogo kontrolisano miniranje i obavezno ozelenjavanje terena po završetku radova. Ziđin je obavezan da sanira registrovana klizišta pre nastavka radova, a završetak eksploatacije podrazumeva tehničku i biološku rekultivaciju prostora.

Razvoj rudarskih aktivnosti u ovom regionu prethodnih godina bio je praćen ekološkim kontroverzama, uključujući nalaze Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) o povišenim koncentracijama metala u uzorcima vode, što je dovelo do inspekcijskih provera i privremenih mera kontrole. Takođe, lokalne zajednice i aktivisti su organizovali proteste na planini Starica zbog rudarskih intervencija i bezbednosti na terenu.

Na površinskom kopu “Južni revir” eksploatacija bakra traje decenijama, ali novo proširenje zahteva izradu kompleksne Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, za šta Ziđin ima rok od godinu dana. Javnosti će biti dostupan rezime studije na jednostavnom jeziku, a realizacija projekta zavisi od konačne saglasnosti nadležnih organa.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo poljoprivrede uvodi obavezne ugovore za otkup mleka, rok plaćanja 30 dana

Kazne do 0,2% godišnjeg prometa, unapred određena cena i minimalno trajanje ugovora za proizvođače mleka

Published

on

By

Kazne do 0,2% godišnjeg prometa, unapred određena cena i minimalno trajanje ugovora za proizvođače mleka

Ministarstvo poljoprivrede Srbije donelo je Pravilnik o osnovnim elementima ugovora između poljoprivrednih proizvođača i prerađivača ili otkupljivača sirovog mleka, čime se prvi put jasno uređuju prava i obaveze svih učesnika u sektoru mlekarstva. Prema saopštenju ministarstva, cilj je da proizvođačima obezbedi veću izvesnost i snažniju poziciju u lancu snabdevanja.

Pravilnik predviđa da će od sada ključni uslovi saradnje biti regulisani pisanim ili elektronskim ugovorom, a rok plaćanja proizvođačima ne može biti duži od 30 dana. Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić naglasio je da je važno da proizvođači znaju kada će biti plaćeni za svoj rad i da pravilnik, koji je u skladu sa zakonom o trgovačkim praksama, predviđa značajne novčane kazne do 0,2% godišnjeg prometa za nepoštovanje roka.

“Stabilno mlekarstvo nije moguće bez poverenja i poštovanja ugovorenih obaveza”, izjavio je Glamočić. On je istakao da država želi da proizvođači imaju jasno definisane uslove saradnje, a ne da zavise od usmenih dogovora i neizvesnosti. Pravilnik takođe propisuje da cena mleka mora biti unapred određena ili utvrđena po jasnoj i proverljivoj metodologiji. Cena može biti fiksna, promenljiva ili kombinovana, ali način obračuna mora biti transparentan i poznat obema stranama.

Nova pravila obuhvataju i druge važne elemente ugovora, kao što su mesto i način primopredaje, odgovornost za kvalitet, postupanje u slučaju više sile, uslovi izmene i prestanka ugovora, kao i minimalno trajanje ugovornog odnosa. Ministarstvo ističe da ova mera predstavlja važan korak ka uređenijem i pravednijem tržištu mleka u Srbiji i približavanje domaćeg sistema evropskim pravilima i praksi.

Pročitaj još

U Trendu