Connect with us

Domaće

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji donosi rast vrednosti do 530.000 evra

Kolekcionari ulažu u umetnine, satove i vina, slike dostižu 530.000 evra dok privatne kolekcije premašuju stotine hiljada evra

Objavljeno pre

,

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji donosi rast vrednosti do 530.000 evra Foto Izvor: Pixabay / WOKANDAPIX

Kolekcionari ulažu u umetnine, satove i vina, slike dostižu 530.000 evra dok privatne kolekcije premašuju stotine hiljada evra

Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji poslednjih godina beleži rast, a vrednost pojedinih umetničkih dela i predmeta dostiže i 530.000 evra. Prema rečima Vladimira Vasića, izvršnog direktora BBS Capital Investment Group, građani sada sve češće ulažu u umetnine, luksuzne satove, vina i oldtajmere. Takva ulaganja prate globalne preporuke, po kojima ovakva imovina treba da čini 10-15 odsto ukupne imovine investitora.

Rast vrednosti kolekcionarskih predmeta

Vasić navodi da pojedine privatne kolekcije u Srbiji danas vrede stotine hiljada evra. Kao primer izdvaja sliku Paje Jovanovića „Dva bašibozuka pred kapijom“, koja je prodata za oko 530.000 evra. Zanimljiv je i slučaj slike „Selo“ Save Šumanovića, koja je prvobitno procenjena na 1.500 evra, ali je na aukciji dostigla 64.000 evra. Ipak, Vasić ističe da tržišta umetnina i luksuznih predmeta imaju svoje cikluse i rizike, uključujući ograničenu likvidnost i mogućnost falsifikata. Vrednost predmeta zavisi isključivo od spremnosti kupca da plati određenu cenu.

Umetnine i privatne kolekcije kao investicija

Prema Nikoli Kusovcu, istoričaru umetnosti i procenitelju, tržište umetnina po količini novca nalazi se odmah iza naftne industrije. Kusovac napominje da su aukcijske kuće u Srbiji još u povoju, pa kolekcionari najvrednija dela često kupuju u Beču i Budimpešti. On naglašava da privatne kolekcije, koje često sadrže dela domaćih i svetskih majstora, premašuju vrednost od nekoliko hiljada evra. Među najznačajnijim je zbirka Vase Mićića, nekadašnjeg direktora „Puteva Užice“, koja sadrži oko 300 dela poznatih slikara s kraja 19. i prve polovine 20. veka. Deo te zbirke nalazi se u Hotelu „Palisad“ na Zlatiboru, a uključuje slike Paje Jovanovića, Uroša Predića, Save Šumanovića i drugih.

Diverzifikacija i trendovi na tržištu kolekcionarstva

Kolekcionar Jovan Mandić ukazuje da kolekcionarstvo u Srbiji obuhvata i satove, keramiku, stare reklamne table, igračke i industrijski dizajn. On navodi primer emajlirane reklame iz autoindustrije, koja je služila kao krov na poljskom toaletu, a kasnije prodata za nekoliko hiljada evra. Keramika Žolnaj iz Mađarske, koja se pre deset godina mogla nabaviti za nekoliko stotina evra, danas na aukcijama dostiže i 50.000 evra. Vasić dodaje da vrednost često stvara i potpis dizajnera, pa limitirani i ručno oslikani modeli frižidera nastali u saradnji luksuznih modnih kuća i proizvođača bele tehnike mogu premašiti cenu od 50.000 evra. Kao rezultat, investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji postaje način diverzifikacije kapitala, pri čemu strast i potencijalni prinos idu ruku pod ruku. Iako rekordne aukcije privlače pažnju javnosti, najveći deo vrednih predmeta i dalje ostaje skriven u privatnim zbirkama, što samo potvrđuje značaj ovog tržišta za domaći investicioni ekosistem.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija uvodi stroga ograničenja PFAS hemikalija u ambalaži za hranu

Nova pravila EU o ambalaži ograničavaju PFAS iznad limita, donose usklađeno označavanje i podstiču reciklažu od 2028. godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija uvodi stroga ograničenja PFAS hemikalija u ambalaži za hranu

Nova pravila EU o ambalaži ograničavaju PFAS iznad limita, donose usklađeno označavanje i podstiču reciklažu od 2028. godine

Evropska unija danas je uvela nova pravila za ambalažu, koja strogo ograničavaju prisustvo PFAS hemikalija iznad propisanih limita. Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR) ima za cilj da smanji ambalažni otpad, olakša usklađivanje za industriju i unapredi zaštitu životne sredine na jedinstvenom tržištu EU. Novi propisi nalažu da „večne hemikalije“, poznate kao per- i polifluoroalkilne supstance (PFAS), više ne mogu biti prisutne u ambalaži za hranu iznad strogih granica.

Ograničenja PFAS i uticaj na industriju ambalaže

PFAS supstance se često koriste u ambalaži za hranu, poput kutija za picu, posuda za dostavu, omota za brzu hranu i vrećica za kokice za mikrotalasnu rernu. Njihova uloga je da odbijaju vodu i masnoće, ali zbog štetnih efekata po zdravlje i životnu sredinu, Evropska komisija je ovim pravilima zabranila njihovu upotrebu iznad dozvoljenih nivoa. Kao rezultat, ambalaža koja sadrži PFAS iznad limita više ne može biti plasirana na tržište EU.

Ova promena, prema objavi Evropske komisije, imaće direktan uticaj na proizvođače ambalaže i prehrambenu industriju. Kompanije će morati da prilagode materijale i tehnologiju kako bi ispunile nove zahteve. Očekuje se da će ograničavanje PFAS pomoći u zaštiti ljudskog zdravlja i smanjiti emisije ovih supstanci u životnu sredinu. S druge strane, industrija će ostvariti uštede kroz smanjenje troškova usklađivanja i unapređenje procesa reciklaže.

Jedinstveno označavanje i podsticaji za cirkularnu ekonomiju

Od 2028. godine, u celoj Evropskoj uniji biće uveden usklađeni sistem označavanja ambalaže. Ovaj sistem će omogućiti lakše sortiranje otpada, povećati efikasnost reciklaže i kompostiranja, kao i podržati razvoj cirkularne ekonomije. Prema planu, većina novih obaveza biće obavezna od 2030. godine. Tada će svaka plastična ambalaža morati da sadrži određeni procenat recikliranog materijala, a sva ambalaža moraće biti pogodna za recikliranje.

Evropska komisija procenjuje da bi bez ovih mera, otpad od ambalaže u EU mogao porasti za 19 odsto do 2030. godine, dok bi otpad od plastične ambalaže mogao skočiti čak 46 odsto. Uvođenje strožih pravila trebalo bi da smanji emisije stakleničkih gasova, potrošnju vode i troškove zaštite životne sredine, kao i da omogući uštede kompanijama u srednjoročnom periodu.

Izjave i ekonomski značaj novih pravila

Jesika Rosval, komesarka za životnu sredinu, otpornost na vode i konkurentnu cirkularnu ekonomiju, istakla je da je nova uredba „investicija u budućnost Evrope“. Prema njenim rečima, ograničenja PFAS i druge mere trebalo bi da smanje otpad, povećaju recikliranje i učine ambalažu za hranu sigurnijom. Takođe, nova pravila smanjiće zavisnost industrije od primarnih sirovina.

Promene će se uvoditi fazno, a potpuna primena usklađenog sistema očekuje se od 2028. godine. Očekuje se da će širi set mera dugoročno unaprediti konkurentnost evropske industrije ambalaže i doprineti ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

Pročitaj još

Domaće

Nemačke kompanije predviđaju pad plata za manje iskusne radnike zbog AI primene

Polovina firmi očekuje smanjenje zarada za početnike kroz pet godina, a AI ulazi u svakodnevno poslovanje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemačke kompanije predviđaju pad plata za manje iskusne radnike zbog AI primene – pad plata zbog veštačke inteligencije

Polovina firmi očekuje smanjenje zarada za početnike kroz pet godina, a AI ulazi u svakodnevno poslovanje

Institut za ekonomska istraživanja iz Minhena objavio je da mnoge kompanije u Nemačkoj očekuju pad plata zbog veštačke inteligencije u narednih pet godina. U junskom istraživanju, sprovedenom među više od 3.000 firmi koje već koriste AI, oko polovine anketiranih najavilo je da će zarade radnika sa manje iskustva opasti. Istovremeno, 40 odsto kompanija smatra da će napredak veštačke inteligencije umanjiti plate i zaposlenima sa višegodišnjim iskustvom.

Uticaj veštačke inteligencije na tržište rada i plate

Najveći pritisak na zarade očekuje se kod manje iskusnih i slabije kvalifikovanih radnika. Osim toga, kompanije su navele da AI može da smanji potražnju za početničkim pozicijama. S druge strane, kod visokoobrazovanih i iskusnijih zaposlenih, veštačka inteligencija se doživljava kao faktor koji može povećati njihovu vrednost na tržištu i uvećati zarade. Kao rezultat, promena u strukturi plata može povećati jaz između različitih grupa zaposlenih.

Rasprostranjenost AI i promene u poslovanju nemačkih firmi

Prema odvojenom istraživanju Ifo instituta, više od polovine kompanija u Nemačkoj već koristi veštačku inteligenciju u svakodnevnom poslovanju. Godinu dana ranije, taj procenat iznosio je oko 41 odsto. Stopa uvođenja AI tehnologija raste i prelazi iz eksperimentalne u operativnu fazu u sve više sektora. Zbog toga se očekuju značajne promene u organizaciji rada i strukturi poslova. Uporedo sa tim, tržište rada u Nemačkoj se prilagođava novim zahtevima koje donosi digitalizacija i automatizacija procesa.

Perspektive i izazovi za nemačke radnike

Kompanije očekuju da će veštačka inteligencija imati najjači uticaj na pozicije koje zahtevaju rutinske zadatke i manji stepen specijalizacije. Zaposleni sa nižim nivoom obrazovanja i manje radnog iskustva mogu se suočiti sa većim rizikom od smanjenja plata ili gubitka posla. Pored toga, firme razmatraju mogućnosti za prekvalifikaciju i dodatnu edukaciju radne snage kako bi odgovorile na nove izazove. Ipak, stručnjaci ukazuju da se tržište rada menja brže nego ikada, te će fleksibilnost i kontinuirano učenje biti ključni faktori za dugoročnu sigurnost zaposlenih.

Pročitaj još

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji: Vlada predlaže 70.000 dinara, sindikati traže 650 evra

Pregovori o minimalnoj zaradi za 2027. godinu bez dogovora, konačna odluka očekuje se na sednici Socijalno-ekonomskog saveta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minimalna zarada u Srbiji: Vlada predlaže 70.000 dinara, sindikati traže 650 evra

Pregovori o minimalnoj zaradi za 2027. godinu bez dogovora, konačna odluka očekuje se na sednici Socijalno-ekonomskog saveta

Vlada Srbije predložila je povećanje minimalne zarade na 70.000 dinara (oko 600 evra), dok sindikati insistiraju na iznosu od 650 evra. Na drugom sastanku pregovaračkog tima za utvrđivanje minimalne zarade, koji je održan danas, ponovo nije postignut dogovor. Sastanak Socijalno-ekonomskog saveta, na kome se očekuje dalja rasprava o minimalna zarada u Srbiji, zakazan je za utorak, 18. avgusta.

Predlozi i zahtevi u pregovorima

Prema izjavi Dragana Todorovića iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, vlada je predložila povećanje minimalne zarade od 9,2 odsto, odnosno sa 371 dinar po satu na 405 dinara po satu. Takva korekcija bi minimalnu mesečnu zaradu podigla na oko 70.000 dinara, što je približno 600 evra. Pored toga, Todorović je naglasio da sindikati zahtevaju da minimalac iznosi 650 evra, ukazujući na rast životnih troškova. Rad Radne grupe, u kojoj učestvuju predstavnici vlade, sindikata i Unije poslodavaca, danas je zaključen bez konačne odluke.

Dalji koraci i implikacije za radnike

Konačno rešenje minimalne zarade očekuje se tokom naredne sedmice, kada će socijalni partneri pokušati da postignu dogovor o procentu povećanja. Ukoliko konsenzus izostane, vlada Srbije će samostalno utvrditi iznos minimalca za 2027. godinu. Pre svega, značaj ovih pregovora ogleda se u tome što prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali ističe kako je trenutna minimalna zarada 65.554 dinara (551 evro), te da prvi put minimalna potrošačka korpa može biti pokrivena minimalnom zaradom. Takođe, pregovori o minimalnoj ceni rada za narednu godinu zvanično su otpočeli 10. avgusta.

Širi ekonomski kontekst i značaj minimalca

U međuvremenu, minimalna zarada ima značajan uticaj na standard zaposlenih sa najnižim primanjima u Srbiji. Minimalna plata je često referentna tačka za druge zarade u privredi, kao i za poreske i socijalne politike. Pored toga, dogovor između vlade, sindikata i poslodavaca šalje signal celokupnom tržištu rada i ima direktan uticaj na domaću potrošnju. S obzirom na to da sindikati traže rast minimalca do 650 evra, dok vlada nudi 70.000 dinara, razlika u zahtevima ukazuje na postojeće izazove u usklađivanju interesa različitih partnera. Na kraju, odluka o minimalnoj zaradi za 2027. godinu imaće dugoročan uticaj na položaj zaposlenih, konkurentnost privrede i stabilnost socijalnog dijaloga.

Pročitaj još

U Trendu