Connect with us

Domaće

Indijski sektor korisničke podrške drži 55 odsto globalnog tržišta outsourcinga IT usluga

Pet miliona radnika u Indiji radi iz malih stanova, dok lokalna vlast predlaže produženje radnog dana sa 10 na 12 sati

Published

on

pexels-photo-4267476

Pet miliona radnika u Indiji radi iz malih stanova, dok lokalna vlast predlaže produženje radnog dana sa 10 na 12 sati

Indijski sektor korisničke podrške obuhvata oko pet miliona zaposlenih i trenutno drži 55 odsto globalnog tržišta outsourcinga IT usluga, prema najnovijim istraživanjima. Iako su zapadni poslodavci najčešći klijenti, radni uslovi za zaposlene u Indiji nisu se poboljšali, a većina radnika sada pruža usluge iz svojih domova, umesto iz kancelarija, kako bi kompanije ostvarile dodatne uštede. Prema istraživanju profesora Viveka Soundararajana sa Univerziteta u Betu, radnici iz IT centara kao što su Bangalor, Čenaj i Hajderabad često žive u skučenim stanovima, zajedno sa članovima proširene porodice. Više od polovine indijskog stanovništva deli dom sa porodicom, a među 51 anketiranim radnikom, većina je navela da prostor deli sa decom, roditeljima i drugim srodnicima, što otežava organizaciju mirnog radnog kutka. Osim toga, osnovna infrastruktura kao što su struja i internet predstavljaju dodatne izazove – nestanci struje u gradovima su česti, a internet koji dele članovi porodice često je nepouzdan. Zbog toga su radnici prinuđeni da sopstvenim sredstvima kupuju rezervne baterijske sisteme, koje smeštaju na balkone, hodnike i verande. Pored toga, zaposleni su pod strogim nadzorom poslodavaca koji prate radno vreme i aktivnosti na internetu, a svaki propust automatski se prijavljuje menadžeru. U slučaju nestanka struje, od radnika se čak traži da dokažu situaciju slikanjem mraka u stanu. Prošle godine, radnici korisničke podrške iz Bangalora organizovali su proteste sa zahtevom da im se poštuje radno vreme, noseći transparente sa natpisom „Mi nismo vaši robovi“. Kao odgovor, lokalna vlast je predložila produženje maksimalnog radnog dana sa 10 na 12 sati, što je izazvalo dodatno negodovanje zaposlenih. I pored protesta i kritika upućenih sistemu koji teret prebacuje na radnike umesto na velike kompanije, situacija se nije značajno promenila, a zaposleni u sektoru korisničke podrške ostaju izuzeti iz radne legislative koja štiti druge profesije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Privredna komora Srbije pristupa PREVENT Waste Alliance radi jačanja cirkularne ekonomije

Članstvo omogućava domaćim kompanijama pristup međunarodnim partnerstvima i investicijama, kao i usklađivanje sa evropskim standardima

Published

on

By

Članstvo omogućava domaćim kompanijama pristup međunarodnim partnerstvima i investicijama, kao i usklađivanje sa evropskim standardima

Privredna komora Srbije (PKS) postala je član međunarodne Alijanse za prevenciju nastanka otpada (PREVENT Waste Alliance) u martu 2026. godine, otvarajući nove mogućnosti za domaće kompanije kroz povezivanje sa međunarodnim partnerima i investitorima, kao i unapređenje inovativnih cirkularnih rešenja i lakše ispunjavanje evropskih standarda. Ovaj korak predstavlja značajan doprinos bržem uključivanju srpske privrede u evropske lance vrednosti i razvoju novih poslovnih modela baziranih na reciklaži i ponovnoj upotrebi resursa, čime se povećava konkurentnost na tržištu koje sve više traži održiva rešenja.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, naglasio je da je prijem PKS u ovu mrežu strateška prilika za unapređenje nacionalnog sistema upravljanja otpadom i jačanje međunarodnog pozicioniranja Srbije u oblasti cirkularne ekonomije. PREVENT Waste Alliance okuplja ključne aktere iz javnog, privatnog i međunarodnog sektora sa ciljem smanjenja otpada, eliminacije zagađenja i efikasnijeg korišćenja resursa na globalnom nivou.

Članstvo PKS donosi pristup novim znanjima i najboljim praksama u oblastima kao što su proširena odgovornost proizvođača, upravljanje e-otpadom i plastikom, kao i razvoj inovativnih cirkularnih rešenja. Ovo je važan korak ka usklađivanju sa evropskim standardima i unapređenju domaćih politika, istakao je Mitrović. Učešće u PREVENT mreži otvara prostor za razvoj novih poslovnih modela, jačanje partnerstava i pristup međunarodnim investicijama, što omogućava veću cirkularnost privrede i jačanje kapaciteta domaćih institucija i kompanija.

Centar za cirkularnu ekonomiju PKS pruža stručnu i operativnu podršku aktivnostima u okviru mreže, uključujući domaće kompanije, institucije i eksperte u međunarodne tokove znanja i saradnje. Članstvo Privredne komore Srbije u PREVENT Waste Alliance predstavlja važan iskorak ka održivijem upravljanju resursima i efikasnijem ostvarivanju ciljeva zelene i cirkularne tranzicije u Republici Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Zaječar beleži 2.368 nezaposlenih, pad industrije i odlazak mladih

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Published

on

By

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Prema rezultatima istraživanja percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, Zaječar je rangiran kao najlošiji grad za život u Srbiji. Analiza je obuhvatila više kategorija, a grad se izdvojio po negativnim ekonomskim parametrima – trenutno je 2.368 osoba registrovano kao nezaposleno, a zatvaranje fabrika dovelo je do velikog pada zaposlenosti, posebno među mladima koji masovno napuštaju grad.

Nekadašnji industrijski centar Timočke Krajine, Zaječar je imao više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, ali su fabrike sada zatvorene, bez najava o dolasku novih domaćih ili stranih investitora. Građani ističu da je nezaposlenost mladih glavni problem i da nema novih radnih mesta.

Pored ekonomskih izazova, Zaječar se suočava i sa degradacijom životne sredine i klimatskim problemima, posebno tokom zimskih meseci kada je grad među najzagađenijima u Srbiji. Smeće i zagađen vazduh su postali svakodnevica, a građani navode i probleme u zdravstvu, bankarskom sektoru i elektrodistribuciji.

U okviru projekta „Bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina“, koji je realizovao Timočki omladinski centar, mladi su istakli ekološku bezbednost i zagađenost vodotokova kao ključne izazove, uz napomenu da građani sami doprinose ovim problemima. Dunja Marušić iz organizacije navodi: „Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami.“

Uprkos ovim negativnim pokazateljima, Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji kada su u pitanju bezbednost, zdravstvo, mobilnost, pristupačnost, kao i javne usluge i uprava.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim ekonomskim i ekološkim merama kako bi došlo do poboljšanja kvaliteta života i zadržavanja mlađeg stanovništva.

Pročitaj još

Domaće

Srpski startap Smartsy privukao investiciju od 500.000 evra za širenje na evropsko tržište

Investitor Aleksander Šic uložio pola miliona evra, strateško partnerstvo omogućava Smartsy-ju ekspanziju na DACH region i saradnju sa REWE grupom

Published

on

By

Investitor Aleksander Šic uložio pola miliona evra, strateško partnerstvo omogućava Smartsy-ju ekspanziju na DACH region i saradnju sa REWE grupom

Inovativni srpski startap Smartsy, poznat po razvoju pametnih kućica za pse, obezbedio je investiciju od 500.000 evra u okviru renomirane austrijske emisije „2 Minuten 2 Millionen“, što predstavlja značajan korak za domaću startap scenu. Investiciju je obezbedio serijski preduzetnik i investitor Aleksander Šic, čime je potvrđen potencijal Smartsy rešenja za primenu na globalnom tržištu i u sektoru maloprodaje.

Prema rečima Ivana Milikića, izvršnog direktora Smartsy-ja, ova investicija ima višestruki značaj: „Ova investicija za nas predstavlja mnogo više od finansijske podrške. Ona je potvrda da Smartsy odgovara na realnu potrebu savremenog tržišta i da rešenje koje razvijamo ima potencijal da postane standard u retail industriji kada je reč o pet-friendly infrastrukturi. Učešće u emisiji ‘2 Minuten 2 Millionen’ i podrška investitora kao što je Alexander Šic daju nam dodatni zamah za širenje na evropska tržišta, a posebno nam je važno što ovakav rezultat dolazi iz tima koji se razvija iz Srbije i gradi proizvod sa međunarodnim ambicijama.“

Investicija donosi ne samo finansijska sredstva, već i strateško partnerstvo koje omogućava ubrzano skaliranje Smartsy poslovanja na tržištima Nemačke, Austrije i Švajcarske (DACH region), gde je uočena potreba za unapređenjem infrastrukture prilagođene kućnim ljubimcima u maloprodajnom sektoru. Kompanija već sprovodi pilot projekte u Austriji, kroz saradnju sa vodećim maloprodajnim lancima, među kojima je i REWE grupa (BILLA), dok se planira širenje i na druga evropska tržišta, kao i povratak na domaće tržište sa unapređenom verzijom proizvoda.

Razvoj Smartsy-ja odvija se unutar SEE UP akceleratora, uz podršku Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije, što doprinosi pozicioniranju Srbije kao jednog od najbrže rastućih inovacionih ekosistema u Evropi. Predrag Nikolić, direktor CDT-a, istakao je: „Ovakvi rezultati potvrđuju da domaći inovacioni ekosistem sazreva i da naši timovi mogu ravnopravno da pariraju najnaprednijim rešenjima u svetu, posebno kada imaju adekvatnu podršku i infrastrukturu za razvoj.“

Pametna Smartsy kućica za pse, opremljena naprednom tehnologijom za regulaciju temperature, kamerom za nadzor i mogućnostima za brendiranje, testirana je i na domaćem tržištu kroz pilot postavljanje ispred objekta Univerexport-a na Novom Beogradu. U narednom periodu, ove kućice biće implementirane na nekoliko lokacija u centru Beča, a planira se proširenje i na tržišta Nemačke, Švajcarske i regiona.

Ovaj uspeh dodatno potvrđuje rastuću ulogu Srbije u razvoju ICT i startap zajednice, sa posebnim fokusom na inovacije u industriji opreme i infrastrukture za kućne ljubimce.

Pročitaj još

U Trendu