Connect with us

Domaće

Gugl lansira osmu generaciju AI čipova, performanse rastu 2,8 puta

Novi TPU procesori donose 80 odsto veću efikasnost za inferenciju, dostupni korisnicima do kraja godine

Published

on

g87e091fc42c5a02258f77eac79853c2932d90248d29cc34b2c2524afcc9d2bad731570204ac7fa658e0d37ee1318450004500ce0ef7405d46539ded475e0529c_1280

Novi TPU procesori donose 80 odsto veću efikasnost za inferenciju, dostupni korisnicima do kraja godine

Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je osmu generaciju čipova za veštačku inteligenciju (AI), s ciljem da pojača konkurenciju lideru tržišta, kompaniji Envidija. Novi TPU (Tensor Processing Unit) procesori biće dostupni krajem 2026. godine, navodi se u zvaničnim podacima kompanije. Prema Guglu, čip za treniranje AI modela donosi 2,8 puta bolje performanse u odnosu na prethodnu generaciju pri istoj ceni, dok je procesor za inferenciju efikasniji za 80 odsto, što predstavlja značajan tehnološki iskorak.

Gugl, koji je i sam veliki kupac Envidijinih čipova, nudi TPU rešenja korisnicima svojih cloud usluga kao konkurentsku alternativu. Većina velikih tehnoloških kompanija razvija sopstvene AI procesore radi povećanja efikasnosti i prilagođavanja specifičnim potrebama. Kompanija je naglasila da primena novih TPU rešenja raste i da među korisnicima ima finansijskih institucija i naučnih centara, dok su pojedine AI firme već najavile značajna ulaganja u ovu tehnologiju.

Nakon godina razvoja čipova koji mogu da treniraju AI modele i obavljaju inferenciju (odgovaranje na upite), Gugl je sada razdvojio te zadatke na posebne procesore. “Novi čip za treniranje omogućava 2,8 puta bolje performanse po istoj ceni, dok je procesor za inferenciju efikasniji za 80 odsto”, navodi se iz kompanije.

Uprkos intenzivnim investicijama Gugla i drugih velikih tehnoloških igrača, analitičari ocenjuju da vodeće kompanije još uvek nisu ugrozile dominantnu poziciju Envidije na tržištu čipova za veštačku inteligenciju. Gugl očekuje dalji rast primene svojih TPU čipova, posebno među klijentima iz finansijskog i naučnog sektora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Deutsche Bank emituje zelene obveznice od 500 miliona evra, tržište prelazi tri biliona dolara

Globalna emisija zelenih obveznica premašila 500 milijardi dolara godišnje; korporativni sektor drži 40 odsto udela

Published

on

By

Globalna emisija zelenih obveznica premašila 500 milijardi dolara godišnje; korporativni sektor drži 40 odsto udela

Deutsche Bank je nedavno emitovala zelene obveznice u iznosu od 500 miliona evra (oko 58,5 milijardi dinara), namenjene kreditima za održive stambene objekte, čime je realizovana prva emisija u skladu sa Evropskim standardom za zelene obveznice. Prema podacima Climate Bonds Initiative, ukupna globalna emisija zelenih obveznica premašila je 500 milijardi dolara u prošloj godini, dok je ukupna vrednost ovih hartija u opticaju dostigla tri biliona američkih dolara (oko 324 milijarde dinara).

Najveći deo ovog tržišta čine korporativne obveznice, gde energetski sektor i povezane industrije čine 40 odsto ukupnog iznosa. Među vodećim emiterima nalaze se španska energetska kompanija Iberdrola, sa izdatih blizu 14 milijardi evra zelenih obveznica, i francuska multinacionalna kompanija Engie sa emisijom vrednom 8,75 milijardi evra. Posmatrano po regionima, Severna Amerika ima najveći udeo sa 33 odsto izdatih zelenih obveznica.

Projekcije Coherent Market Insights ukazuju da bi tržište zelenih obveznica u narednim godinama moglo rasti po godišnjoj stopi većoj od deset odsto, a da bi ukupna emisija do 2032. godine mogla dostići oko hiljadu biliona američkih dolara.

Evropski standard za zelene obveznice (European Green Bond Standard – EuGB), čija je uredba usvojena 2023. godine i primena počela 21. decembra 2024. godine, postavlja stroga pravila za izdavanje ovih hartija. Standard zahteva da se gotovo sva prikupljena sredstva usmere na projekte usklađene sa EU taksonomijom održivih aktivnosti, uz transparentno izveštavanje i merenje ekološkog uticaja. Dodatne izmene standarda usvojene su tokom 2025. godine, a dobrovoljna primena EuGB-a donosi najviši nivo kredibiliteta na tržištu Evropske unije.

Zelene obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrednosti čija su sredstva namenjena isključivo za finansiranje ili refinansiranje projekata sa pozitivnim ekološkim efektima, uključujući obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i održivu infrastrukturu. Banke i druge finansijske institucije ih koriste za finansiranje zelenih kreditnih portfolija, što uključuje stambene kredite za energetski efikasne zgrade, projekte obnovljive energije i održivi transport. Ove hartije ne izdaju samo banke i države, već i velike korporacije iz energetskog, industrijskog i tehnološkog sektora, koje su do sada prikupile stotine milijardi dolara za tranziciju ka niskougljeničnom poslovanju.

Izvor: Sveonovcu

Pročitaj još

Domaće

Manpower Southeast Europe: 77 odsto firmi u regionu planira rast plata do 10 odsto

Fluktuacija zaposlenih ostaje na 12 odsto, dok 19 odsto poslodavaca još nije odlučilo o zapošljavanju

Published

on

By

Fluktuacija zaposlenih ostaje na 12 odsto, dok 19 odsto poslodavaca još nije odlučilo o zapošljavanju

Kompanija Manpower Southeast Europe objavila je da u prvoj polovini 2026. godine više od tri četvrtine poslodavaca u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini planira povećanje plata, pretežno u okvirima do 10 odsto. Prema SATR izveštaju, 41 odsto poslodavaca najavljuje rast zapošljavanja, a samo 7 odsto očekuje smanjenje broja radnika, dok je čak 19 odsto i dalje neodlučno u vezi sa budućim kadrovskim planovima.

Povećanja zarada rezultat su pritiska na zadržavanje zaposlenih i inflacije, što navodi 60 odsto firmi u regionu. Kompanije sve više koriste plate kao ključni instrument za stabilnost poslovanja i sprečavanje odliva talenata. Iako plate rastu, 77 odsto kompanija ne planira veće promene u benefitima, dok svaki peti poslodavac koristi dodatne benefite u cilju popunjavanja teško dostupnih pozicija.

Prema podacima iz izveštaja, fluktuacija zaposlenih ostala je stabilna na oko 12 odsto, a više od polovine poslodavaca kao glavni razlog odlaska radnika navodi bolje ponude iz konkurentskih kompanija. Najveći izazovi u zapošljavanju su u sektoru proizvodnje (34 odsto), logistike i skladišta (26 odsto) i prodaje i nabavke (25 odsto), što ukazuje da rast kompanija zavisi od dostupnosti kvalifikovanog kadra.

SATR izveštaj za prvu polovinu 2026. godine baziran je na anketi sprovedenoj među više od 1.000 poslodavaca iz šest zemalja regiona. Analizom su obuhvaćene teme planiranja zarada i benefita, fluktuacije, izazova u zapošljavanju i strategija za privlačenje i zadržavanje zaposlenih. Regionalni rezultati predstavljeni su kao ponderisani proseci po zemlji, čime je omogućena uporedivost između država.

Manpower Southeast Europe obuhvata kancelarije u Sloveniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji, i deo je globalne grupe ManpowerGroup. Ovaj klaster podržava firme u zapošljavanju i strategiji talenata, sa naglaskom na operativne i industrijske sektore, kao i uslužne industrije.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija povećava cene avio-karata zbog rasta troškova goriva do 100 evra po letu

Više od milion prodatih karata u 2026, doplate za duže destinacije dostižu 100 evra

Published

on

By

Više od milion prodatih karata u 2026, doplate za duže destinacije dostižu 100 evra

Er Srbija će povećati cene avio-karata usled naglog poskupljenja kerozina, izjavio je Boško Rupić, direktor za komercijalu i strategiju ove nacionalne avio-kompanije. On je precizirao da putnici koji su već kupili karte neće biti u obavezi da doplaćuju taksu za gorivo, dok su doplate za povratne letove uglavnom dvocifrene, od 20 do 30 evra, a za duže destinacije poput Sjedinjenih Američkih Država ili Kine i do 100 evra.

Rupić je naveo da je Er Srbija do sada prodala više od milion karata za 2026. godinu i savetovao putnicima da koriste promotivne akcije i kupe karte na vreme kako bi izbegli dodatne troškove. Kompanija posluje profitabilno i ostvarila je 45 miliona profita u prethodnoj godini, što omogućava određene rezerve za kompenzaciju trenutnih promena na tržištu. “Kompanije ne mogu sav teret da prebace na putnike, imamo rezerve iz prethodnih godina, prošle smo poslovali sa 45 miliona profita. Dakle, postoje rezerve, ali nije poenta da ih potrošimo u kratkom roku”, istakao je Rupić.

Evropske avio-kompanije takođe reaguju na rast cena goriva ukidanjem manje profitabilnih linija, povlačenjem starijih aviona iz upotrebe i uvođenjem dodatnih taksi. Za razliku od njih, Er Srbija nije povlačila ekstremne poteze, ali će, prema rečima Rupića, cene karata imati uzlazni trend. On je naglasio da se snabdevanje kerozinom obavlja iz Rafinerije u Pančevu, dok rezerve goriva u Srbiji pokrivaju mesec i po dana.

Popunjenost letova u martu iznosila je 80 odsto, a u aprilu gotovo 81 odsto, što ukazuje na stabilnu tražnju. “Sa zatvaranjem saobraćaja ka Dubaiju i Dohi i zemljama u Zalivu došlo je do određenih pomeranja, a deo putnika je došao i na naše letove”, dodao je Rupić.

Kompanija proširuje mrežu letova, pa od 30. aprila uvodi liniju za Santorini, od 3. maja za Baku, a planiran je i direktan let za Toronto. Od septembra biće dostupni letovi ka Tenerifima i Sevilji. Takođe, Er Srbija od 22. maja preuzima liniju ka Minhenu koju je ukinula nemačka Lufthanza.

Rupić je zaključio da kompanija prati situaciju na tržištu i vidi prostor za prilagođavanje, ali je ovo, kako kaže, i prilika i rizik za poslovanje.

Pročitaj još

U Trendu