Connect with us

Domaće

Lidl i Kaufland ostvarili prihod od 2,3 milijarde evra, preuzimaju lidersku poziciju u Hrvatskoj

Nemačka Schwarz grupa prvi put nadmašila Konzum po prometu, prosečne plate u Lidlu i Kauflandu iznad sektorskog proseka

Published

on

pexels-photo-4199399

Nemačka Schwarz grupa prvi put nadmašila Konzum po prometu, prosečne plate u Lidlu i Kauflandu iznad sektorskog proseka

Nemačka Schwarz grupa, u čijem sastavu posluju maloprodajni lanci Lidl i Kaufland, ostvarila je ukupni prihod od 2,3 milijarde evra na hrvatskom tržištu tokom prošle godine, preuzimajući lidersku poziciju po prometu među trgovinskim lancima. Ovaj rezultat je za 19 odsto viši u poređenju sa prometom koji je ostvario dotadašnji lider, Konzum, čiji su prihodi iznosili 1,94 milijarde evra, što predstavlja pad od 5 odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju zvanični podaci.

Konzum je bio jedini od deset najvećih trgovaca u Hrvatskoj koji je zabeležio pad prihoda, ali je istovremeno uspeo da poveća neto dobit za 67 odsto, koja je dostigla 85 miliona evra. Ovakav rezultat postignut je pre svega kroz racionalizaciju kadrova, odnosno smanjenje broja zaposlenih. Broj radnika u Konzumu smanjen je sa oko 10.200 na 9.200, dok je prosečna neto plata porasla na 1.360 evra, što je povećanje od 140 evra u odnosu na prethodni period.

Za razliku od Konzuma, Schwarz grupa je beležila rast i po pitanju broja zaposlenih i visine plata. Lidl je zabeležio promet od 1,42 milijarde evra i profit od 70 miliona evra, dok je Kaufland ostvario prihod od 881 milion evra. Neto dobit Schwarz grupe iznosila je 102 miliona evra, što je 20 odsto više od Konzumove dobiti. Prosečna neto plata u Lidlu iznosila je 1.920 evra, dok su zaposleni u Kauflandu primali 1.860 evra, čime su ove kompanije značajno iznad sektorskog proseka u pogledu zarada.

Među ostalim trgovcima, lanac Studenac predvodio je grupu s rastom prihoda od 13 odsto, dok su Tommy, KTC, Plodine i Spar ostvarili rast između 7 i 12 odsto. Italijanski diskonter Eurospin zabeležio je najveći relativni rast prometa od 19 odsto, ali je poslovao sa gubitkom od 6,2 miliona evra zbog intenzivnih investicija u širenje maloprodajne mreže.

Na kraju liste po prosečnim platama nalazi se lanac Boso, koji je sa prihodima od 182 miliona evra zadržao jedanaestu poziciju na tržištu, ali sa prosečnom neto platom od svega 770 evra, što je samo 20 evra više od minimalca i čak dva i po puta manje u odnosu na najuspešnije konkurente.

Podaci ukazuju na nastavak trenda konsolidacije sektora maloprodaje u Hrvatskoj, uz jasno izdvajanje nemačkih lanaca po ukupnom prometu, profitabilnosti, ali i uslovima za zaposlene.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Istraživanje pokazalo: 56 odsto ispitanika odraslost vezuje za plaćanje računa

Prosečna starost za osećaj zrelosti je 27 godina, finansijska nezavisnost navodi 45 odsto ispitanika

Published

on

By

Prosečna starost za osećaj zrelosti je 27 godina, finansijska nezavisnost navodi 45 odsto ispitanika

Nedavno sprovedeno istraživanje na uzorku od 2.000 ispitanika iz četiri generacije pokazalo je da 56 odsto osoba odraslost najčešće povezuje sa samostalnim plaćanjem računa. Pored toga, 45 odsto učesnika ističe finansijsku nezavisnost kao ključan faktor, dok 38 odsto smatra da je stavljanje odgovornosti ispred zabave i privatnog života važan pokazatelj zrelosti.

U istraživanju su učestvovali pripadnici generacije Z, milenijalci, generacija X i bebi bumeri. Interesantno je da deo pripadnika generacije Z još uvek ne smatra da su odrasli, dok se prosečan osećaj zrelosti javlja oko 27. godine života. Starije generacije navode da bi mladi trebalo ranije da preuzmu plaćanje sopstvenih troškova, dok mlađe generacije imaju blaža očekivanja po tom pitanju.

Rezultati ukazuju da granica odraslosti nije vezana isključivo za godine, već za okolnosti, samostalnost i svakodnevno preuzimanje odgovornosti. Iako većina ispitanika smatra plaćanje računa jasnim znakom zrelosti, mnogi i dalje ne osećaju da imaju potpunu kontrolu nad svojim životom, čak i nakon godina samostalnog rada i donošenja važnih odluka.

Jedan od razloga za ovakav osećaj je što se važne životne prekretnice, poput braka, roditeljstva ili kupovine nekretnina, danas dešavaju kasnije nego ranije. Ideja potpune sigurnosti i kontrole, koju mnogi vezuju za zrelost, često izostaje, jer se ljudi stalno prilagođavaju novim obavezama i situacijama.

Zaključak istraživanja je da, iako možda nećete uvek imati osećaj da ste odrasli, samostalno plaćanje troškova i preuzimanje odgovornosti za sopstveni život predstavljaju najvažnije prekretnice na putu ka zrelosti.

Pročitaj još

Domaće

Lidl Srbija plasira 6 miliona litara domaćeg mleka mesečno kroz brend Pilos

Čak 90% prodaje Pilos proizvoda potiče od domaćih dobavljača, a izvoz Adriatikos sira iznosi 350 tona godišnje

Published

on

By

Čak 90% prodaje Pilos proizvoda potiče od domaćih dobavljača, a izvoz Adriatikos sira iznosi 350 tona godišnje

Kompanija Lidl Srbija saopštila je da kroz svoj brend “Pilos” na tržište plasira proizvode nastale preradom gotovo 6 miliona litara domaćeg sirovog mleka svakog meseca. Ova količina rezultat je saradnje sa pet domaćih partnera i predstavlja izraženu podršku lokalnoj mlekarskoj industriji, dok aktuelna kampanja dodatno povećava vidljivost domaćih dobavljača i otvara mogućnosti za njihov rast i izvoz.

U asortimanu brenda “Pilos” nalazi se oko 110 artikala, a ključni proizvodi, poput svežeg i dugotrajnog mleka, u potpunosti su domaćeg porekla. Prema podacima kompanije, 90% ukupne prodaje Pilos brenda čine proizvodi domaćih dobavljača, što potvrđuje orijentaciju Lidla ka jačanju srpske privrede. Lokalni partneri ostvaruju stabilnu saradnju sa Lidlom, što doprinosi unapređenju kvaliteta, rastu proizvodnje i povećanju izvoznog potencijala.

Mlekara Kruna, jedan od partnera, ističe da je na početku saradnje prerađivala oko 7 tona mleka dnevno, dok danas ta količina iznosi 45 tona dnevno. “Saradnja sa Lidlom jedan je od ključnih pokretača našeg rasta i razvoja. Unapredili smo proizvodne procese, uveli savremena rešenja i dodatno ojačali primenu visokih standarda kvaliteta i sertifikacije. Partnerstvo sa Lidlom za nas ne znači samo rast proizvodnje, već i kontinuirani razvoj, veću spremnost za tržišne izazove i dodatno jačanje izvoznog potencijala”, izjavila je Marija Zeljić iz Mlekare Kruna.

Kroz partnerstvo sa domaćim dobavljačima, Lidl Srbija omogućava plasman lokalnih proizvoda i na inostrana tržišta. Tako se sir “Pilos Adriatikos” izvozi u Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku, Bugarsku i Češku, u količini od 350 tona godišnje, što je ekvivalent od skoro 1,8 miliona litara sirovog mleka. Planovi Lidla predviđaju i dodatni rast izvoza, uključujući dodatnih 720 tona proizvoda, odnosno oko 2,5 miliona litara mleka, kao i godišnji izvoz 50 tona “Pilos Adriatikos Light” proizvoda.

“Posebno nam je važno što kroz ovakva partnerstva sa domaćim dobavljačima pružamo podršku lokalnoj proizvodnji, ali i koristimo potencijal i snagu velike Lidl mreže da predstavimo srpske proizvode i drugim zemljama – na to smo ponosni”, izjavila je Marija Kojčić, rukovodilac sektora Korporativne komunikacije Lidl Srbija.

Nova marketinška kampanja kompanije Lidl Srbija dodatno naglašava značaj domaćih dobavljača i omogućava prepoznatljivim proizvodima visokog kvaliteta veću vidljivost kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Srbija planira ulaganja od 14,4 milijarde evra u energetiku do 2035. godine

Za nove proizvodne kapacitete predviđeno 6,5 milijardi evra, dok su gasne interkonekcije i infrastruktura prioritet do 2028.

Published

on

By

Za nove proizvodne kapacitete predviđeno 6,5 milijardi evra, dok su gasne interkonekcije i infrastruktura prioritet do 2028.

Srbija će u periodu od 2028. do 2035. godine investirati oko 14,4 milijarde evra u energetski sektor, saopšteno je na konferenciji o energetskoj otpornosti kompanija. Najveći deo sredstava, oko 6,5 milijardi evra, biće usmeren na izgradnju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. U prenosni i distributivni sistem planirano je ulaganje od 2,4 milijarde evra, dok je za gasne interkonekcije, unutrašnje magistralne i regionalne gasovode i naftovode predviđeno 1,2 milijarde evra.

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike Radoš Popadić istakao je da su prioriteti u naredne dve godine početak izgradnje reverzibilne hidroelektrane Bistrica, gasne elektrane kod Niša, kao i gasnih interkonekcija ka Severnoj Makedoniji i Rumuniji. Takođe, završetak proširenja skladišta u Banatskom Dvoru i Transbalkanskog koridora su među ključnim investicionim projektima. Poseban akcenat stavljen je na pokretanje programa nuklearne energije, što se vidi kao pravac dugoročne energetske sigurnosti zemlje.

Na konferenciji Američke privredne komore u Srbiji, predstavnik Saveza energetičara Željko Marković naglasio je da tržište energenata sve češće karakteriše povećana neizvesnost, a promenljivost cena, regulativa i geopolitički faktori predstavljaju glavne poslovne rizike. “U takvom okruženju, kompanije koje ostanu pasivni kupci energije biće sve izloženije rastu troškova i tržišnim rizicima. Rešenje se sve više nalazi u aktivnom upravljanju energijom – kroz sopstvenu proizvodnju iz obnovljivih izvora, skladištenje energije, povećanje energetske efikasnosti, elektrifikaciju i optimizaciju potrošnje”, izjavio je Marković.

On je zaključio da će kompanije koje se uključe u energetsku tranziciju i dekarbonizaciju, te energijom budu upravljale kao aktivni kupci, biti otpornije i spremnije da prevaziđu energetske rizike i postanu lideri u procesu energetske tranzicije.

Pročitaj još

U Trendu