Connect with us

Domaće

Hrvatska uvodi zabranu energetskih pića za maloletne, 20% mladih u Srbiji ih redovno konzumira

Zakon u Hrvatskoj ograničava prodaju pića sa visokim kofeinom osobama mlađim od 18 godina, dok je u Srbiji potrošnja među mladima zabrinjavajuće visoka

Objavljeno pre

,

Hrvatska uvodi zabranu energetskih pića za maloletne, 20% mladih u Srbiji ih redovno konzumira – energetska pića za maloletne Foto Izvor: Pexels / Sanket Sawale

Zakon u Hrvatskoj ograničava prodaju pića sa visokim kofeinom osobama mlađim od 18 godina, dok je u Srbiji potrošnja među mladima zabrinjavajuće visoka

Hrvatska je najavila zakon koji potpuno zabranjuje prodaju i konzumaciju energetskih pića osobama mlađim od 18 godina. Ova odluka dolazi nakon što su istraživanja pokazala da su energetska pića široko dostupna maloletnicima i da ih sve više mladih konzumira, često u količinama većim od 750 ml dnevno. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravlje, deca su posebno izložena riziku zbog visokog sadržaja kofeina, šećera i drugih stimulativnih sastojaka.

Energetska pića za maloletne – novi propisi i zdravstveni razlozi

Ministarstvo zdravlja Hrvatske navodi da će novim zakonom regulisati uslove za stavljanje na tržište, označavanje i oglašavanje ovih napitaka. Takođe, biće zabranjena prodaja, služenje i omogućavanje konzumacije energetskih pića maloletnicima, kao i pristup sličnim proizvodima. Odluka je doneta zbog brojnih naučnih dokaza o štetnim efektima, uključujući negativan uticaj na kardiovaskularni i nervni sistem, kao i povećan rizik od psihičkih problema kod mladih. S druge strane, trenutna regulativa u Hrvatskoj nije bila dovoljna da zaštiti decu, što je podstaklo donošenje strožih mera.

Kakva je situacija u Srbiji – visok procenat konzumacije među mladima

U Srbiji energetska pića su i dalje dostupna svim uzrastima, a zabrana za maloletnike nije propisana Zakonom o zaštiti potrošača. Taj zakon obuhvata zabranu prodaje alkoholnih pića i duvana mlađima od 18 godina, ali ne reguliše energetske napitke. Istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, objavljeno u oktobru 2024. godine, pokazuje da svaki peti učenik uzrasta 15 godina pije energetska pića više od jednom nedeljno. Ovi napici često sadrže velike količine kofeina i šećera, što može izazvati štetne posledice na fizičko i psihičko zdravlje mladih.

Regulatorni izazovi i ekonomski značaj

Uporedo sa tim, stručna javnost u Srbiji povremeno diskutuje o potrebi regulacije energetskih pića za maloletne, ali do sada nije bilo ozbiljnih inicijativa za uvođenje zabrane. Tržište energetskih napitaka u regionu je u porastu, a dostupnost ovih proizvoda u prodavnicama i marketima ostaje visoka. Potencijalno ograničenje prodaje u Srbiji moglo bi uticati na promet u sektoru bezalkoholnih pića, ali bi doprinelo zaštiti javnog zdravlja mladih. Kao rezultat, primer Hrvatske može dodatno podstaći raspravu o novim pravilima na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Francuski sir komte osvojio 81 poen na svetskom takmičenju sireva u Kordobi

Sir iz regije Franš-Konte izabran za najbolji među 5.330 sireva iz 45 zemalja, zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Francuski sir komte osvojio 81 poen na svetskom takmičenju sireva u Kordobi

Sir iz regije Franš-Konte izabran za najbolji među 5.330 sireva iz 45 zemalja, zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa

Francuski sir komte proglašen je najboljim sirom na svetu na prestižnom takmičenju održanom u španskoj Kordobi. Na ovom događaju ocenjeno je ukupno 5.330 sireva iz 45 zemalja, što potvrđuje značaj postignutog rezultata. U konkurenciji su bili proizvodi sa svih kontinenata, a komte, koji je sazrevao 24 meseca, izdvojio se zahvaljujući izuzetnoj kompleksnosti ukusa i teksturi.

Komte nadmašio konkurenciju sa 81 poenom

Pobednički sir proizveden je od nepasterizovanog kravljeg mleka u francuskoj regiji Franš-Konte, na granici sa Švajcarskom. Sir je sazrevao u tradicionalnoj porodičnoj kompaniji JuraFlore, koja sledeće godine obeležava 120 godina postojanja. Stručni žiri, sastavljen od 14 članova, posebno je istakao orašaste arome i mrvičastu teksturu komtea. Prema pravilima takmičenja, komte je u završnici osvojio 81 poen, isto koliko i švajcarski planinski sir i mlađi francuski sir od ovčijeg mleka. Ipak, zahvaljujući najmanjem odstupanju u ocenama, komte je odneo konačnu pobedu.

Složenost ukusa presudila u izboru

Španski stručnjak Rafael Domingez Gonzales, član žirija, izjavio je da se ukus komtea razvija u nekoliko slojeva. On je naglasio izražene orašaste note koje ostavljaju snažan utisak. Organizatori su istakli da je vreme sazrevanja, uz kvalitet mleka, fermentacione kulture, sirilo i so, ključan faktor u razvoju bogatog ukusa. Osim toga, sudije su sir ocenjivale prema ukusu, mirisu, izgledu, teksturi i osećaju u ustima, što je zahtevalo visok nivo standardizacije i stručnosti.

Tradicionalna proizvodnja i ekonomski značaj

Komte se tradicionalno proizvodi u regionu Franš-Konte i poznat je po svojoj zlatnožutoj boji i intenzivnoj aromi. Dug proces sazrevanja doprinosi specifičnom karakteru ovog sira, koji predstavlja jedan od najvažnijih prehrambenih proizvoda regije. Pored toga, kompanija JuraFlore, koja stoji iza nagrađenog komtea, ističe da ova pobeda ima posebno značenje za porodični biznis u godini kada slave veliki jubilej. Ovaj uspeh dodatno pozicionira francusku mlečnu industriju na globalnoj mapi, a može imati pozitivan uticaj na izvoz i potražnju za proizvodima sa geografskim poreklom. Takmičenje u Kordobi još jednom je pokazalo koliko su kvalitet i tradicija odlučujući faktori na tržištu sireva.

Pročitaj još

Domaće

Trgovci moraju izdavati i digitalni i fiskalni račun, kazne do 2 miliona dinara

Novi propisi nalažu štampanje fiskalnog računa uz digitalni, kazne za trgovce od 300.000 do 2.000.000 dinara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Trgovci moraju izdavati i digitalni i fiskalni račun, kazne do 2 miliona dinara

Novi propisi nalažu štampanje fiskalnog računa uz digitalni, kazne za trgovce od 300.000 do 2.000.000 dinara

Trgovci u Srbiji i dalje su obavezni da pored digitalnog, izdaju i fiskalni račun u štampanoj formi, uprkos digitalizaciji poslovanja. Prema poslednjem mišljenju Ministarstva finansija, izostanak štampanog fiskalnog računa može trgovce koštati od 300.000 do 2.000.000 dinara. Ova pravila važe za sve koji obavljaju promet na malo, osim za one koji prodaju isključivo putem interneta.

Pravila izdavanja fiskalnog računa i tumačenje propisa

Veliki trgovački lanci u Srbiji ubrzano uvode digitalne račune, nudeći kupcima da kroz aplikaciju trajno pređu na ovaj vid evidencije. Međutim, Pravilnik o vrstama fiskalnih računa jasno definiše da trgovac mora izdati fiskalni račun u štampanoj formi na naplatnom mestu. Stav dva člana 13. Pravilnika dozvoljava slanje računa elektronski, ali isključivo uz saglasnost kupca. Ipak, ovo ne znači da se štampanje fiskalnog računa može izostaviti.
U mišljenju Ministarstva finansija piše: „Obveznik fiskalizacije koji obavlja promet na malo, u obavezi je da u maloprodajnom objektu kupcu, prilikom završetka kupovine, izda fiskalni račun u štampanoj formi na naplatnom mestu. A tako odštampan fiskalni račun može dostaviti kupcu i elektronskim putem, uz isključivu saglasnost kupca dobara.“

Kazne za neizdavanje fiskalnog računa i izuzeci

U praksi, trgovci koji kupcima ne izdaju štampani fiskalni račun, čak i ako oni koriste digitalnu aplikaciju, rizikuju visoke novčane kazne. Poreska uprava prihvata mišljenje Ministarstva finansija kao obavezujuće. Zakon o fiskalizaciji predviđa kaznu od 300.000 do 2.000.000 dinara za pravna lica koja ne izdaju fiskalni račun na mestu prometa. Za odgovorna lica kazne se kreću od 20.000 do 150.000 dinara, dok preduzetnici mogu platiti od 50.000 do 500.000 dinara.
Jedini izuzetak odnosi se na trgovce koji promet obavljaju isključivo putem interneta, gde je dozvoljeno izdavanje računa samo u elektronskoj formi. S druge strane, svi ostali trgovci, uključujući one sa samouslužnim kasama, moraju izdati štampani fiskalni račun, čak i ako kupac koristi digitalnu opciju u aplikaciji.

Uticaj propisa na digitalizaciju trgovine

Ova regulativa usporava potpunu digitalizaciju trgovine i povećava troškove za trgovce zbog potrebe za nabavkom papira i održavanjem fiskalnih uređaja. S obzirom na aktuelne ekološke trendove i racionalizaciju troškova, trgovci su očekivali fleksibilnije tumačenje propisa. Međutim, precizna pravila ostavljaju malo prostora za izuzeće.
Kao rezultat, digitalni račun može biti dodatak, ali ne zamena za obavezni fiskalni isečak. Ovakav pristup štiti prava potrošača i omogućava proveru računa, ali s druge strane, usporava inovacije i prelazak na bezpapirno poslovanje, što je inače trend u razvijenim tržištima.

Pročitaj još

Domaće

Festival društveno odgovornih kampanja nagradio projekte za dobrobit dece i životne sredine

Na ceremoniji u Beogradu dodeljena su priznanja za kampanje koje podstiču društvene promene, s fokusom na decu, ekologiju i rodnu ravnopravnost

Objavljeno pre

,

Objavio:

Festival društveno odgovornih kampanja nagradio projekte za dobrobit dece i životne sredine – kampanje sa svrhom 2026

Na ceremoniji u Beogradu dodeljena su priznanja za kampanje koje podstiču društvene promene, s fokusom na decu, ekologiju i rodnu ravnopravnost

Festival društveno odgovorne komunikacije u Beogradu proglasio je kampanje sa svrhom 2026 u tri ključne kategorije: YELLOW/SOCIAL, GREEN/ECO i RED/GENDER. Na svečanosti održanoj u Marsh Open Space-u, nagrađene su inicijative koje otvaraju važna društvena pitanja i podstiču pozitivne promene za građane i životnu sredinu. Najistaknutije kampanje dobile su GRAND PRIX priznanja, dok je kampanja „Dok nas smrt ne rastavi“ osvojila ZLATNI GRAND PRIX, najviše priznanje festivala.

Dobitnici priznanja za kampanje sa svrhom 2026

Osim ZLATNOG GRAND PRIX-a, podeljeni su i GRAND PRIX-ovi po kategorijama. U kategoriji YELLOW/SOCIAL priznanja su osvojile kampanje „Jaki na delu“ (Institut za transfuziju krvi Srbije i POLET Communications Group), „Svaka reč se računa“ (SOS Dečija sela Srbija, Media Point) i „Ljubav pobeđuje“ (Fondacija Rođeni iz duše, Leo Beograd). U kategoriji GREEN/ECO istaknute su kampanje „Gde je Rajka?“ (Raiffeisen banka), „Kad plišani prijatelji čuvaju prave“ (IKEA Srbija, Olaf&McAteer) i „Zajedno pčelama na dar“ (Nestlé Adriatic S, Saatchi & Saatchi). U RED/GENDER kategoriji, pored ZLATNOG GRAND PRIX-a, nagrađene su i kampanje „Vreme je za odgovore“ (Libresse, Ovation BBDO) i „Svoja. Always Sigurna“ (Always, New Moment New Ideas Company). Kao rezultat, festival je ukazao na širok spektar društvenih izazova, od zdravlja i inkluzije do zaštite prirodnih resursa.

Širi ekonomski i društveni značaj nagrađenih kampanja

Ovogodišnje kampanje sa svrhom 2026 osvetlile su pitanja kao što su prevencija bolesti, mentalno zdravlje, borba protiv nasilja, obrazovanje, inkluzija i rodna ravnopravnost. Mnoge su otvorile prostor za razgovore koji su do sada izostajali u javnosti. Pored toga, kampanje su donele inovativne pristupe edukaciji i osnaživanju zajednica, kao i zaštiti životne sredine. Među dobitnicima su i projekti „Hajde da imamo vremena za pregled“ (Grand kafa, Executive Group), „Praznična depresija“ (Havas Adriatic, Centar Srce), „Bukvar za roditelje“ (Bambi, DVOM, Fondacija Novak Đoković) i „World Unseen Serbia“ (Canon, Smart Vision). S druge strane, u kategoriji GREEN/ECO pored navedenih, istaknute su i kampanje „Volim reku, a ti?“ (Henkel Srbija) i „Sačuvajmo Bambijev svet“ (Bambi, New Media Team i POLET Communications Group).

Uticaj kampanja na društvo i poslovni sektor

Kampanje sa svrhom 2026 doprinele su vidljivosti važnih društvenih tema u komunikaciji kompanija i organizacija. Osim toga, nagrađeni projekti predstavljaju primer kako poslovni sektor, nevladine organizacije i institucije mogu zajednički da utiču na šire društvo. Inicijative u kategoriji RED/GENDER, kao što su „15 godina Za žene u nauci, Srbija 2025“ (L’Oréal Adria-Balkan) i „Inženjerka godine“ (Siemens Srbija, Udruženje Inženjerka godine, Mediade), ističu značaj podrške ženama i osnaživanju različitih grupa. Kao rezultat, festival podstiče kompanije na dugoročna ulaganja u društvenu odgovornost i održivi razvoj. Ovakve kampanje mogu imati pozitivan uticaj na reputaciju, konkurentnost i privlačnost kompanija na tržištu Srbije.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link