Connect with us

Domaće

Inflacija u Srbiji zavisi od cene nafte: Mogući rast do 1,2 procentna poena

Narodna banka Srbije predviđa inflaciju višu za 1,2 procentna poena u pesimističnom scenariju, dok bi cena nafte mogla dostići 120 dolara po barelu

Objavljeno pre

,

Inflacija u Srbiji zavisi od cene nafte: Mogući rast do 1,2 procentna poena Foto Izvor: Pixabay / geralt

Narodna banka Srbije predviđa inflaciju višu za 1,2 procentna poena u pesimističnom scenariju, dok bi cena nafte mogla dostići 120 dolara po barelu

Narodna banka Srbije objavila je da inflacija u Srbiji u narednim godinama može značajno zavisiti od cene nafte na svetskom tržištu. Prema projekcijama, kretanje inflacije u Srbiji biće direktno povezano sa globalnim geopolitičkim dešavanjima, posebno na Bliskom istoku. Ključna tema, inflacija u Srbiji, naglašava značaj promena cene nafte za domaću ekonomiju.

Pesimističan scenario: rast cene nafte utiče na inflaciju

U pesimističnom scenariju, Narodna banka Srbije predviđa da bi produženje sukoba na Bliskom istoku i blokada Ormuskog moreuza mogli podići cenu nafte do 120 dolara po barelu. Ova cena bi se zadržala tokom prvog kvartala 2027. godine i do kraja iste godine ostala visoka, oko 112 dolara po barelu. Takav rast cene nafte imao bi direktan uticaj na povećanje inflacije u Srbiji. Prema proceni, prosečna inflacija bi u 2026. bila viša za 0,4 procentna poena, dok bi u 2027. godini razlika iznosila čak 1,2 procentna poena u odnosu na osnovni scenario. Skuplji energenti bi, pored goriva, podigli i cene drugih proizvoda i usluga, dok bi poremećaji u lancima snabdevanja dodatno povećali troškove poslovanja.

Uticaj na privredu i potrošače u Srbiji

U pesimističnom scenariju, rast cene nafte bi ograničio ličnu potrošnju građana, jer bi veći deo prihoda odlazio na energente i hranu. Uporedo sa tim, investicije bi mogle biti umanjene zbog veće averzije prema riziku i povećanih poslovnih troškova. Realni rast BDP-a Srbije bio bi niži za 0,2 procentna poena u 2026, a za 0,8 procentnih poena u 2027. godini. Osim toga, viša inflacija u evrozoni, najvažnijem trgovinskom partneru Srbije, dodatno bi uticala na domaće cene preko skupljih uvoznih proizvoda. S druge strane, zaoštravanje monetarne politike u svetu, kroz rast kamatnih stopa, pojačalo bi pritisak na ekonomske aktivnosti, što bi se negativno odrazilo i na tražnju za srpskom robom i uslugama na izvoznim tržištima.

Optimističan scenario: pad cena nafte smanjuje inflaciju

Ukoliko bi se geopolitičke tenzije smirile brže nego što se očekuje, optimističan scenario predviđa pad cene nafte na oko 73 dolara po barelu do kraja ove godine, a do kraja 2027. godine na 67 dolara. Kao rezultat, troškovi transporta i proizvodnje u Srbiji bili bi niži, što bi doprinelo usporavanju inflacije. U tom slučaju, privredni rast bio bi podržan nižim cenama energenata i stabilnijim globalnim okruženjem. Inflacija u Srbiji, prema Narodna banka Srbije, bila bi manja u poređenju sa pesimističnim scenarijem, dok bi domaći potrošači i privreda imali više prostora za ulaganja i potrošnju. Ove projekcije pokazuju koliko je inflacija u Srbiji osetljiva na kretanja cene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.

Pročitaj još

Domaće

Nuklearna elektrana Krško povećala proizvodnju na 100 odsto nakon rasta Save

Slovenačka elektrana povratila puni kapacitet posle smanjenja na 80 odsto, temperatura Save sada iznosi 24,2 stepena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nuklearna elektrana Krško povećala proizvodnju na 100 odsto nakon rasta Save

Slovenačka elektrana povratila puni kapacitet posle smanjenja na 80 odsto, temperatura Save sada iznosi 24,2 stepena

Nuklearna elektrana Krško ponovo radi punim kapacitetom, nakon što je nivo reke Save porastao i omogućio stabilnije rashlađivanje. Povratak na proizvodnju od 100 odsto kapaciteta usledio je u utorak uveče, kada su vremenski uslovi postali povoljniji, saopštila je elektrana. Ključni ekonomski podatak za rad nuklearne elektrane Krško jeste nivo i temperatura reke Save, koja služi kao glavni izvor rashlađivanja.

Elektrana je zbog dugotrajne suše i toplotnog talasa 6. avgusta smanjila snagu na 80 odsto. Na taj način je ograničila uticaj na reku Savu i poštovala ekološke propise. Prošle nedelje, uslovi su se blago poboljšali, pa je proizvodnja povećana na 90 odsto. Nakon padavina i pada temperature početkom ove nedelje, Krško je nastavilo sa radom u punom kapacitetu.

Uticaj vremenskih uslova i ekološki standardi

Prosečna dnevna temperatura reke Save na nizvodnoj tački sada iznosi 24,2 stepena Celzijusa. Maksimalno dnevno povećanje temperature vode, koje elektrana uzrokuje, ostalo je na 2,8 stepeni. Prema važećim propisima, temperatura ne sme preći 28 stepeni, dok uticaj elektrane mora biti ispod tri stepena Celzijusa.

Sistem rashladnih tornjeva i dalje je u funkciji, što smanjuje potrošnju vode iz reke i doprinosi održavanju ekoloških ograničenja. „Kako bi se obezbedilo poštovanje ekoloških ograničenja uz rad punim kapacitetom, sistem rashladnih tornjeva ostaje u upotrebi“, izjavio je Gorazd Fajfer, izvršni direktor Krška. On je naglasio da hidrološki uslovi još nisu potpuno normalizovani.

Stabilnost energetskog sistema i dalji izazovi

Elektrana Krško ima zadatak da obezbedi odgovarajuće nivoe napona i stabilnost elektroenergetskog sistema u regionu. Zbog toga je tokom nepovoljnih hidroloških uslova radila barem minimalnim kapacitetom, uz strogo poštovanje bezbednosnih i ekoloških standarda. Vlada je naložila takav režim rada kako bi se očuvala pouzdanost snabdevanja električnom energijom.

Pored toga, operator elektrane istakao je da Krško u ovim okolnostima doprinosi stabilnosti i pouzdanosti šireg energetskog sistema. Ipak, dugotrajni toplotni talasi i suša ukazuju na izazove sa kojima se susreću nuklearne elektrane u Evropi. Ekstremne vrućine i nizak vodostaj reka značajno utiču na rad energetskih objekata i zahtevaju dodatne tehničke i ekološke mere.

Krško je jedina nuklearna elektrana u Sloveniji i ima ključnu ulogu u domaćem i regionalnom energetskom balansu. Pitanje stabilnog snabdevanja električnom energijom postaje još važnije u kontekstu klimatskih promena, koje sve češće uzrokuju ekstremne vremenske prilike i promenljiv hidrološki režim.

Pročitaj još

Domaće

Amazon proširuje dostavu dronovima na 500 gradova i mesta u SAD

Tehnološki gigant planira milion isporuka dronovima do kraja godine, ali konkurencija prednjači po broju komercijalnih dostava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Amazon proširuje dostavu dronovima na 500 gradova i mesta u SAD – dostava dronovima u SAD

Tehnološki gigant planira milion isporuka dronovima do kraja godine, ali konkurencija prednjači po broju komercijalnih dostava

Amazon, američka tehnološka kompanija, objavila je da će do kraja godine proširiti dostavu dronovima na gotovo 500 gradova i mesta u Sjedinjenim Američkim Državama. Dostava dronovima u SAD predstavlja ključnu inovaciju za logistički sektor, a ovaj potez označava šestostruko povećanje u odnosu na trenutni obuhvat njihove usluge Prime Air. Kompanija navodi da će ova ekspanzija omogućiti obavljanje milion isporuka dronovima tokom tekuće godine, prema informacijama iz internog obaveštenja zaposlenima koje je potvrdio Dejvid Karbon, potpredsednik Prime Air odeljenja.

Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, Amazonovi dronovi mogu da isporuče pakete do 2,3 kilograma u radijusu od 12 kilometara. Većina pošiljki stiže za oko sat vremena, dok su pojedine dostavljene svega nekoliko minuta nakon poručivanja. Pored toga, kompanija testira novi sistem sa sajlom za spuštanje paketa. Ovaj sistem dizajniran je da obezbedi sigurniju isporuku lomljivih proizvoda i namirnica kupcima.

Dostava dronovima u SAD i konkurencija na tržištu

Do sada je Amazon realizovao nekoliko stotina hiljada isporuka dronovima, a svakodnevno obavi hiljade pošiljki. Ipak, konkurencija značajno prednjači u ovom segmentu. Kompanija Wing, koja posluje pod okriljem Alfabeta, već je premašila milion komercijalnih isporuka dronovima samo tokom ove godine. S druge strane, startap Zipline posluje na četiri kontinenta i do sada je isporučio oko dva miliona pošiljaka, čime dodatno ističe globalnu konkurentnost na tržištu autonomne dostave.

Ovakvi podaci ilustruju koliko je konkurencija intenzivna u segmentu dostave dronovima u SAD, ali i globalno. Takođe, rast broja isporuka i ekspanzija usluge pokazuju da logistički sektor sve više investira u napredne tehnologije, sa ciljem da poveća efikasnost i smanji vreme isporuke do krajnjeg korisnika. Kao rezultat toga, kupci u velikom broju američkih gradova uskoro mogu očekivati bržu i pouzdaniju dostavu manje robe putem dronova.

Tehnološke inovacije i tržišni značaj

Pored povećanja broja gradova obuhvaćenih dostavom dronovima, Amazon ističe važnost testiranja novih rešenja za bezbednost i preciznost isporuke. Inovacije kao što su sajla za spuštanje paketa direktno utiču na mogućnost dostave osetljivih proizvoda, čime kompanija targetira širi spektar korisnika i unapređuje uslugu u odnosu na tradicionalne metode isporuke. Uporedo sa tim, ostale kompanije nastavljaju da ulažu značajna sredstva u razvoj sopstvenih tehnologija i širenje na nova tržišta.

Međutim, i pored najavljenog širenja Prime Air usluge, Amazon i dalje zaostaje za konkurentima po ukupnom broju isporuka. Wing i Zipline su već postavili visoke standarde u pogledu obima i pouzdanosti dostave dronovima, što dodatno motiviše Amazon da ubrza ritam inovacija i širenja svojih logističkih operacija.

Očekuje se da će nastavak ekspanzije dostave dronovima u SAD uticati na celokupno tržište logistike, jer omogućava bržu isporuku pošiljki manjeg obima i otvara nove mogućnosti za kupce i prodavce. Pored toga, razvoj sličnih rešenja mogao bi imati dugoročne efekte na globalne logističke standarde i način na koji se roba isporučuje krajnjim potrošačima.

Pročitaj još

Domaće

Kodar Energomontaža izdaje zelene obveznice za obnovljive izvore energije u Srbiji

Sredstva iz emisije biće usmerena na vetroelektranu Jasikovo do 70 MW i solarnu elektranu Brebex do 300 MW

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kodar Energomontaža izdaje zelene obveznice za obnovljive izvore energije u Srbiji

Sredstva iz emisije biće usmerena na vetroelektranu Jasikovo do 70 MW i solarnu elektranu Brebex do 300 MW

Kodar Energomontaža iz Beograda pokreće izdavanje zelenih obveznica na Beogradskoj berzi. Cilj je finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije, a primarna prodaja obveznica planirana je za 24. avgust. Ova emisija sprovodi se uz podršku Svetske banke kroz Program za izdavaoce korporativnih obveznica, saopšteno je na zvaničnom sajtu Beogradske berze. Inicijativa obuhvata zelene obveznice, čija će sredstva biti iskorišćena za razvoj vetroelektrane Jasikovo i solarne elektrane Brebex, što dodatno jača segment obnovljivih izvora energije na domaćem tržištu.

Detalji emisije i ciljani projekti

Prema objavljenim informacijama, prikupljena sredstva od emisije zelenih obveznica biće usmerena na dva ključna energetska projekta. Prvi projekat je vetroelektrana Jasikovo na području opština Majdanpek i Žagubica, sa planiranom instalisanom snagom do 70 MW. Drugi projekat je solarna elektrana Brebex u opštini Dimitrovgrad, sa kapacitetom do 300 MW. U okviru ovog projekta planirana je i izgradnja baterijskog sistema za skladištenje energije, što omogućava efikasnije upravljanje proizvodnjom i potrošnjom električne energije. Kao rezultat, oba projekta predstavljaju jedan od najznačajnijih investicionih poduhvata u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji. Osim toga, emisija zelenih obveznica omogućava kompaniji da prikupi kapital za ulaganja sa pozitivnim uticajem na životnu sredinu.

Značaj za tržište kapitala i energetsku tranziciju

Izdavanje zelenih obveznica od strane Kodar Energomontaže ima višestruki značaj za domaće tržište kapitala. Pre svega, ovakvi instrumenti doprinose razvoju tržišta korporativnih obveznica u Srbiji, što je u skladu sa globalnim trendovima održivog finansiranja. S druge strane, ulaganje u projekte obnovljive energije omogućava diversifikaciju energetskog miksa i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva. Pored toga, kroz podršku Svetske banke i primenu međunarodnih standarda, emisija zelenih obveznica može doprineti većem poverenju investitora i jačanju transparentnosti poslovanja. U međuvremenu, realizacija ovih projekata može predstavljati podsticaj i za druge kompanije u energetskom sektoru da razmotre slične modele finansiranja. Zelene obveznice su finansijski instrumenti namenjeni prikupljanju sredstava za projekte sa pozitivnim ekološkim efektom, a njihova popularnost raste i na globalnom nivou. Na taj način, Srbija se priključuje svetskim trendovima u oblasti održivog razvoja i tranzicije ka zelenoj energiji.

Perspektive i naredni koraci

Primarna prodaja obveznica zakazana je za 24. avgust, kada će investitori imati mogućnost da učestvuju u finansiranju ovih strateških projekata. Uporedo sa tim, očekuje se da će uspešna emisija zelenih obveznica doprineti daljem razvoju tržišta i postaviti standard za buduće investicione poduhvate u sektoru obnovljivih izvora energije. Kao rezultat, ovakvi projekti mogu doprineti ukupnoj stabilnosti energetskog sistema i ubrzati energetsku tranziciju Srbije. Program za izdavaoce korporativnih obveznica, koji podržava Svetska banka, ima za cilj povećanje likvidnosti i dostupnosti kapitala za domaće kompanije, posebno u sektorima sa velikim razvojnim potencijalom. S obzirom na rastući interes za obnovljive izvore energije, očekuje se da će ovakve inicijative postati standard u budućem finansiranju velikih infrastrukturnih projekata.

Pročitaj još

U Trendu