Connect with us

Domaće

Evrozona beleži rast maloprodaje od 1,7 odsto u februaru prema Evrostatu

Promet hrane, pića i duvana u evrozoni porastao jedan odsto, najveći godišnji rast zabeležen u Luksemburgu od 11,9 odsto

Published

on

blue shopping cart on street during daytime Photo by Eduardo Soares

Promet hrane, pića i duvana u evrozoni porastao jedan odsto, najveći godišnji rast zabeležen u Luksemburgu od 11,9 odsto

Sezonski prilagođeni obim maloprodaje u evrozoni porastao je za 1,7 odsto na godišnjem nivou u februaru, prema prvoj preliminarnoj proceni Evrostata. Na mesečnom nivou, zabeležen je pad od 0,2 odsto, pokazuju najnoviji statistički podaci.

Na godišnjoj osnovi, promet hrane, pića i duvana u evrozoni povećan je za jedan odsto, dok je promet neprehrambenih proizvoda (osim goriva) rastao za 2,3 odsto. Prodaja automobilskog goriva u specijalizovanim prodavnicama porasla je za 1,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Među članicama Evropske unije koje su objavile svoje podatke, najviši godišnji rast obima maloprodaje zabeležen je u Luksemburgu sa 11,9 odsto, na Malti sa 11,4 odsto i u Bugarskoj sa 7,3 odsto. Suprotno tome, najveći godišnji padovi registrovani su u Rumuniji sa 6,8 odsto, Sloveniji sa 3,5 odsto i Slovačkoj sa 2,4 odsto.

U februaru je na mesečnom nivou promet hrane, pića i duvana u evrozoni smanjen za 0,5 odsto, dok je maloprodaja neprehrambenih proizvoda (osim goriva) ostala stabilna. Prodaja automobilskog goriva u specijalizovanim prodavnicama porasla je za 0,7 odsto u poređenju sa prethodnim mesecom.

Najveći mesečni rast maloprodaje među članicama EU zabeležen je na Malti sa dva odsto, Bugarskoj sa jedan odsto, dok su Kipar i Portugalija beležili po 0,8 odsto rasta. Najveći pad na mesečnom nivou registrovan je u Litvaniji sa 2,5 odsto, Poljskoj sa 2,4 odsto i Sloveniji sa dva odsto, navodi se u izveštaju Evrostata.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

MBCOM Technologies predstavio novu Symantec CBX platformu za zaštitu IT okruženja u Beogradu

Na stručnom skupu predstavljene mogućnosti centralizovane vidljivosti i automatizovanog odgovora na incidente u cloud i hibridnim sistemima

Published

on

By

Na stručnom skupu predstavljene mogućnosti centralizovane vidljivosti i automatizovanog odgovora na incidente u cloud i hibridnim sistemima

Kompanija MBCOM Technologies organizovala je 25. maja 2026. godine u Beogradu stručni skup posvećen savremenim izazovima sajber bezbednosti, regulatornoj usklađenosti i zaštiti distribuiranih IT okruženja, sa centralnom temom predstavljanja nove generacije Symantec CBX platforme. Događaj je okupio IT stručnjake, SOC analitičare, bezbednosne inženjere i predstavnike enterprise sektora, sa fokusom na implementaciju modernih security rešenja u cloud i hibridnim okruženjima.

Tokom centralnog predavanja „Vidi sve! Reaguj odmah! Novi Symantec CBX“, predstavljene su mogućnosti platforme za objedinjavanje telemetry podataka, korelaciju bezbednosnih događaja i automatizovan odgovor na incidente kroz integraciju endpoint, network i identity security slojeva. „Symantec CBX omogućava organizacijama centralizovanu vidljivost bezbednosnih događaja, naprednu detekciju anomalija, automatizovano incident response orkestriranje, bez nužnog korišćenja SIEM rešenja“, izjavio je Davor Kodrnja, regionalni menadžer prodaje za Adriatics u kompaniji MBCOM Technologies.

Poseban akcenat događaja bio je na implementaciji Zero Trust modela, zaštiti privilegovanih naloga i kontroli pristupa kritičnim sistemima kroz PAM rešenja, koja omogućavaju granularni nadzor sesija i upravljanje privilegijama u realnom vremenu. U okviru panela „Od bezbednosti do usklađenosti: stvarni život sa DORA i NIS2 regulativom“, učesnici su diskutovali o tehničkim izazovima implementacije regulatornih zahteva, uključujući segmentaciju infrastrukture, upravljanje identitetima, monitoring bezbednosnih događaja i resilience strategije.

U nastavku programa predstavljeni su koncepti mikrosegmentacije, adaptivne kontrole pristupa i zaštite distribuiranih okruženja, dok je deo posvećen DLP tehnologijama obuhvatio zaštitu osetljivih podataka kroz endpoint, email, cloud i web komunikacione kanale. Tokom tehničkih demonstracija i praktičnih scenarija, učesnici su imali priliku da vide kako savremene security platforme koriste automatizaciju, behavioral analitiku i napredne modele detekcije za efikasniji odgovor na sofisticirane sajber pretnje.

Pročitaj još

Domaće

Kineske kompanije investirale 7,8 milijardi evra u Srbiju i otvorile više od 38.000 radnih mesta

Ulaganja kineskih firmi kroz 37 kompanija zapošljavaju 38.275 radnika, sa rastom zaposlenosti od 45 odsto u tri godine

Published

on

By

Ulaganja kineskih firmi kroz 37 kompanija zapošljavaju 38.275 radnika, sa rastom zaposlenosti od 45 odsto u tri godine

Kineske kompanije investirale su ukupno oko 7,8 milijardi evra u Srbiju, kroz 37 firmi koje zajedno zapošljavaju više od 38.275 radnika, pokazuje pregled kineskih ulaganja u domaću privredu. Tokom poslednje tri godine, broj zaposlenih u kineskim preduzećima u Srbiji povećan je za 45 odsto.

Najveći deo kineskih ulaganja usmeren je na rudarski i energetski sektor, gde kompanije Ziđin majning i Ziđin koper u Boru prednjače sa investicijama. Ziđin majning je uložio oko 2,2 milijarde evra i zapošljava više od 1.360 radnika, dok je Ziđin koper investirao dodatnih 2,7 milijardi evra i ima više od 5.800 zaposlenih. Ova ulaganja predstavljaju najveće pojedinačne kineske investicije i doprinela su razvoju rudarskog sektora i rastu izvoza bakra iz Srbije.

Kompanija HBIS Group Serbia Iron & Steel, koja upravlja železarom u Smederevu, investirala je oko 466 miliona evra i zapošljava gotovo 4.700 radnika, što je čini jednim od najvećih industrijskih poslodavaca u zemlji. Poslovanje HBIS-a značajno doprinosi srpskom izvozu i očuvanju metalurške industrije.

Automobilski sektor takođe je jedna od ključnih oblasti kineskih ulaganja. Kompanija Mint (Minth Automotive Europe) uložila je oko 546 miliona evra u pogone u Loznici i Šapcu i zapošljava više od 4.000 radnika. Investicije su ostvarile i kompanije Jangfenf, Mei Ta i Lianbo, koje proizvode delove za automobilsku industriju namenjenu evropskom tržištu.

Posebno se izdvaja investicija kompanije Linglong International Europe u Zrenjaninu, gde je izgrađena fabrika guma vredna oko 800 miliona evra sa više od 2.570 zaposlenih. Ovaj projekat je jedan od najvećih grinfild ulaganja u Srbiji poslednjih godina, a proizvodnja je pretežno usmerena na izvoz.

Kineske firme su prisutne i u sektoru elektronske i bele tehnike kroz kompaniju Hisense Srbija, kao i u oblastima finansija, informacionih tehnologija, trgovine, hotelijerstva i građevinarstva. U poslednjih nekoliko godina kineske kompanije učestvuju i u izgradnji infrastrukturnih projekata, uključujući puteve, mostove i železničku infrastrukturu širom zemlje.

Geografski, najveća koncentracija kineskih investicija nalazi se u Boru, Smederevu i Zrenjaninu, dok značajna ulaganja postoje i u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Loznici, Šapcu, Prokuplju i Doljevcu.

Najveći pojedinačni poslodavac među kineskim kompanijama je Leoni (LEONI Group) sa više od 6.800 zaposlenih u fabrikama u Doljevcu, Prokuplju i Nišu, a slede Ziđin koper sa više od 5.800 i HBIS sa gotovo 4.700 radnika.

Pregled kineskih investicija pokazuje da Srbija postaje jedno od ključnih odredišta kineskog industrijskog kapitala u regionu jugoistočne Evrope. Ulaganja su posebno usmerena na izvozno orijentisanu proizvodnju, razvoj teške industrije i automobilski sektor, uz značajan uticaj na tržište rada i lokalni ekonomski razvoj. Investicije u Boru i Smederevu omogućile su nastavak rada velikih industrijskih sistema, dok su nove fabrike u Zrenjaninu, Loznici i drugim gradovima otvorile hiljade novih radnih mesta.

Pročitaj još

Domaće

Kilogram praseta 250 dinara, pečenje u restoranima i do 6.000 dinara

Uvoz prasetine veći od 112.000 tona godišnje, domaći stočari prodaju prase za 50 evra, dok restorani kilogram naplaćuju i 6.000 dinara

Published

on

By

Uvoz prasetine veći od 112.000 tona godišnje, domaći stočari prodaju prase za 50 evra, dok restorani kilogram naplaćuju i 6.000 dinara

Cene prasećeg pečenja u Srbiji beleže značajan rast, iako kilogram praseta žive vage uoči Uskrsa iznosi oko 250 dinara po selima, dok se kilogram pečenja u popularnom restoranu u Borči prodaje za gotovo 5.000 dinara. U isto vreme, svake godine se uveze više od 112.000 tona prasetine, a domaći svinjarski sektor beleži pad proizvodnje, koja je sada osam puta manja nego u periodu najvećeg razvoja.

Prema rečima Vitomira Vidovića, bivšeg profesora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, razlika između praznih obora i punih pečenjara nikada nije bila veća. On ističe da je kilogram pečenja u beogradskim restoranima dostigao i 6.000 dinara, dok je u mestima kao što su Bukovik kilogram pečenja 3.800 dinara, a u pojedinim restoranima u prestonici 4.200 dinara.

U Bukoviku kod Aranđelovca, restoran „Mali Hrast“ poznat je po prasećim bajaderama, koje se prave od malih prasića težine između 22 i 30 kilograma. Od jednog praseta dobije se tri do pet kilograma gotovo potpuno otkošćenog pečenja. Marko Marković, jedan od vlasnika, navodi da kvalitet i stroga selekcija sirovine određuju cenu. U „Pretopu“ na Zemunskoj pijaci kilogram pečenja košta 4.200 dinara, a za pripremu je potrebno 36 sati, uključujući korišćenje frižidera, sous vide i vakuum mašina. Nedeljno prodaju oko 150 kilograma pečenja, što je ekvivalentno 20 prasadi.

S druge strane, broj svinja u Srbiji drastično je opao. Trenutno ima oko 136.000 krmača, dok je za domaće potrebe potrebno najmanje 300.000. Tokom sedamdesetih i devedesetih godina, broj grla dostizao je 1,1 milion. Danas, poljoprivrednici prodaju prase od oko 25 kilograma za približno 50 evra, a od tog praseta se dobije 18 do 20 kilograma mesa koje pečenjare prodaju za najmanje 3.300 dinara po kilogramu.

Vidović objašnjava: „Najveći deo zarade ostaje pečenjarama, trgovcima i prerađivačima, dok primarni proizvođač ostaje na ivici isplativosti. Za takvo prase, uzgajivač bi morao da dobije barem 100 evra da bi posao bio isplativ.“ On dodaje da nije iznenađenje što broj ozbiljnih proizvođača svinja opada, dok pečenjare beleže rast.

Svinjarstvo u Srbiji se, prema navodima stručnjaka, vratilo na nivo iz 1947. godine, a uvoz iz Danske i drugih zemalja sve više potiskuje domaću proizvodnju. Ova neravnoteža u lancu od obora do trpeze dovodi do toga da praseće pečenje postaje ekskluzivan proizvod, a stočari se suočavaju sa neisplativošću i smanjenjem broja grla.

Pročitaj još

U Trendu