Connect with us

Domaće

Kompanije koriste veštačku inteligenciju za analizu rizika i optimizaciju investicija

AI sistemi u poslovanju omogućavaju predviđanje potražnje i procenu kreditnog rizika, ali su podložni manipulaciji izvorima

Published

on

gf600ffb33fadc678988d150d66cd78329dac2d7672d66a62fe62fdf2f96e1e273f32a37d7f22bdd4acf5301c85019b6b37984bdab169c06576fc02ff9208ed5f_1280

AI sistemi u poslovanju omogućavaju predviđanje potražnje i procenu kreditnog rizika, ali su podložni manipulaciji izvorima

Veštačka inteligencija je postala ključan alat u poslovanju, omogućavajući kompanijama da preciznije analiziraju tržište, procenjuju kreditni rizik i optimizuju investicione odluke. U poslednje vreme AI se koristi ne samo za ubrzanje procesa ili smanjenje troškova, već i kao strateški resurs za donošenje odluka, što se posebno vidi u segmentima kao što su predviđanje potražnje i kreiranje marketinških sadržaja.

Pored kompanija, sve veći broj korisnika koristi AI sisteme kao lične savetnike za donošenje važnih odluka, uključujući tumačenje zdravstvenih simptoma, finansijske savete i pravna pitanja. Ovakva praksa pokazuje da AI odgovori direktno utiču na odluke u privatnom i poslovnom životu, zbog čega je važno razumeti ograničenja i rizike ovih sistema.

Jedan eksperiment je pokazao da je moguće manipulisati AI modelima jednostavnim postavljanjem lažnog sadržaja na internetu. U tom eksperimentu, lažni blog sa izmišljenim takmičenjem i detaljnim „statistikama“ je za manje od 24 sata postao izvor za Google AI Overview, Gemini i ChatGPT, koji su ga citirali kao pouzdan. Čak i nakon što je blog ažuriran sa jasnim objašnjenjem da je reč o izmišljenom eksperimentu, AI sistemi su nastavili da koriste te podatke kao kredibilne.

Ovaj slučaj ukazuje na duboke slabosti velikih jezičkih modela koji ne razlikuju istinu od laži, već funkcionišu kao napredni prediktori teksta na osnovu naučenih obrazaca iz podataka. Zbog toga su podložni manipulaciji kontradiktornim informacijama i namenskim instrukcijama.

Dodatni test pokazao je da kada se AI model „hrani“ kontradiktornim biografijama jednog izmišljenog istoričara, u različitim sesijama generiše različite odgovore, što dodatno potvrđuje ranjivost sistema na manipulaciju izvorima.

Ove situacije upozoravaju da je, i pored napretka veštačke inteligencije u poslovnim i privatnim analizama, neophodno stalno proveravati izvore i biti svestan rizika manipulacije, kako bi se odluke donosile na osnovu pouzdanih informacija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cene hrane u Crnoj Gori porasle do 180 odsto u martu 2026.

Jagode skuplje više od 80 odsto, zelena salata kristalka čak 180 odsto skuplja nego prošle godine

Published

on

By

Jagode skuplje više od 80 odsto, zelena salata kristalka čak 180 odsto skuplja nego prošle godine

Tržište prehrambenih proizvoda u Crnoj Gori beleži snažne oscilacije cena tokom marta 2026. godine, prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Najveći rast cena zabeležen je kod salata, paprika, trapist sira i jagoda. U trgovinskim lancima, kilogram jagoda dostiže i do devet evra, paprika se prodaje po ceni od četiri do pet evra, dok je zelena salata u marketima oko četiri evra. Najjeftinije jabuke koštaju više od jednog evra po kilogramu, a limun između dva i tri evra.

Zvanični izveštaj Ministarstva poljoprivrede navodi da je zelena salata kristalka skuplja čak 180 odsto u odnosu na mart prošle godine, dok je salata puterica poskupela više od 175 odsto. Bela paprika je poskupela za više od 100 odsto. Trapist sir beleži rast cene od preko 100 odsto na godišnjem nivou.

Kod voća, jagode su skuplje za više od 80 odsto, limun beleži rast od gotovo 68 odsto, dok su cene jabuka porasle između 20 i 35 odsto, zavisno od sorte. Paradajz je skuplji 50 odsto, spanać 47 odsto, a jaja beleže rast između 23 i 30 odsto, u zavisnosti od klase. Cena sirovog mleka ostala je relativno stabilna, sa blagim rastom od oko četiri odsto.

S druge strane, evidentiran je pad cena kod proizvoda kao što su kupus, sirevi edamer i gauda, gde su cene niže za više od 30 odsto. Malo je proizvoda čija se cena zadržala na prošlogodišnjem nivou; među njima su rotkvice, klementine i pileće meso.

Prema najnovijem izveštaju Ministarstva poljoprivrede, nestabilnost cena ukazuje na poremećaje u snabdevanju i strukturi tržišta hrane u Crnoj Gori.

Pročitaj još

Domaće

Cvećarstvo u Srbiji ostvarilo promet od 49 miliona evra, izvoz ruža porastao na 3,4 miliona evra

Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća dostigla 49 miliona evra, izvoz u EU čini 59 odsto ukupnog izvoza sektora

Published

on

By

Vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća dostigla 49 miliona evra, izvoz u EU čini 59 odsto ukupnog izvoza sektora

Sektor cvećarstva u Srbiji ostvario je promet od 49 miliona evra na domaćem tržištu tokom prošle godine, uz rast izvoza ruža na 3,4 miliona evra, prema podacima Privredne komore Srbije. Najveći rast potražnje zabeležen je uoči 8. marta, dok je ukupna vrednost spoljnotrgovinske razmene cveća i ukrasnog bilja u 2025. godini iznosila 49 miliona evra, sa izvozom od 6,7 miliona evra i uvozom od 42,3 miliona evra.

U 2024. godini izvoz ruža iz Srbije iznosio je 2,5 miliona evra, dok je u 2025. godini povećan na 3,4 miliona evra. U istom periodu, uvoz ruža je porastao sa 7,04 miliona evra u 2024. na 7,95 miliona evra u 2025. godini, što ukazuje na rast izvoza, ali i dalje značajan deficit. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni povećan je usled većeg rasta uvoza u poređenju sa izvozom tokom poslednje četiri godine.

Najvažnije izvozno tržište za srpsko cveće i ukrasno bilje je Evropska unija, sa 59 odsto udela u izvozu, zatim CEFTA region sa 21 odsto i Carinska unija (Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan) sa 14 odsto. U prošloj godini u EU je izvezeno cveća i ukrasnog bilja u vrednosti od 3,93 miliona evra, najviše u Holandiju, Poljsku, Hrvatsku i Nemačku, dok je u zemlje CEFTA regiona izvezeno 1,43 miliona evra, pretežno živog cveća. Uvoz iz EU čini 78 odsto ukupnog uvoza cveća i ukrasnog bilja u Srbiju.

Danica Mićanović iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije ističe: „Trend potrošnje cveća u svetu i Srbiji je u usponu. Potrošnja raste po godišnjoj stopi od oko 8%, uz promet koji premašuje 30 milijardi evra na svetskom i oko 49 miliona evra na domaćem tržištu.” Ona navodi da je evidentno povećanje površina pod proizvodnjom cveća i ukrasnog bilja, uz intenziviranje proizvodnje. „Cvećarstvo, kao specifičan vid poljoprivredne proizvodnje i ozbiljan činilac u privrednom sistemu zemlje, treba da postane profitabilna proizvodna grana. U tom smislu, neophodno je udruživanje proizvođača”, navodi Mićanović, dodajući da su pored postojećih državnih podsticaja potrebne i nove inicijative za proširenje površina i jačanje proizvođača.

Ljubomir Jelić iz rasadnika „Jelić” iz Ravnog Sela navodi da su za prosečno domaćinstvo koja želi da se bavi proizvodnjom cveća potrebna početna ulaganja od 20.000 evra, plastenički prostor od najmanje 500 kvadrata i širok asortiman cveća, dok se investicija najčešće vraća za devet meseci. Jelić ističe: „Onaj ko želi da se bavi cvećarstvom mora, pored ljubavi prema cveću, biti dobro upućen u sve aspekte proizvodnje i gajenja, jer se svaka greška skupo plaća.” On smatra da bi dodatna podrška proizvodnji i izvozu značajno doprinela daljem razvoju sektora.

Prema ocenama Privredne komore Srbije, primena savremenih tehnologija u gajenju, umrežavanje proizvođača i aktivno učešće u udruženjima predstavljaju ključne faktore za unapređenje konkurentnosti domaće proizvodnje cveća i ukrasnog bilja.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska proglašava naftovod prema Srbiji prioritetnim investicionim projektom u 2026.

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Published

on

By

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Vlada Mađarske donela je uredbu kojom izgradnju naftovoda prema Srbiji i prateće infrastrukture proglašava prioritetnim investicionim projektom, čime se omogućava ubrzanje administrativnih procedura i radova. Ova odluka objavljena je juče u mađarskom Službenom listu, a označava novi korak ka jačanju energetske stabilnosti regiona.

Prema dostupnim informacijama, status prioritetnog investicionog projekta omogućava bržu i jednostavniju realizaciju potrebnih dozvola, što bi moglo značajno skratiti vreme izgradnje. Planirano je da sistem proradi punim kapacitetom tokom 2027. ili 2028. godine, čime bi se obezbedilo postavljanje snabdevanja naftom regije na nove, stabilnije temelje.

Vlada Mađarske ističe da je cilj ove investicije usklađivanje tržišta energije i goriva Mađarske, Srbije i Slovačke, što bi, prema procenama, dovelo do stabilnijeg tržišta i smanjenja zavisnosti od spoljnih pritisaka. Projekat se smatra strateškim za Mađarsku i region, a očekuje se da će doprineti smanjenju uticaja spoljnog faktora na snabdevanje energentima.

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto više puta je naglasio da je cilj povećanje otpornosti Mađarske i regiona na spoljne pritiske, a kao primer oslanjanja na spoljne izvore naveo je ruski naftovod Družba. Deo tog naftovoda koji prolazi kroz Ukrajinu oštećen je u januaru, što je dodatno istaklo potrebu za novim pravcima snabdevanja naftom.

Realizacija ovog projekta, prema uredbi Vlade Mađarske, trebalo bi da donese novu infrastrukturu i bolje povezivanje energetskog sektora između Mađarske, Srbije i Slovačke, sa ciljem smanjenja zavisnosti od trenutnih geopolitičkih izazova i prekida u isporuci.

Pročitaj još

U Trendu