Connect with us

Domaće

Lihtenštajn ostvario BDP po stanovniku od 246.740 dolara, najviši u svetu

Mala evropska kneževina daleko ispred Luksemburga sa BDP-om od 154.120 dolara i Švajcarske sa 118.170 dolara

Published

on

white concrete building near green trees under blue sky during daytime Photo by Keira Siobhan

Mala evropska kneževina daleko ispred Luksemburga sa BDP-om od 154.120 dolara i Švajcarske sa 118.170 dolara

Kneževina Lihtenštajn zabeležila je najveći bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na svetu u 2025. godini, sa iznosom od 246.740 američkih dolara, prema najnovijim podacima iz oktobarskog izveštaja World Economic Outlook Međunarodnog monetarnog fonda. Ova cifra postavlja Lihtenštajn znatno ispred drugih malih, ali ekonomski snažnih zemalja, uključujući Luksemburg sa 154.120 dolara i Švajcarsku sa 118.170 dolara po stanovniku.

Na svetskoj rang listi najbogatijih zemalja po BDP-u po glavi stanovnika, deseto mesto zauzima Holandija sa 77.880 dolara, dok je Danska na devetom mestu sa 82.710 dolara. Sjedinjene Američke Države, iako vodeće po ukupnom BDP-u, nalaze se na osmoj poziciji sa 92.880 dolara po stanovniku. Norveška je sedma sa 96.580 dolara, Singapur šesti sa 99.040 dolara, a Island peti sa 108.590 dolara.

Irska, koja je treća na listi sa BDP-om po stanovniku od 135.250 dolara, beleži visoke vrednosti pre svega zbog poreskog sistema koji omogućava velikim korporacijama kao što su Apple i Facebook da prijavljuju prihode u toj zemlji. U poređenju, Nemačka ima BDP po glavi stanovnika od 63.600 dolara i zauzima 19. mesto.

Prema ekonomskim analizama, Lihtenštajn ostvaruje ovako visok BDP zahvaljujući visoko specijalizovanoj i međunarodno uspešnoj industriji. Singapur je značajan primer kako grad-država sa 5,9 miliona stanovnika i ograničenim prirodnim resursima može da ostvari BDP od 99.040 dolara po stanovniku, zahvaljujući razvijenoj logistici i finansijskom sektoru.

Rang lista za 2025. godinu jasno pokazuje dominaciju malih, ali ekonomski izuzetno razvijenih država u Evropi, dok su vodeće svetske ekonomije poput SAD i Nemačke niže plasirane kada se uzima u obzir BDP po stanovniku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Istraživanje: 58 starijih osoba testirano, razlike u brzini rukopisa povezane sa zdravljem mozga

Učesnici od 62 do 92 godine, od kojih 38 sa kognitivnim oštećenjem, pokazali specifične obrasce tokom zadataka pisanja

Published

on

By

Učesnici od 62 do 92 godine, od kojih 38 sa kognitivnim oštećenjem, pokazali specifične obrasce tokom zadataka pisanja

Novo istraživanje sprovedeno među korisnicima domova za stare u Portugalu pokazalo je da brzina i složenost rukopisa mogu ukazivati na zdravlje mozga kod starijih osoba. U studiji je učestvovalo 58 ispitanika starosti od 62 do 92 godine, a kod 38 njih već je bio dijagnostikovan neki oblik kognitivnog oštećenja.

Tokom testiranja, učesnici su koristili digitalnu olovku i tablet za rešavanje zadataka različite težine. Prvi zadatak, koji je podrazumevao crtanje 10 horizontalnih linija ili najmanje 10 tačaka u roku od 20 sekundi, nije pokazao značajnu vezu sa kognitivnim oštećenjem. Međutim, prilikom složenijih zadataka, kao što je prepisivanje rečenice sa kartice ili pisanje diktirane rečenice, naučnici su uočili jasne razlike, naročito kod diktata.

Tri pokazatelja su bila posebno istaknuta: vertikalna veličina slova, vreme početka pisanja i ukupno trajanje zadatka. Glavna autorka studije, dr Ana Rita Matijaš, vanredna profesorka Univerziteta u Evori, izjavila je: „Pisanje nije samo motorička aktivnost; ono je prozor u mozak.“ Dodala je da starije osobe sa kognitivnim oštećenjem pokazuju specifične obrasce u vremenskom rasporedu i organizaciji pokreta tokom pisanja, te da zadaci diktata dodatno opterećuju kognitivne resurse jer zahtevaju istovremeno slušanje, obradu jezika i koordinaciju pokreta.

Istraživanje sugeriše da bi zadaci pisanja mogli predstavljati praktičan, pristupačan i neinvazivan metod za rano otkrivanje kognitivnog propadanja. Međutim, autori napominju da su potrebne dodatne, dugoročne studije sa većim i raznovrsnijim uzorcima kako bi se ovi nalazi potvrdili i eventualno primenili u kliničkoj praksi.

Pročitaj još

Domaće

Privatni detektivi u Srbiji obavili 55 testova za industrijsku špijunažu u jednoj firmi

Poligraf korišćen u građanskim parnicama, 100 odsto preciznosti prema detektivima, dok kompanije traže opsežne bezbednosne provere kadra

Published

on

By

Poligraf korišćen u građanskim parnicama, 100 odsto preciznosti prema detektivima, dok kompanije traže opsežne bezbednosne provere kadra

Privatni detektivi u Srbiji sve češće se angažuju na poslovima prikupljanja informacija i bezbednosnih provera za kompanije, a poligraf, instrument koji ima istoriju dužu od 100 godina, sada se koristi i u civilnim građanskim parnicama, uz tvrdnju detektiva da je 100 odsto precizan. Direktor Poligraf centra i detektivske agencije Nikola Novak navodi da je poligraf instrument koji ne greši, dok samo ispitivač može da pogreši u tumačenju rezultata. On ističe da je poligraf priznat kao dokaz na sudovima u Japanu, Indiji, Americi i Mađarskoj, a u Srbiji ga sve češće traže klijenti i policijske službe za izradu izveštaja sa pečatom i mišljenjem.

U jednom od slučajeva industrijske špijunaže, privatna detektivska agencija sprovela je 55 testova zaposlenih u jednoj firmi, što je trajalo danima, kako bi identifikovala osobu koja je kontinuirano odavala poverljive informacije konkurenciji. Osoba, koja je bila godinama zaposlena i imala pristup velikom broju informacija, otkrivena je kao deo ‘payroll-a’ konkurentske firme, od koje je mesečno primala novac za dostavljanje imena klijenata i poverljivih podataka. Prema rečima Novaka, zaposleni su bili iznenađeni ovim otkrićem, jer nisu sumnjali na tog čoveka.

Savremeni privatni detektivi u Srbiji ističu da se danas njihov rad više oslanja na analizu i proveru podataka nego na tradicionalno praćenje partnera ili upotrebu filmskih rekvizita. Poligraf meri fiziološke reakcije koje nisu pod kontrolom svesti, a trema i stres ne utiču na rezultate, tvrdi Novak. “Svako ko dođe na poligraf ima tremu, ali nema šanse da poligraf pokaže da neko laže samo zbog neprijatnosti ili stresa. Moj posao je da osobu smirim, a onog ko je kriv ne mogu da smirim, jer se plaši da ne bude otkriven”, navodi Novak.

Detektivi takođe sprovode specijalizovane testove za špijunažu i sabotažu kada kompanije sumnjaju na curenje informacija. Bez upotrebe tehničkih sredstava, laž se može otkriti kroz tehniku postavljanja pitanja, pri čemu istina može biti ispričana iz više uglova, dok laž zahteva mehanično ponavljanje iste priče. Novak naglašava da su u realnom poslu dvogledi i mantili beskorisni, jer privlače pažnju, a detektivski rad zahteva diskreciju i analitičnost.

Pročitaj još

Domaće

MMF upozorava na rast javnog duga EU do 130 odsto BDP-a do 2040. godine

Prosečan javni dug evropskih zemalja mogao bi da dostigne 130 procenata BDP-a, dok deficit već iznosi 87,8 odsto BDP-a

Published

on

By

Prosečan javni dug evropskih zemalja mogao bi da dostigne 130 procenata BDP-a, dok deficit već iznosi 87,8 odsto BDP-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bi javni dug Evropske unije mogao da dostigne 130 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2040. godine, što je gotovo dvostruko više nego danas, ukoliko se ne preduzmu ozbiljne fiskalne mere. Prema analizama MMF-a predstavljenim ministrima finansija EU, trenutni javni dug evrozone iznosi 87,8 odsto BDP-a, dok su fiskalni pritisci u rastu zbog potreba za povećanom potrošnjom u oblastima odbrane, energetike i penzija.

U izveštaju MMF-a se navodi da bi, bez promena politike, prosečne evropske zemlje do 2040. godine bile suočene sa znatno većim zaduženjem, što može negativno uticati na ekonomsku stabilnost Unije. Fond je preporučio kombinaciju strukturnih i fiskalnih reformi, kao i zajedničko zaduživanje i fiskalnu konsolidaciju, kako bi se odgovorilo na rastuće troškove i sprečilo dalje povećanje duga.

“Ako se ne kontroliše, javni dug će se naći na neodrživoj putanji. Pristup snalaženja od danas do sutra, koji su mnoge zemlje do sada usvojile, dostiže svoje granice i čini se da je neophodan strateški odgovor kako bi se reagovalo na rastuće pritiske na potrošnju”, navodi MMF u dokumentu prezentovanom tokom neformalnog sastanka u Nikoziji.

Predstavnici Evropskog revizorskog suda takođe su upozorili ministre finansija da pasivnost nije opcija, ističući nužnost fiskalne konsolidacije. MMF je preporučio podsticanje rada i zapošljavanja širom EU, pojednostavljenje štednje građana u investicije, integraciju energetskih tržišta i sprovođenje projekata otpornih na klimatske promene. Dodatno, penzione reforme i povećanje starosne granice za odlazak u penziju ocenjeni su kao ključni elementi za održivost javnih finansija.

U dokumentu se navodi da bi EU trebalo da se složi da su inovacije, energetika i odbrana javna dobra i da ih treba finansirati kroz zajedničko zaduživanje. Ipak, Unija i dalje nema konsenzus po pitanju podele duga, pri čemu Španija, Italija, Grčka i Francuska podržavaju ovu inicijativu, dok Nemačka i dalje izražava protivljenje.

“Suočeni smo sa novim i stalnim potrebama za potrošnjom”, istakao je komesar EU za ekonomiju Valdis Dombrovskis, naglašavajući da je raspoloživi fiskalni prostor već ograničen, a nivoi duga visoki. Prema njegovim rečima, starenje stanovništva dodatno pogoršava fiskalne izazove. “Ovo nije apstraktni problem. To je veoma konkretan i hitan politički izazov sa kojim se ovde suočavamo. Rešenje je ukratko veći rast i bolja potrošnja”, poručio je Dombrovskis.

On je dodao da je zajedničko zaduživanje već primenjeno za finansiranje projekata jačanja odbrambenih kapaciteta EU, kao i za zajam za podršku Ukrajini.

Pročitaj još

U Trendu