Connect with us

Domaće

Evropska unija ulaže u obrazovanje mladih kroz više od četiri programa podrške

Programi kao što su Erasmus+, CERV i Garancija za mlade predstavljeni mladima u Novom Pazaru tokom EU nedelje mogućnosti

Published

on

pexels-photo-17558082

Programi kao što su Erasmus+, CERV i Garancija za mlade predstavljeni mladima u Novom Pazaru tokom EU nedelje mogućnosti

Na završnom danu četvorodnevne EU nedelje mogućnosti, održanom 23. aprila 2026. godine u Novom Pazaru, predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji istakli su da su mladi prioritet evropskih programa podrške. Zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, Plamena Halačeva, naglasila je da je Evropska unija izgradila sistem podrške mladima, kako bi im omogućila alate, mobilnost i samopouzdanje za oblikovanje budućnosti.

Kampanja je tokom četiri dana bila posvećena mladima, obrazovanju i sportu, a u regionu sa jednom od najmlađih populacija u zemlji predstavljeni su programi kao što su Erasmus+, Evropski korpus solidarnosti, Regionalna kancelarija za saradnju mladih, Program CERV i Garancija za mlade. U fokusu su bile stipendije, univerzitetske razmene i zajednički master programi koje nude države članice EU.

Halačeva je izjavila: “Svaki fond, svaki program i svaka inicijativa koju predstavljamo ove nedelje postoji zato što EU vidi Srbiju kao buduću članicu. Budućnost Srbije je na mladima, u vašoj radoznalosti, hrabrosti i spremnosti da se povežete sa Evropom i svetom.”

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac ocenio je da je održavanje EU nedelje mogućnosti važno za mlade i zajednicu, jer im pruža informacije o projektima, usavršavanju i napretku. Biševac je istakao da je Novi Pazar prepoznat po sportu i uspehu na takmičenjima, te da je obrazovanje osnovni preduslov za razvoj.

Tokom događaja predstavljeni su programi za studente i učenike, civilno društvo i sport, a među govornicima bila je i Lora Milutinović iz Wikimedije Srbije, koja je sa učesnicima podelila iskustva o međunarodnom obrazovanju. Učesnicima su bile dostupne networking i speed dating zone, gde su mogli direktno da razgovaraju sa predstavnicima programa i razmenjuju ideje.

EU nedelja mogućnosti prethodno je održana u Beogradu (20. april – Biznis i inovacije, 21. april – Kultura i civilno društvo) i Kragujevcu (22. april – Lokalni razvoj i zelena tranzicija). Prvi put je organizovana 2023. godine i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana i preduzetnika. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Roš zabeležio pad prodaje od 5 odsto, prihodi 14,7 milijardi franaka u prvom kvartalu

Švajcarski proizvođač lekova ostvario ukupne prihode od 16 milijardi evra, uz rast akcija od 2 odsto

Published

on

By

Švajcarski proizvođač lekova ostvario ukupne prihode od 16 milijardi evra, uz rast akcija od 2 odsto

Farmaceutska kompanija Roš (Roche) saopštila je da je prodaja u prvom kvartalu opala za 5 odsto, uglavnom zbog nepovoljnih valutnih kretanja koja su poništila rast u farmaceutskom segmentu. Ukupni prihodi švajcarskog proizvođača lekova dostigli su 14,7 milijardi švajcarskih franaka (oko 16 milijardi evra), što je u skladu sa očekivanjima analitičara i omogućilo kompaniji da potvrdi godišnje ciljeve.

Roš je naveo da je slabiji američki dolar uticao negativno na inostranu prodaju. Pri konstantnim kursevima zabeležen je rast od 6 odsto, pri čemu su dobre rezultate donele prodaje lekova za multiplu sklerozu i hemofiliju. Akcije kompanije porasle su za oko 2 odsto tokom današnjeg trgovanja.

Iz kompanije je saopšteno da je planirano proširenje portfolija, uključujući moguće lansiranje novog leka za rak dojke do kraja godine, kao i ulazak na tržište lekova za mršavljenje, gde trenutno dominiraju američki i danski proizvođači.

Roš razvija nove terapije nakon što su poslednji podaci o eksperimentalnom leku protiv gojaznosti razočarali investitore, ali rukovodstvo smatra da i dalje postoji potencijal za konkurentnost na tom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Mera invest duguje 1,1 milijardu dinara, beogradska banka u stečaju sa dugom od 19 milijardi

Poreska uprava objavila listu najvećih poreskih dužnika, među kojima su i firme iz Novog Pazara i Novog Sada sa dugovima od 521 i 313 miliona dinara

Published

on

By

Poreska uprava objavila listu najvećih poreskih dužnika, među kojima su i firme iz Novog Pazara i Novog Sada sa dugovima od 521 i 313 miliona dinara

Poreska uprava Republike Srbije objavila je na dan 28. februara ažuriran spisak 224 preduzeća sa statusom aktivnog lica koja su najveći poreski dužnici u zemlji. Na vrhu ove liste nalazi se kompanija Mera invest iz Beograda, u vlasništvu Mera Invest Fund Limited sa Kipra i Marka Miškovića, koja je zabeležila poreski dug veći od 1,1 milijardu dinara. Ovo preduzeće je vodilo i arbitražni spor sa Republikom Srbijom.

Na drugom mestu među aktivnim firmama nalazi se OKI NP Gradnja iz Novog Pazara, čiji vlasnik Osman Kuč duguje 521 milion dinara, dok Metal Connect iz Novog Sada, u vlasništvu Radovana Radovanovića, zauzima treće mesto sa dugovanjem od 313 miliona dinara.

Kada su u pitanju pravna lica koja su u stečaju ili prinudnoj likvidaciji, iznosi dugovanja su znatno veći. Najveći poreski dug u ovoj kategoriji ima Beogradska banka u stečaju, sa više od 19 milijardi dinara neplaćenih obaveza. Industrija mašina i komponenata 14. Oktobar Kruševac nalazi se na drugom mestu sa preko 6,1 milijardu dinara, dok je Best Quality Management System u stečaju iz Beograda, čiji je vlasnik Mitar Čurčić, na trećem mestu sa dugom većim od 5 milijardi dinara.

Među pravnim licima kojima je oduzet PIB, firma Iervolino & Lady Bacardi Entertainment Studios iz Požarevca, čiji je vlasnik SIPARIO MOVIES S.P.A. IN LIQUIDAZIONE iz Italije, vodi sa dugovanjem od 6,4 milijarde dinara. Slede Line Power iz Beograda, vlasnika Željka Benaka, sa obavezama od 2,3 milijarde dinara, i Magma Prom iz Šapca, vlasnika Milana Trnavčevića, sa dugom od 1,4 milijarde dinara.

Kod preduzetnika, najveći iznos poreza, ukupno 368 miliona dinara, duguje građevinska radnja Naser Skenderović PR iz Jagodine. Drugi najveći dug od 195 miliona dinara ima radnja za sakupljanje otpada Kristofer Kolompar PR iz Horgoša, dok je na trećem mestu 2MK-Mont Beograd – Alen Amanović PR sa dugom od 172 miliona dinara.

Objavljivanje ovih podataka ima za cilj transparentnost i podsećanje na važnost redovnog izmirivanja poreskih obaveza, što je ključno za stabilnost javnih finansija.

Pročitaj još

Domaće

Kaspersky: javno dostupne aplikacije čine 43,7% vektora napada u 2025. godini

Udeo poverljivih odnosa porastao na 15,5%, dok validni korisnički nalozi učestvuju sa 25,4% prema globalnom izveštaju

Published

on

By

Udeo poverljivih odnosa porastao na 15,5%, dok validni korisnički nalozi učestvuju sa 25,4% prema globalnom izveštaju

Globalni izveštaj kompanije Kaspersky Security Services pokazuje da su javno dostupne aplikacije predstavljale 43,7% inicijalnih vektora napada u 2025. godini, dok je udeo poverljivih odnosa porastao sa 12,7% na 15,5%. Validni korisnički nalozi činili su 25,4% ukupnih napada, a kombinovani udeo svih glavnih vektora premašio je 80%.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“ analizirao je podatke o incidentima iz servisa Kaspersky Managed Detection and Response, Kaspersky Incident Response, Kaspersky Compromise Assessment i Kaspersky SOC Consulting za 2025. godinu. Rezultati pokazuju da su tri vodeća vektora – validni nalozi, eksploatacija ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama i poverljivi odnosi – ostali stabilni poslednjih sedam godina. Poverljivi odnosi su se prvi put pojavili među vodećim vektorima 2021. godine, a u TOP-3 ušli tokom 2023. godine.

U izveštaju se navodi da su napadi često povezani u lancima – organizacije kompromitovane kroz poverljive odnose prethodno su najčešće bile pogođene eksploatacijom ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama. Napadači sve češće ciljaju pružaoce IT usluga i integratore, što povećava rizik za njihove klijente, posebno kada mali pružaoci usluga nemaju dovoljno resursa za sajber bezbednost. Kompromitacija ovakvih firmi omogućava zloupotrebu daljinskog pristupa i može dovesti do bezbednosnih incidenata kod klijenata.

Analiza napada prema trajanju i uticaju pokazuje da je 50,9% incidenata bilo brze prirode, sa trajanjem kraćim od jednog dana i najčešćim ishodom – enkripcijom fajlova. Dugotrajni napadi činili su 33%, sa prosečnim trajanjem od 108 sati, tokom kojih su napadači instalirali mehanizme postojanosti, kompromitovali Active Directory i izazvali curenje podataka. Preostalih 16,1% predstavljali su hibridni napadi, gde je ukupno trajanje iznosilo gotovo 19 dana zbog značajnog kašnjenja između početne kompromitacije i kasnijih zlonamernih aktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu