Connect with us

Domaće

HBIS Srbija traži dozvolu za izvoz čelika iz Smedereva, Vučić najavio razgovore na samitu

Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu fokusiran na plan vredan 6 milijardi evra i ukidanje rominga do kraja godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Willians huerta

Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu fokusiran na plan vredan 6 milijardi evra i ukidanje rominga do kraja godine

Kompanija HBIS Srbija, koja upravlja Železarom Smederevo, zatražila je podršku Evropske unije za nastavak izvoza čelika, potvrdio je predsednik Republike Aleksandar Vučić na Samitu EU–Zapadni Balkan u Tivtu. Vučić je istakao da je pitanje izvoza čelika od ključnog značaja za Srbiju, posebno u kontekstu novih propisa EU (CBAM) i da je uputio zvanično pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen. Na samitu, koji se održava 5. i 6. juna 2026. godine pod motom „Zajedničko blagostanje i stabilnost EU i Zapadnog Balkana“, najavljeno je da će se razgovarati i o ukidanju rominga sa EU do kraja ove ili početkom sledeće godine.

„Krajem godine ili početkom sledeće godine bićemo bez rominga. Zamolio sam za ovaj CBAM, to je za nas mnogo važno. Mnogo nam je velika muka oko HBIS-a i Smederevske železare. Molio sam i moliću večeras, poneo sam pismo i za Ursulu fon der Lajen, pa ću da molim i večeras i sutra za sve oko toga”, izjavio je Vučić u Tivtu. Dodao je da očekuje podršku za srpske i regionalne prevoznike, kako bi se smanjili operativni troškovi i olakšalo poslovanje kompanija u regionu.

Na devetom samitu EU i Zapadnog Balkana, koji je drugi po redu van granica Unije, glavne teme su napredak u integraciji regiona kroz EU Growth Plan i jačanje političke i ekonomske otpornosti. Crna Gora, kao domaćin, ističe ubrzanje procesa pristupanja, dok su za druge zemlje ekonomske teme u fokusu. Predsednik Vučić tokom samita planira susrete sa predsednicom EK Ursulom fon der Lajen, predsednikom ES Antoniom Koštom, predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i kancelarom Nemačke Fridrihom Mercom, kao i bilateralne razgovore sa liderima Grčke, Slovačke, Austrije i Irske.

U okviru teme „zajednički prosperitet“ diskutuje se o implementaciji plana vrednog 6 milijardi evra, koji podrazumeva reforme, investicije i socijalno-ekonomsku konvergenciju zemalja ka EU. Razgovara se i o daljoj integraciji u jedinstveno tržište EU, uključujući SEPA sistem plaćanja, digitalnu konektivnost i ukidanje rominga. Posebna pažnja posvećena je jačanju regionalne ekonomske saradnje, zajedničkom regionalnom tržištu, infrastrukturnim projektima, energetici i zelenoj tranziciji, s fokusom na obnovljive izvore i smanjenje zavisnosti od energenata iz Rusije.

Samit u Tivtu se ocenjuje kao značajan trenutak za evropske integracije i ekonomski razvoj regiona, dok Crna Gora nastoji da se predstavi kao lider u procesu pristupanja EU.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Francuska i Nemačka predlažu postepenu integraciju Zapadnog Balkana, ključni samiti 5. i 22. juna 2026.

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Published

on

By

Novi francusko-nemački non-pejper traži privilegovan pristup tržištu EU i češće zajedničke sastanke, oslanjajući se na napredak u pregovorima

Francuska i Nemačka predložile su postepenu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju kroz novi non-pejper predstavljen na Samitu EU – Zapadni Balkan održanom 5. juna 2026. godine, sa posebnim akcentom na olakšavanje pristupa unutrašnjem tržištu EU na osnovu značajnog napretka kandidata u pregovorima. Dokument pod nazivom „Novi zamah za doprinos proširenju uoči predstojećeg samita EU-Zapadni Balkan (5. jun 2026.) i samita EU-Moldavija (22. jun 2026.)“ ističe da punopravno članstvo ostaje najatraktivnija ponuda za zemlje kandidate i ključni politički instrument Unije.

Kako se navodi, EU je pozvana da predstavi dodatne podsticaje za ubrzanje procesa integracije, na osnovu Kopenhagenskih kriterijuma, sa ciljem brže i dublje integracije i pojednostavljenja trenutne metodologije kroz spajanje proceduralnih koraka. „Naš zajednički cilj je da upotpunimo Uniju kao istinski Evropsku uniju“, ističe se u dokumentu. Francusko-nemačka inicijativa predviđa novi, procesno orijentisan pristup, redovno otvaranje pregovaračkih klastera, unapređenje međuvladinih konferencija i uvođenje nove pretpristupne strategije sa jasno definisanim gradivnim blokovima koji su reverzibilni u slučaju nazadovanja kandidata po pitanju reformi ili osnovnih vrednosti EU.

U non-pejperu se naglašava da je cilj punopravnog članstva nepromenjen i da predloženi modeli nisu zamena za članstvo, već podsticaj za brži napredak. EU Komisija je pozvana da predloži konkretne mere za olakšavanje pristupa, uključujući dodeljivanje statusa progresivnog posmatrača zemljama kandidatima na sastancima EU institucija, u skladu sa napretkom u pregovorima i poštovanjem autonomije odlučivanja EU.

Predlog uključuje osnovne elemente za proširenje: zajedničke sastanke Evropske komisije i članova Evropskog parlamenta sa predstavnicima Zapadnog Balkana i Moldavije dva puta godišnje, češće zajedničke parlamentarne odbore, učešće u neformalnim sastancima Saveta kao posmatrači bez prava glasa i privremeno zatvaranje relevantnih poglavlja, pre svega poglavlja 31 (FSDP). Takođe, predviđena je unapređena saradnja u oblasti bezbednosti i odbrane, uključujući partnerstva sa Frontex-om, integraciju u Agenciju EU za sajber bezbednost i učešće u projektima PESCO-a.

Zemlje kandidati bi mogle učestvovati u programima EU kao što su Kreativna Evropa, Digitalna Evropa, Erazmus+, Horizont Evropa, kao i u mehanizmima zajedničke nabavke i programima za mlade, uz ispunjenje odgovarajućih standarda i zahteva. Sektorska integracija bi se razvijala u oblastima kao što su SEPA, Roam Like At Home, transportna zajednica, tržište energije, sistem trgovine emisijama, status ovlašćenog ekonomskog operatera (AEO) i jedinstveno digitalno tržište.

Francuska i Nemačka predlažu redovne procene napretka kroz izveštaje o privremenoj proceni benčmarkova (IBAR) i učešće kandidata u radu institucija EU, uz mogućnost reverzibilnosti napretka u slučaju odstupanja od reformi. Ključni datumi za nastavak procesa su 5. jun 2026. godine za samit EU-Zapadni Balkan i 22. jun 2026. godine za samit EU-Moldavija.

Pročitaj još

Domaće

Trgovinski deficit EU sa Kinom dostigao 360 milijardi evra u 2025. godini

Deficit povećan sa 312 milijardi evra u 2024, lideri planiraju mere protiv subvencionisanog izvoza Kine

Published

on

By

Deficit povećan sa 312 milijardi evra u 2024, lideri planiraju mere protiv subvencionisanog izvoza Kine

Evropska unija zabeležila je rast trgovinskog deficita sa Kinom, koji je u 2025. godini dostigao 360 milijardi evra, dok je godinu ranije iznosio 312 milijardi evra, pokazuju zvanični podaci. U prvom kvartalu 2026. godine deficit je dodatno porastao, zbog čega zvaničnici EU najavljuju pooštravanje trgovinskih politika prema Pekingu.

Evropski komesar za trgovinu Maroš Šefčovič izjavio je nakon sastanka sa kineskim trgovinskim izaslanikom Li Čengangom u Parizu da EU namerava da se ugleda na pristup Sjedinjenih Američkih Država u pregovorima sa Kinom. “Obavešten sam da je bilo potrebno više od šest rundi razgovora između SAD i Kine da se pripreme susreti koji su održani između predsednika Trampa i Sija”, naveo je Šefčovič, ističući da EU mora da dostigne isti nivo intenziteta pregovora kako bi rešila ono što naziva „neodrživ trgovinski deficit sa Kinom“.

Lideri Evropske unije planiraju da 18. i 19. juna na sastanku Evropskog saveta razmatraju strategije za suzbijanje prekomernih industrijskih kapaciteta Kine i njenog subvencionisanog izvoza, što se smatra ključnim problemom za industriju EU. Pitanje kineske trgovinske politike bilo je i tema samita krajem maja, a očekuje se da će se o tome raspravljati i na predstojećem sastanku lidera G7 od 15. do 17. juna, kojim predsedava Francuska.

Prema rečima Šefčoviča, cilj je intenzivniji dijalog i veće angažovanje kako bi se zaštitila evropska industrija i uravnotežila trgovinska razmena sa Kinom. “EU mora da dostigne isti nivo intenziteta pregovora kao što su to uradile Sjedinjene Države”, naglasio je on.

Očekuje se da će predstojeći sastanci doneti konkretne predloge za zaštitu evropskog tržišta i smanjenje trgovinskog deficita sa Kinom, uz nastavak diplomatskih napora u više rundi pregovora.

Pročitaj još

Domaće

Tehnološke akcije beleže pad, brent nafta se zadržava na 94,442 dolara

Akcije Samsung elektronics oslabile za 4,3%, cena gasa na TTF berzi 48,875 evra po megavatsatu

Published

on

By

Akcije Samsung elektronics oslabile za 4,3%, cena gasa na TTF berzi 48,875 evra po megavatsatu

Tehnološke kompanije povezane sa veštačkom inteligencijom danas su pod pritiskom na evropskim berzama, dok se cena brent nafte zadržava na 94,442 dolara po barelu. Rasprodaja akcija, koja je počela na azijskim i američkim tržištima, navela je investitore da kapital preusmere ka drugim sektorima, uz blagi pad cene sirove nafte.

Prema podacima sa evropskih berzi u 9.30 sati, cena američke WTI nafte je smanjena za 0,67% na 91,437 dolara, dok je evropska brent nafta pala za 0,38% na 94,442 dolara za barel. Na evropskim berzama, nemački DAX je pao za 0,19%, britanski FTSE 100 za 0,15%, moskovski MOEX za 0,07%, dok je francuski CAC 40 zabeležio blagi rast od 0,06%.

Pad tehnološkog sektora usledio je nakon slabe reakcije investitora na poslovne rezultate američke kompanije Brodkom, što je izazvalo povlačenje kapitala iz akcija vezanih za veštačku inteligenciju. Najveći udar pretrpela su azijska tržišta, naročito Južna Koreja, gde je indeks Kospi zabeležio pad veći od četiri odsto. Akcije kompanije Samsung elektronics pale su za 4,3%, dok je SK Hajniks izgubio čak 7,6% vrednosti. U Evropi, akcije finske kompanije Nokia završile su prethodnu sesiju sa padom većim od šest odsto.

Na globalnim finansijskim tržištima dodatnu neizvesnost stvara sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji je ušao u četvrti mesec, dok obe strane ostaju u okvirima krhkog primirja.

Evropski fjučersi gasa za jul su se na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali po ceni od 48,875 evra za megavatsat. Na valutnom tržištu, vrednost evra prema dolaru iznosi 1,16266 dolara. Cena zlata pala je na 4.460,79 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice iznosila 5,8135 dolara za bušel (27,216 kg).

Na američkim berzama, indeks Dau Džons porastao je za 1,73% na 50.687,07 poena, S&P 500 je ojačao za 0,41% na 7.553,68 poena, dok je Nasdak zabeležio pad od 0,09% na 26.830,96 poena.

Pročitaj još

U Trendu