Connect with us

Domaće

Evropska unija ukinula carine na američku robu, trgovina premašila 1,7 biliona evra

Propis će važiti do kraja 2029. godine, a investicije između EU i SAD u 2024. dosegle su 4,8 biliona evra

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Michael kabus

Propis će važiti do kraja 2029. godine, a investicije između EU i SAD u 2024. dosegle su 4,8 biliona evra

Evropska unija zvanično je ukinula sve preostale carine na američku robu nakon što je Savet EU 25. juna 2026. usvojio dva propisa predviđena Zajedničkom izjavom EU i Sjedinjenih Američkih Država od 21. avgusta 2025. godine. Novim pravilima ukidaju se carine na industrijske proizvode iz SAD, uvode povlašćeni uslovi za uvoz pojedinih američkih proizvoda od morskih plodova i poljoprivrednih proizvoda koji nisu osetljivi, dok je produžena i suspenzija carina na uvoz jastoga i proizvoda od jastoga.

Prema saopštenju Saveta EU, regulativa će stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom listu Evropske unije, a glavni propis biće primenjivan do kraja 2029. godine. Evropska komisija je najavila da će do 30. juna 2029. godine prezentovati sveobuhvatnu procenu uticaja novog režima na trgovinske tokove između EU i SAD, prihode od carina i ekonomske efekte, uključujući posledice po mala i srednja preduzeća.

Trgovinski i investicioni odnosi između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država su najveći u svetu, obuhvataju gotovo 30 odsto globalne trgovine robom i uslugama i 43 odsto svetskog bruto domaćeg proizvoda. Trgovinska razmena robe i usluga između EU i SAD tokom poslednje decenije udvostručena je i u 2025. godini premašila je 1,7 biliona evra, dok su investicije kompanija sa obe strane Atlantika u 2024. godini iznosile više od 4,8 biliona evra.

Ministar energetike, trgovine i industrije Kipra, Majkl Damijanos, izjavio je da novi propisi predstavljaju balans između otvorene trgovine i zaštite evropskih interesa. ‘Posvećeni smo snažnom i otvorenom transatlantskom partnerstvu sa našim istorijskim saveznikom, ali otvorenost mora da ide ruku pod ruku sa zaštitom naših interesa. Ove mere omogućavaju stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, uz istovremeno očuvanje sposobnosti Evropske unije da brzo i proporcionalno reaguje ukoliko se sporazum ne poštuje ili ako njeni interesi budu ugroženi’, naveo je Damijanos.

Propisi predviđaju pojačane zaštitne mehanizme koji omogućavaju Evropskoj komisiji da reaguje u slučaju naglog povećanja uvoza koji bi mogao da nanese ozbiljnu štetu privrednim subjektima u EU. Takođe, ojačani su instrumenti za suspenziju carinskih povlastica ukoliko SAD ne ispune preuzete obaveze ili ugroze ciljeve Zajedničke izjave.

Evropska komisija je 28. avgusta 2025. godine predložila ova dva propisa radi sprovođenja carinskih olakšica predviđenih Zajedničkom izjavom EU i SAD od 21. avgusta iste godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Vista Rica upravlja imovinom od 150 miliona evra, prinos alternativnog fonda 11%

Ukupna imovina investicionih fondova u Srbiji premašila 2,2 milijarde evra na kraju 2025. godine

Published

on

By

Ukupna imovina investicionih fondova u Srbiji premašila 2,2 milijarde evra na kraju 2025. godine

Kompanija Vista Rica ad završila je 2025. godinu sa pet investicionih fondova pod upravljanjem, od čega su tri alternativna i dva novčana, dok je ukupna vrednost imovine pod upravljanjem prešla 150 miliona evra. U segmentu alternativnih fondova, Vista Rica Invest ostvario je godišnji prinos od 11%, dok je Vista Rica Corporate zabeležio prinos od gotovo 9%. Vista Rica Origin, fond fokusiran na ulaganja u plemenite metale i robu, tokom prvog meseca poslovanja ostvario je rast vrednosti investicione jedinice od skoro 4%.

Novčani fondovi su takođe doprineli rezultatima: Vista Cash je od osnivanja u septembru do kraja 2025. povećao vrednost investicione jedinice za 4,3%, dok je Vista Euro Cash zabeležio rast od 5%. Ovakvi rezultati, prema rečima izvršne direktorke Stanislave Petković, ukazuju na jačanje investicione kulture i rast svesti investitora o važnosti diversifikacije i profesionalnog upravljanja.

Ukupno, imovina pod upravljanjem svih investicionih fondova u Srbiji na kraju 2025. dostigla je 2,2 milijarde evra, pri čemu najveći deo i dalje otpada na novčane fondove. Ova struktura pokazuje sklonost domaćih investitora ka likvidnosti i nižem riziku, dok segment alternativnih fondova beleži značajan razvoj.

“Ostvareni rezultati nedvosmisleno ukazuju na pozitivan trend rasta svesti investitora i postepeno jačanje investicione kulture. Potencijal za dalji rast zavisiće od kontinuiranog ulaganja u edukaciju i unapređenja finansijske pismenosti, ali i od sistemskog unapređenja tržišnog okruženja i visokog nivoa transparentnosti”, izjavila je Stanislava Petković, izvršna direktorka DZU Vista Rica ad.

Kompanija planira dalja unapređenja u digitalizaciji usluga i personalizaciji komunikacije s investitorima, kao i razvoj alata za lakše praćenje portfolija. Petković ističe da će neizvesnost u globalnom okruženju uticati na selektivniji pristup investiranju i veći značaj profesionalnog upravljanja, dok će kontinuirana edukacija i poverenje biti ključni za nastavak rasta fondovske industrije.

Pročitaj još

Domaće

Mado pasta iz Zemuna osvojila četiri velike zlatne medalje na 93. novosadskom sajmu

Porodična firma iz Zemuna dobila specijalno priznanje za inovacije u tehnološkim procesima i proširila prodaju na više od 30 lokacija širom Srbije

Published

on

By

Porodična firma iz Zemuna dobila specijalno priznanje za inovacije u tehnološkim procesima i proširila prodaju na više od 30 lokacija širom Srbije

Porodična kompanija Mado pasta iz Zemuna ostvarila je značajan uspeh na 93. Novosadskom sajmu poljoprivrede, osvojivši četiri Velike zlatne medalje za kvalitet, dok su Mado fusilli proglašeni Šampionima sajma u svojoj kategoriji. Prema obrazloženju žirija, firma je dobila i specijalno priznanje „Dr Rozika Vukobratović“ za unapređenje tehnoloških procesa u proizvodnji testenina sa povrćem.

Mado pasta je nastala pre osam godina kao porodični projekat Nikole i Maje Brnjas, zajedno sa Nikolinim bratom Bojanom, a početni motiv bio je priprema šarenih testenina od prirodnih sastojaka za decu. Prve godine poslovanja obeležila su ulaganja u proizvodne mašine, sušare i proširenje prostora, dok su prodajni kanali bili prodavnice zdrave hrane, beogradski restorani i ketering firme. Pre dve godine, porodični biznis prerasta u ortačko partnerstvo sa investitorom Milošem Tonšićem, što je omogućilo dodatnu dokapitalizaciju, redizajn brenda i proširenje asortimana.

Posle investiranja u novu sušaru za testenine i pokretanja linije za HORECA sektor, Mado pasta danas ima prisustvo na više od 30 prodajnih mesta širom Srbije, uključujući Suboticu, Loznicu, Aranđelovac, Užice, Pančevo i brojne radnje u Beogradu. Kompanija i dalje ne zapošljava radnike već sve aktivnosti obavljaju članovi tima, a prema rečima Nikole Brnjasa, fokus je na unapređenju procesa: „Ono što smo počeli kao porodični projekat, preraslo je u brend. I dalje nas vodi ista želja, ne samo prema dobroj i zdravoj hrani, već cilju koji smo postavili na samom početku – da Mado postane globalno poznata. Verujemo u ovo što radimo, a bolju potvrdu od ovih nagrada na Sajmu nismo mogli da poželimo.“

Planovi kompanije uključuju dalje širenje na region i evropsko tržište, dok se prodaja trenutno najviše ostvaruje putem online prodavnice. Priznanja sa Novosadskog sajma potvrđuju uspešnost inovativnog pristupa u segmentu testenina sa povrćem i podstiču nastavak razvoja brenda.

Pročitaj još

Domaće

Finansijski sektor uvodi AI-native proizvode, Deloitte najavljuje novu fazu transformacije

Banke prelaze sa optimizacije troškova na redefinisanje operativnog modela, uz sve veći uticaj veštačke inteligencije

Published

on

By

Banke prelaze sa optimizacije troškova na redefinisanje operativnog modela, uz sve veći uticaj veštačke inteligencije

Finansijske institucije širom sveta ulaze u novu fazu transformacije poslovanja, prelazeći sa klasične digitalizacije i optimizacije troškova na potpuni redizajn operativnih modela, navodi se u izveštaju Deloitte “FSI Predictions 2026”. Ova promena, nazvana „strukturna reinvencija“, znači dublju i temeljniju reorganizaciju poslovanja, pri čemu veštačka inteligencija postaje centralni deo novih proizvoda i usluga.

U prethodnoj deceniji banke su ulagale značajna sredstva u digitalizaciju, modernizujući korisničke interfejse, razvijajući mobilne platforme i automatizujući procese. Ipak, mnoge institucije nastavile su sa radom na fragmentisanim i zastarelim sistemima, koji su često ostajali skriveni iza modernog digitalnog okvira. Deloitte ističe da tradicionalni programi smanjenja troškova nisu bili dovoljni da reše dublje strukturne izazove sektora.

Novi pritisci dolaze sa svih strana: rastuća očekivanja klijenata, sve personalizovanije digitalno iskustvo, kompleksni regulatorni zahtevi u domenu sajber bezbednosti i transparentnosti, kao i rast konkurencije kroz fintech kompanije i alternativne platne infrastrukture. Kao odgovor na ove izazove, banke počinju da redefinišu način na koji razvijaju proizvode, obrađuju transakcije i donose poslovne odluke, oslanjajući se na inteligentne, podatkovno orijentisane i autonomne operativne modele.

Deloitte posebno izdvaja razvoj AI-native proizvoda kao ključni trend. U prethodnoj fazi, veštačka inteligencija je uglavnom bila alat za poboljšanje korisničkog servisa, otkrivanje prevara ili automatizaciju pojedinih procesa. Sada AI postaje sastavni deo same infrastrukture i načina na koji banke upravljaju rizicima i razvijaju usluge. „AI se postepeno ugrađuje u operativnu osnovu finansijskih institucija, menjajući način donošenja odluka i upravljanja procesima“, navodi se u izveštaju.

Ovakva transformacija podrazumeva i modernizaciju platne infrastrukture, gde nove tehnologije kao što su digitalna imovina i blockchain menjaju tok novca kroz finansijski sistem. Tradicionalni platni sistemi često su opterećeni složenim posredničkim strukturama, sporim procesima i visokim troškovima. Savremene digitalne infrastrukture nude brže, fleksibilnije i efikasnije transakcije, pri čemu banke koje uspešno implementiraju ove promene dobijaju priliku za razvoj novih poslovnih modela.

Analitičari izveštaja zaključuju da strukturna reinvencija finansijskog sektora nije samo tehnološko pitanje, već zahteva i promene u načinu razmišljanja i organizacije poslovanja. Pristup u kojem je AI centralni mehanizam omogućava institucijama da odgovore na sve brže promene na tržištu i rastuća očekivanja korisnika.

Pročitaj još

U Trendu