Connect with us

Domaće

Evropska komisija usvojila tehnološki paket, Amazon, Microsoft i Google drže 70 odsto cloud tržišta

Brisel najavljuje nove propise za suverenitet, dok USA Rare Earth dobija 1,6 milijardi dolara za kritične minerale

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Colossuscloud

Brisel najavljuje nove propise za suverenitet, dok USA Rare Earth dobija 1,6 milijardi dolara za kritične minerale

Evropska komisija usvojila je 3. juna 2026. godine ambiciozni Paket o tehnološkoj suverenosti, čime je zvanično započela borbu protiv zavisnosti od stranih tehnoloških giganata. Amazon Web Services, Microsoft Azure i Google Cloud trenutno drže oko 70 odsto evropskog tržišta cloud usluga, dok je američka kompanija USA Rare Earth dobila finansiranje do 1,6 milijardi dolara (1,4 milijarde evra) za razvoj domaće proizvodnje retkih zemnih elemenata, prema zvaničnim saopštenjima.

Novi evropski paket sadrži četiri ključna stuba: Cloud and AI Development Act (CADA), koji uvodi jedinstveni EU okvir za procenu suvereniteta cloud i AI usluga i postavlja nove kriterijume za javnu nabavku u sektorima poput bankarstva, energetike, zdravstva i odbrane. Cilj je da se kapacitet evropskih podatkovnih centara utrostruči u narednih pet do sedam godina. Drugi stub, Chips Act 2.0, ažurira zakon iz 2023. godine i predviđa ubrzanje domaće proizvodnje čipova i jačanje lanaca snabdevanja. Tu su i EU Open Source Strategy, koja podstiče razvoj softvera otvorenog koda, i Strateški plan za digitalizaciju energetskog sektora, koji predviđa primenu digitalnih tehnologija i veštačke inteligencije u upravljanju energetskim mrežama.

Kontekst donošenja paketa je uslovljen aktuelnom dominacijom američkih kompanija na evropskom tržištu i zabrinutošću zbog američkog Cloud Act-a, koji omogućava američkim vlastima pristup podacima čak i kada su serveri fizički u Evropi. Geopolitičke tenzije i rastuća zavisnost bolnica, energetskih mreža i državnih službi od stranih platformi dodatno su ubrzali ove mere.

Predsednica Evropske komisije Ursula von der Lejen poručila je: „Ne možemo sebi priuštiti da zavisimo od drugih za tehnologije koje drže naše bolnice u pogonu, energetske mreže stabilnim i naše usluge bezbednim.” Hena Virkunen, potpredsednica Komisije za tehnološki suverenitet, izjavila je: „Živimo u svetu u kom su geopolitika i tehnologija nerazdvojivi. Oni koji predvode tehnološke inovacije oblikovaće budućnost — a mi moramo osigurati da Evropa igra vodeću ulogu. Ovaj paket označava veliki zaokret u tome kako Evropa pristupa tehnološkom suverenitetu.” Virkunen je naglasila da će američkim kompanijama zbog Cloud Act-a biti strukturalno teško da dostignu najviše nivoe suvereniteta.

Zakonodavni proces za CADA i Chips Act 2.0 tek predstoji, jer oba predloga moraju proći kroz Evropski parlament i Savet EU, što obično traje više godina. Brisel, međutim, šalje jasan signal kompanijama koje sarađuju sa javnim sektorom u EU da će morati da se prilagode novim pravilima ili ustupe mesto evropskim konkurentima.

Istovremeno, američka kompanija USA Rare Earth postigla je dogovor sa Ministarstvom trgovine SAD o finansiranju do 1,6 milijardi dolara (1,4 milijarde evra) u okviru CHIPS Act programa. Paket uključuje oko 277 miliona dolara bespovratnih federalnih sredstava i do 1,3 milijarde dolara kreditne podrške. Kompanija planira da sredstva iskoristi za razvoj integrisanog sistema eksploatacije, prerade i proizvodnje magneta od retkih zemnih elemenata u SAD, u cilju smanjenja zavisnosti od Kine, koja dominira globalnim lancem snabdevanja ovim mineralima. Retki zemni elementi su ključni za proizvodnju poluprovodnika, električnih vozila, vetroelektrana, medicinske opreme i vojne tehnologije, zbog čega ih američke vlasti smatraju strateški važnim za ekonomsku i nacionalnu bezbednost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

FPM Agromehanika otvara proizvodni pogon u Zambiji za plasman na tržište južne Afrike

Srpski proizvođač mehanizacije izvozi u 65 zemalja, novi centar u Lusaki jača poziciju na brzorastućem afričkom tržištu

Published

on

By

Srpski proizvođač mehanizacije izvozi u 65 zemalja, novi centar u Lusaki jača poziciju na brzorastućem afričkom tržištu

Kompanija FPM Agromehanika iz Boljevca, jedan od vodećih proizvođača poljoprivredne mehanizacije u Jugoistočnoj Evropi, najavila je otvaranje proizvodnog pogona u glavnom gradu Zambije, Lusaki. Ovo je prva direktna investicija srpske kompanije na jugu Afrike, a detalji projekta objavljeni su nakon zvaničnog sastanka državnog sekretara Ministarstva odbrane Zambije, Mamba Hamaundua, i predsednika kompanije FPM Agromehanika, Ljubinka Gobeljića.

Prema rečima Ljubinka Gobeljića, kompanija trenutno izvozi svoje proizvode u 65 zemalja širom sveta, a pokretanje pogona u Zambiji predstavlja strateški korak za jačanje pozicije na tržištima Afrike. Novi pogon u Lusaki biće namenjen ne samo sklapanju mehanizacije za domaće poljoprivrednike, već i za izvoz priključaka i opreme u sve susedne države u regionu južne Afrike.

Kompanija FPM Agromehanika je poznata po proizvodnom portfoliju koji uključuje rotacione sitnilice, kosačice, sakupljače sena, prskalice i pneumatske sejalice. Plan novog pogona obuhvata i edukaciju lokalnih poljoprivrednika, uz cilj da se kroz primenu moderne opreme poveća prinos i produktivnost zambijskog agrara.

Državni sekretar Ministarstva odbrane Zambije, Mambo Hamaundu, istakao je da je modernizacija poljoprivrednog sektora prioritet za njihovu državu, te da dolazak tehnologije iz Srbije donosi direktnu korist lokalnoj privredi i otvara nova radna mesta. Za potrebe podrške i distribucije na tržištu Zambije, već je uspostavljen direktan servisni i distributivni centar.

Pokretanje proizvodnje u Lusaki deo je dugoročnog plana kompanije FPM Agromehanika za širenje na nova tržišta i jačanje izvozne strategije kroz lokalnu prisutnost na afričkom kontinentu. Saradnja sa zambijskim institucijama stvara okvir za razvoj kapaciteta lokalnih farmi i doprinosi unapređenju produktivnosti agrarnog sektora u regionu.

Pročitaj još

Domaće

Evropski parlament uvodi francuski Kvant kao podrazumevani pretraživač od 4. juna

Francuski internet pretraživač Kvant zamenjuje Gugl na Microsoft Edge i Mozilla Firefox platformama za poslanike i osoblje

Published

on

By

Francuski internet pretraživač Kvant zamenjuje Gugl na Microsoft Edge i Mozilla Firefox platformama za poslanike i osoblje

Evropski parlament je od 4. juna zvanično uveo francuski internet pretraživač Kvant (Qwant) kao podrazumevani servis za pretragu interneta na svim računarima koje koriste poslanici, njihovi saradnici i administrativno osoblje, saopšteno je iz ove institucije. Nova postavka se odnosi na pretraživače Microsoft Edge i Mozilla Firefox, dok korisnici i dalje imaju mogućnost da samostalno izaberu drugi servis za pretragu.

Ova odluka deo je šire strategije Evropske unije za jačanje tehnološkog suvereniteta i smanjenje zavisnosti od američkih digitalnih platformi, što je potvrdio i Evropski parlament. Navodi se da je cilj podsticanje korišćenja evropskih rešenja, posebno onih koja naglašavaju zaštitu privatnosti i bezbednost podataka.

Odluka dolazi u trenutku kada Evropska komisija prezentuje nove inicijative za razvoj evropske industrije poluprovodnika, računarstva u oblaku i veštačke inteligencije u okviru programa “Kupuj i koristi evropsko”. Ovim programom želi se povećati konkurentnost domaće tehnološke industrije i smanjiti strateška zavisnost od stranih dobavljača.

Poslednjih meseci u Briselu su intenzivirane rasprave na temu tehnološkog suvereniteta, s posebnim akcentom na ograničavanje upotrebe digitalnih alata američkih tehnoloških kompanija u oblastima kao što su klaud usluge, internet pretraga, veštačka inteligencija i satelitske komunikacije.

Kvant je francuski pretraživač pokrenut 2013. godine, poznat po politici zaštite privatnosti i tome što ne koristi profilisanje korisnika za potrebe oglašavanja. Evropska unija poslednjih godina sprovodi niz regulatornih inicijativa kako bi ojačala sopstveni digitalni ekosistem i podržala razvoj evropskih alternativa dominantnim američkim tehnološkim platformama.

Pročitaj još

Domaće

Putevi Srbije uključili Srpsku u Toll4All sistem, pokriveno pet tržišta regiona

Jedan TAG uređaj sada važi u Srbiji, Srpskoj, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, bez dodatnih troškova za korisnike

Published

on

By

Jedan TAG uređaj sada važi u Srbiji, Srpskoj, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, bez dodatnih troškova za korisnike

Sistem naplate putarine u Republici Srpskoj od danas u 9 časova postaje deo integrisanog elektronskog sistema Toll4All, omogućavajući vozačima da koriste jedan TAG uređaj na svim auto-putevima u Srpskoj i Srbiji, saopštilo je preduzeće Putevi Srbije. U saopštenju se navodi da je saradnja sa Auto-putevima Republike Srpske korisnicima omogućila nesmetano korišćenje auto-puteva u obe zemlje, bez potrebe za dodatnim uređajima ili zaustavljanjem na naplatnim stanicama.

Prema zvaničnim informacijama, mreža sada obuhvata ukupno pet sistema naplate putarine: Srbija, Republika Srpska, Severna Makedonija, Crna Gora i Hrvatska. Ova integracija doprinosi nastavku regionalnog povezivanja i olakšava mobilnost građana i privrede.

Korisnici Toll4All sistema ostvaruju brojne pogodnosti, uključujući korišćenje jednog TAG uređaja u više sistema, brži i jednostavniji prolazak bez zaustavljanja, eliminaciju plaćanja gotovinom u različitim valutama, jasan uvid u transakcije i račune, kao i popuste za elektronsko plaćanje putarine.

“Saradnja Puteva Srbije i Auto-puteva Republike Srpske korisnicima je omogućila da jednim TAG uređajem nesmetano koriste auto-puteve u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, bez potrebe za nabavkom dodatnih uređaja ili zaustavljanjem na naplatnim stanicama”, navodi se u saopštenju.

Iz Puteva Srbije dodaju da će dalje širiti integrisani sistem naplate putarine kako bi korisnicima omogućili još jednostavnije, brže i komfornije putovanje kroz region.

Pročitaj još

U Trendu