Connect with us

Domaće

Lihtenštajn ostvario BDP po stanovniku od 246.740 dolara, najviši u svetu

Mala evropska kneževina daleko ispred Luksemburga sa BDP-om od 154.120 dolara i Švajcarske sa 118.170 dolara

Published

on

white concrete building near green trees under blue sky during daytime Photo by Keira Siobhan

Mala evropska kneževina daleko ispred Luksemburga sa BDP-om od 154.120 dolara i Švajcarske sa 118.170 dolara

Kneževina Lihtenštajn zabeležila je najveći bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku na svetu u 2025. godini, sa iznosom od 246.740 američkih dolara, prema najnovijim podacima iz oktobarskog izveštaja World Economic Outlook Međunarodnog monetarnog fonda. Ova cifra postavlja Lihtenštajn znatno ispred drugih malih, ali ekonomski snažnih zemalja, uključujući Luksemburg sa 154.120 dolara i Švajcarsku sa 118.170 dolara po stanovniku.

Na svetskoj rang listi najbogatijih zemalja po BDP-u po glavi stanovnika, deseto mesto zauzima Holandija sa 77.880 dolara, dok je Danska na devetom mestu sa 82.710 dolara. Sjedinjene Američke Države, iako vodeće po ukupnom BDP-u, nalaze se na osmoj poziciji sa 92.880 dolara po stanovniku. Norveška je sedma sa 96.580 dolara, Singapur šesti sa 99.040 dolara, a Island peti sa 108.590 dolara.

Irska, koja je treća na listi sa BDP-om po stanovniku od 135.250 dolara, beleži visoke vrednosti pre svega zbog poreskog sistema koji omogućava velikim korporacijama kao što su Apple i Facebook da prijavljuju prihode u toj zemlji. U poređenju, Nemačka ima BDP po glavi stanovnika od 63.600 dolara i zauzima 19. mesto.

Prema ekonomskim analizama, Lihtenštajn ostvaruje ovako visok BDP zahvaljujući visoko specijalizovanoj i međunarodno uspešnoj industriji. Singapur je značajan primer kako grad-država sa 5,9 miliona stanovnika i ograničenim prirodnim resursima može da ostvari BDP od 99.040 dolara po stanovniku, zahvaljujući razvijenoj logistici i finansijskom sektoru.

Rang lista za 2025. godinu jasno pokazuje dominaciju malih, ali ekonomski izuzetno razvijenih država u Evropi, dok su vodeće svetske ekonomije poput SAD i Nemačke niže plasirane kada se uzima u obzir BDP po stanovniku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Italija, Švajcarska i Irska nude do 84.000 evra za doseljavanje stanovnika

Švajcarsko selo Albinen nudi 25.000 franaka po odrasloj osobi, dok Irska obezbeđuje grantove do 84.000 evra za renoviranje nekretnina

Published

on

By

Švajcarsko selo Albinen nudi 25.000 franaka po odrasloj osobi, dok Irska obezbeđuje grantove do 84.000 evra za renoviranje nekretnina

Sve više zemalja širom sveta implementira programe finansijske podrške kako bi privukle nove stanovnike i nadomestile pad nataliteta, pokazuju najnovije analize. Krajem prošle godine, prema podacima platforme Atlys, broj digitalnih nomada u svetu iznosio je oko 40 miliona, dok pojedine analitičke kuće procenjuju da taj broj premašuje 50 miliona. Mnoge države koriste novčane grantove, poreske olakšice i subvencije za stanovanje kako bi motivisale ljude iz drugih zemalja da se presele i pokrenu biznis na njihovoj teritoriji.

Italija nudi specijalne vize za stanovnike država van Evropske unije, a sela u Kalabriji spremna su da pruže podršku u iznosu do 30.000 evra onima koji odluče da pokrenu sopstveni biznis. U pojedinim selima moguća je kupovina kuće za jedan evro, što ima za cilj oživljavanje opustelih regiona.

Švajcarsko selo Albinen izdvojilo je 25.000 švajcarskih franaka po odrasloj osobi i 10.000 franaka po detetu za nove stanovnike, pod uslovom da su mlađi od 45 godina, investiraju najmanje 200.000 franaka u nekretninu i ostanu najmanje 10 godina u selu.

U Hrvatskoj, određene opštine u ruralnim područjima nude subvencije za kupovinu kuća do 50% njihove vrednosti, kao i dodatne grantove za renoviranje. Takođe, dostupne su poreske olakšice za povratnike iz inostranstva i podrška za pokretanje biznisa.

Španija nudi poreske olakšice za strance i vize za digitalne nomade, dok pojedina sela obezbeđuju subvencije za pokretanje biznisa i finansijsku podršku za rešavanje stambenih pitanja i otvaranje startapova.

Grčko ostrvo Antikitera izdvaja oko 500 evra mesečno tokom prve tri godine za nove stanovnike, uz mogućnost dobijanja postojeće kuće ili sredstava za izgradnju nove, kao i parcele za poljoprivredu i podršku za pokretanje malog biznisa, pri čemu porodice imaju prednost.

Irska se suočava sa smanjenjem broja stanovnika na oko 80 naseljenih ostrva, pa novim doseljenicima nudi grantove do 84.000 evra za renoviranje napuštenih nekretnina.

Japan pokušava da privuče porodice u seoska područja grantovima do milion jena (oko 5.454 evra) po detetu.

U Čileu, region Patagonije kroz program Start-Up Chile obezbeđuje finansiranje i mentorstvo preduzetnicima iz celog sveta, ali uz uslove poput kupovine nekretnine, pokretanja biznisa i višegodišnjeg boravka.

Ovi programi predstavljaju odgovor država na demografske izazove i nastojanje da revitalizuju manje razvijene ili opustele regione.

Pročitaj još

Domaće

Azijske berze pale više od 5 odsto, kapital prelazi u Evropu

Japanski Nikkei 225 pao za 5 odsto, hedž fondovi ulažu 93 milijarde evra u evropske ETF-ove

Published

on

By

Japanski Nikkei 225 pao za 5 odsto, hedž fondovi ulažu 93 milijarde evra u evropske ETF-ove

Azijsko-pacifička tržišta zabeležila su nagli pad u ponedeljak, pri čemu su glavni indeksi u Japanu i Južnoj Koreji pali za više od 5 odsto zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku koji je ušao u četvrtu nedelju, pokazuju najnoviji podaci. Japanski Nikkei 225 pao je za gotovo 5 odsto, dok je Topix zabeležio pad od 4,4 odsto. Južnokorejski Kospi pao je više od 6 odsto, a Kosdaq za gotovo 5 odsto, zbog čega je trgovanje na korejskoj berzi bilo privremeno obustavljeno nakon što je terminski indeks Kospi 200 pao više od 5 odsto. Australijski S&P/ASX 200 zabeležio je pad od 2,4 odsto, dok su hongkonški Hang Seng i kineski CSI 300 pali za gotovo 2 odsto na otvaranju.

Pored pada azijskih berzi, cena nafte brent u ponedeljak je porasla ka 115 dolara, dok je Goldman Sachs podigao prognozu za brent na prosek od 110 dolara za april i maj, u odnosu na prethodnih 98 dolara. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će SAD “uništavati” iranske elektrane ukoliko Teheran ne otvori Hormuski moreuz u roku od 48 sati, dok je Iran najavio da će ciljati energetsku infrastrukturu i postrojenja za desalinizaciju u Persijskom zalivu. “Kritična infrastruktura te energetska i naftna infrastruktura u cijeloj regiji smatrat će se legitimnim ciljevima i nepovratno uništenima, a cijene nafte će rasti dugo vremena”, izjavio je Galibaf na X-u.

Ovakav razvoj situacije naveo je globalne investitore i hedž fondove da pojačaju pozicije protiv američkih i azijskih tržišta u razvoju, dok su istovremeno ulagali u evropske akcije. Hedž fondovi su petu nedelju zaredom povećali uloge na pad američkih akcija, čime je zabeležena najveća neto prodaja na globalnom nivou u poslednjih godinu dana. Podaci Morningstara pokazuju rekordne prilive u evropske ETF-ove početkom 2026. godine, sa više od 93 milijarde evra uloženih u prva dva meseca godine.

Glavni razlog za povlačenje kapitala iz SAD i Azije je rat u Iranu, koji održava visoke cene nafte i podstiče novi talas inflacije. Na globalnom nivou, prodaja akcija dostigla je najviše nivoe od maja 2025. godine, a prinosi na obveznice su u porastu. Hedž fondovi su se povukli iz sektora tehnologije, finansija i cikličke potrošnje, dok su zadržali optimistične pozicije u energetici i osnovnim potrošnim dobrima.

Evropsko tržište je postalo atraktivnije zbog razlike u vrednovanju akcija: američki S&P 500 trguje se po odnosu od 21 puta očekivane zarade, dok evropski STOXX 600 ima odnos od 14 puta. Takođe, dok je američki Fed u ciklusu smanjenja kamatnih stopa, Evropska centralna banka drži stope na istom nivou, što utiče na priliv kapitala. Analitičari JP Morgana navode da je razdoblje pasivnih ulaganja završilo i da trenutna visoka disperzija cena akcija donosi veću priliku za aktivne fondove.

Prema ekonomskim analizama, ovakvi pomaci na globalnim tržištima i rekordni prilivi kapitala u evropske ETF-ove mogli bi nastaviti da oblikuju tokove međunarodnih investicija i u narednim mesecima.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka najavljuje rast kamatnih stopa od po 25 baznih poena u aprilu i junu

Referentna kamata ostaje 2 odsto, inflacija u evrozoni očekuje se na 2,6 odsto tokom 2026. godine

Published

on

By

Referentna kamata ostaje 2 odsto, inflacija u evrozoni očekuje se na 2,6 odsto tokom 2026. godine

Investiciona banka Goldman Sachs očekuje da će Evropska centralna banka (ECB) tokom aprila i juna povećati kamatne stope za po 25 baznih poena, što je promena u odnosu na ranije prognoze zadržavanja istih stopa do kraja 2026. godine. Ova procena usklađena je sa očekivanjima banaka JP Morgan Chase i Barclays, koje predviđaju rast kamata zbog ekonomskih posledica rata na Bliskom istoku, prenose ekonomske analize.

ECB je prethodno, u četvrtak, odlučila da zadrži sve tri ključne kamatne stope: referentnu kamatnu stopu na depozite na nivou od 2 odsto, kamatu na glavne operacije refinansiranja na 2,15 odsto i kamatu na graničnu kreditnu liniju na 2,4 odsto. Istovremeno je banka upozorila na ekonomske rizike povezane sa ratom na Bliskom istoku, kao i na potencijalni uticaj rasta cena nafte na inflaciju i privredni rast.

Prema najnovijim projekcijama ECB, prosečna inflacija u evrozoni u osnovnom scenariju iznosiće 2,6 odsto u 2026, 2 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini. U najnepovoljnijem scenariju, inflacija bi mogla dostići 6,3 odsto u prvom kvartalu 2027, dok bi ekonomija evrozone tokom 2026. godine mogla nakratko ući u recesiju.

Blumberg je prošle nedelje, pozivajući se na izvore iz ECB, naveo da bi eventualno povećanje kamatnih stopa moglo biti razmatrano na sastanku 29. i 30. aprila. ECB je saopštila da pažljivo prati sve rizike i da je spremna da reaguje u skladu sa kretanjima na tržištu i ekonomskim uslovima.

Pročitaj još

U Trendu