Connect with us

Domaće

Inflacija u Severnoj Makedoniji porasla na 4,9 odsto u martu

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Published

on

pexels-photo-30893233

Cene hrane i pića skočile 7,5 odsto, a gorivo gotovo 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu

Godišnja inflacija u Severnoj Makedoniji dostigla je 4,9 odsto u martu, što je najviši nivo u poslednjih 13 meseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (Makstat). Ovo predstavlja ubrzanje u odnosu na februar, kada je inflacija iznosila 2,9 odsto.

Hrana i bezalkoholna pića zabeležili su rast cena od 7,5 odsto na godišnjem nivou, dok su alkoholna pića i duvan poskupeli 8,8 odsto. Nameštaj, kućni aparati i održavanje porasli su za 5,9 odsto, dok su rekreacija i kultura zabeležile rast od 6,1 odsto, a obrazovanje 4,3 odsto. Sve ove kategorije pokazuju ubrzanje inflacije u odnosu na prethodni mesec.

S druge strane, inflacija je usporila u segmentima restorana i hotela (3,8 odsto), odeće i obuće (2,4 odsto), stanovanja i komunalnih usluga (2,6 odsto), kao i u zdravstvu (1,9 odsto). Na mesečnom nivou, potrošačke cene su u martu porasle za 0,7 odsto, dok je u februaru rast iznosio 0,2 odsto.

Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je da će država morati da se suoči sa rastućom inflacijom, pre svega zbog povećanja cena goriva izazvanog ratom na Bliskom istoku i drugih izazova, ali je naglasio da vlada ima jasan plan za prevazilaženje trenutne ekonomske situacije. “Kao vlada, mi kontrolišemo situaciju, tačno znamo kuda idemo i nemamo dilemu, biće izazova”, poručio je Mickoski.

Podaci pokazuju da su cene goriva u Severnoj Makedoniji porasle gotovo 10 odsto, što je dodatno uticalo na rast ukupne inflacije. Prema analitičarima, visoka inflacija u segmentu hrane i energenata može imati dugoročan uticaj na standard građana i ekonomske tokove u zemlji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Oracle otpustio 30.000 radnika, ulaže do 50 milijardi dolara u AI centre

Nova finansijska direktorka prima platu od 950.000 dolara, uz bonus do 2,5 miliona dolara godišnje

Published

on

By

logo

Nova finansijska direktorka prima platu od 950.000 dolara, uz bonus do 2,5 miliona dolara godišnje

Američka softverska kompanija Oracle otpustila je 30.000 zaposlenih u sklopu velikog restrukturisanja tokom 2026. godine, kako bi omogućila kapitalna ulaganja do 50 milijardi dolara u izgradnju centara podataka i razvoj veštačke inteligencije. Kompanija je istovremeno imenovala Hilari Makson, bivšu menadžerku u Schneider Electric, za novu finansijsku direktorku sa godišnjom osnovnom platom od 950.000 dolara i mogućim bonusom do 2,5 miliona dolara.

Prema poslednjim najavama, Oracle je povećao prognozu godišnjeg prihoda u fiskalnoj 2027. godini na 90 milijardi dolara. Ova cifra dolazi u trenutku kada kompanija zaostaje za najvećim konkurentima u sektoru klaud tehnologija, zbog čega je intenzivirala korišćenje tržišta kapitala za finansiranje širenja infrastrukture.

Kompanija se suočava s izazovima na tržištu zbog sve jače konkurencije generativnih AI modela, dok investitori izražavaju zabrinutost zbog rasta duga i smanjenja novčanog toka, prenosi CNBC. Uprkos ovim izazovima, iz Oracle-a poručuju da će kapitalna ulaganja u veštačku inteligenciju dugoročno doprineti rastu i jačanju tržišne pozicije.

“Velika ulaganja u AI i infrastrukturu ključna su za dugoročnu konkurentnost Oracle-a”, navode predstavnici kompanije.

Ovakve kadrovske i investicione promene odražavaju strateško prilagođavanje uslovima na tržištu i jačanje pozicije kompanije u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Pošta Srbije investira 1,4 milijarde dinara u 100 novih električnih vozila

Sa 538 novih vozila, od kojih je 456 električnih, kompanija očekuje uštedu goriva od 3,3 miliona evra u 2026.

Published

on

By

Sa 538 novih vozila, od kojih je 456 električnih, kompanija očekuje uštedu goriva od 3,3 miliona evra u 2026.

Pošta Srbije predstavila je 100 novih električnih vozila za dostavu svih vrsta pošiljaka, a vrednost ove investicije iznosi 1,4 milijarde dinara. Nova vozila marke Cenntro i Avantier namenjena su dostavi u urbanim i prigradskim zonama, a raspoređena su u 28 radnih jedinica širom zemlje, uključujući Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Kraljevo, Užice i druge gradove, izjavio je v.d. direktora Pošte Zoran Anđelković.

Ovim proširenjem, do 7. juna, kada se obeležava Dan Pošte, u upotrebi će biti ukupno 538 novih vozila, od čega je 456 električnih. Preciznije, 356 novih električnih vozila nabavljeno je ove godine, dok je 100 vozila isporučeno poštarima prethodne godine.

Prema rečima Anđelkovića, biće raspisan još jedan tender za električna vozila u narednih deset dana, kako bi se dalje unapredila flota. On je najavio i mogućnost postavljanja sunčanih panela u budućnosti: „Nadam se da ćemo dogodine imati ovde i sunčane panele. Da će tender biti završen, da postavimo sunčane panele, pa ako Elektroprivreda neće da nas priključi, daj sami da koristimo.“

Električna vozila će, kako je istaknuto, omogućiti uštedu goriva u iznosu od 3,3 miliona evra tokom 2026. godine. „Mi tim vozilima štedimo 218.000 stabala koja bi trebala da prikupe ugljen dioksid koji dizel vozila emituju ili bi emitovala tokom ove godine“, naglasio je Anđelković.

Ključevi novih vozila uručeni su direktorima radnih jedinica i zaposlenima na dostavi pošiljaka, čime je Pošta Srbije dodatno ojačala svoju logističku sposobnost i ekološku odgovornost.

Pročitaj još

Domaće

Elbit Systems ulaže 1,63 milijarde dolara, otvara fabriku dronova sa SDPR-om

Izraelska kompanija imaće 51 odsto udela, proizvodnja dve vrste dronova u Šimanovcima

Published

on

By

Izraelska kompanija imaće 51 odsto udela, proizvodnja dve vrste dronova u Šimanovcima

Srpsko državno preduzeće Yugoimport SDPR i izraelska kompanija Elbit Systems planiraju zajedničku proizvodnju vojnih dronova, sa većinskim udelom Elbita od 51 odsto, prema objavljenim informacijama.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je početkom marta najavio otvaranje fabrike za proizvodnju ‘najozbiljnijih dronova na svetu’, ali tada nije precizirao ime partnera. Prema dostupnim podacima, predviđena je proizvodnja dve vrste bespilotnih letelica: jedne za kraće misije sa većim kapacitetom tereta i druge, naprednije, za dug domet i veće operativne visine.

Projekat zajedničke fabrike deo je šire vojne saradnje između Srbije i Izraela. Izvoz srpskog naoružanja u Izrael porastao je na više desetina miliona evra godišnje, a realizaciju najvećeg dela tih poslova vodi SDPR. Pored toga, prošlog leta objavljeno je da je Srbija kupac izraelskog oružja u vrednosti od 1,63 milijarde dolara (oko 176 milijardi dinara), pri čemu se radi o proizvodima Elbit Systems Ltd, uključujući artiljerijsko-raketne sisteme, bespilotne sisteme za izviđanje i borbu, kao i sofisticirane ISTAR kapacitete za elektronsko ratovanje.

‘Diverzifikacija proizvodnje izvan regiona pogođenog sukobima je u interesu izraelske strane’, ocenio je analitičar Vuk Vuksanović, ističući da Srbija može imati finansijsku korist i pristup naprednim tehnologijama kroz ovaj projekat. On je dodao da Izrael ovim potezom želi da obezbedi lanac snabdevanja izvan svog neposrednog okruženja.

Prema navodima iz izveštaja UN, kompanija Elbit Systems ostvaruje profit od vojnih operacija u Gazi, što je izazvalo ranije restrikcije u saradnji i investicijama u pojedinim evropskim državama, poput Španije, koja je obustavila ugovor o nabavci naoružanja. I pored navedenih kritika, Elbit Systems beleži rast prihoda i širi poslovanje.

 

Pročitaj još

U Trendu