Connect with us

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamatnu stopu na 2,25 odsto zbog inflacije

ECB ostavlja glavnu kamatnu stopu nepromenjenu dok prati uticaj rasta cena energenata i geopolitičkih tenzija

Objavljeno pre

,

Evropska centralna banka zadržala kamatnu stopu na 2,25 odsto zbog inflacije – kamatna stopa Foto Izvor: Pexels / Masood Aslami

ECB ostavlja glavnu kamatnu stopu nepromenjenu dok prati uticaj rasta cena energenata i geopolitičkih tenzija

Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da zadrži kamatnu stopu na depozitnu olakšicu na 2,25 odsto. Ova mera usledila je nakon poslednjeg sastanka Upravnog saveta održanog 23. jula 2026. godine. Odluka je motivisana stalno prisutnim rizikom od inflacije i globalnim rastom cena energenata zbog sukoba na Bliskom istoku.

Stabilne kamatne stope ECB u uslovima tržišne neizvesnosti

ECB je, pored kamatne stope na depozitnu olakšicu, ostavila nepromenjene i stope na glavne operacije refinansiranja (2,40 odsto) i marginalnu kreditnu olakšicu (2,65 odsto). Sve stope su određene na prethodnom sastanku u junu, kada je došlo do prvog povećanja u poslednjih godinu dana. Upravni savet planira da sledeću reviziju sprovede u septembru. Ključna reč kamatna stopa u ovom kontekstu odnosi se na osnovnu cenu pozajmljivanja novca među bankama, što direktno utiče na kreditnu aktivnost i ekonomski rast u evrozoni.

Inflacija i ekonomski rizici zbog cena energenata

Cene energenata ostaju volatilne i trenutno su iznad nivoa zabeleženih pre eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Iako su blizu osnovnog scenarija iz junskih projekcija osoblja Eurosistema, potpuni inflatorni efekat još nije detektovan. Kao rezultat, ECB je odlučila da zadrži aktuelne kamatne stope do daljeg, prateći intenzitet i trajanje šoka na tržištu energenata.

Izjava predsednice ECB i implikacije monetarne politike

Predsednica ECB Kristin Lagard naglasila je da neizvesnost ostaje visoka i da je cilj monetarne politike stabilizacija inflacije na 2 odsto u srednjem roku. „Upravni savet pomno prati sve indirektne i sekundarne efekte trenutnog šoka i ostaje posvećen sprovođenju politike koja će osigurati stabilnost cena“, izjavila je Lagard.

Upravljanje portfeljima i zaštita transmisije monetarne politike

U vezi sa portfeljima, Program kupovine imovine (APP) i Pandemijski hitan program kupovine (PEPP) smanjuju se predvidivim tempom, jer Eurosistem više ne reinvestira glavne otplate od dospelih hartija od vrednosti. ECB je spremna da prilagodi sve instrumente u okviru svog mandata kako bi se obezbedila stabilnost inflacije na ciljanom nivou. Instrument za zaštitu transmisije ostaje dostupan za suprotstavljanje tržišnim turbulencijama koje bi mogle ugroziti sprovođenje monetarne politike u evrozoni.

Širi ekonomski kontekst i naredni koraci ECB

Ova odluka ECB ima značajne posledice za bankarski sektor i privredu evrozone. Zadržavanje kamatne stope utiče na troškove kredita za privredu i stanovništvo, ali i na investicione odluke. Upravni savet će nastaviti da prati makroekonomske pokazatelje i inflaciju, sa sledećom mogućom promenom kamatne politike u septembru. Na taj način ECB nastoji da zadrži poverenje investitora i stabilizuje ekonomska očekivanja u uslovima povećane neizvesnosti.

Pročitaj još

Domaće

Srpske i češke kompanije povećale trgovinsku razmenu na 2,4 milijarde evra

Na poslovnom forumu u Beogradu 50 firmi iz Srbije i Češke razmatralo nove mogućnosti, trgovina četiri puta veća za 10 godina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpske i češke kompanije povećale trgovinsku razmenu na 2,4 milijarde evra – trgovinska razmena između Srbije i Češke

Na poslovnom forumu u Beogradu 50 firmi iz Srbije i Češke razmatralo nove mogućnosti, trgovina četiri puta veća za 10 godina

Trgovinska razmena između Srbije i Češke dostigla je 2,4 milijarde evra, što predstavlja rast od četiri puta u poslednjih deset godina. Ovaj podatak istaknut je na forumu „Srbija – Češka: poslovni dijalog i nove mogućnosti za privrednu saradnju“ održanom u Beogradu, gde se okupilo 50 kompanija iz obe zemlje. Na skupu su učestvovali predstavnici metalske, elektromašinske, namenske, vazduhoplovne i automobilske industrije, kao i velike kompanije iz hemijskog i energetskog sektora.

Rast trgovinske razmene i ključni sektori

Prema rečima Marka Čadeža, predsednika Privredne komore Srbije, trgovina između dve zemlje značajno je napredovala. „U proteklih 10 godina trgovina nam je povećana četiri puta“, izjavio je Čadež. On je dodao da je forum okupio privrednike iz svih ključnih sektora, dok se već planira uzvratna poseta srpske privrede Češkoj krajem godine. Češka je istaknuta kao važno izvozno tržište za Srbiju, što dodatno podstiče razvoj bilateralnih ekonomskih odnosa.

Stabilno investiciono okruženje u Srbiji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je značaj stabilnosti poslovnog okruženja u Srbiji. „U Srbiji mi ne menjamo propise, imamo punu stabilnost. Poreze nismo menjali 10, 12, 14 godina. Imamo stabilan kurs nacionalne valute, iako nije fiksni, ali veoma stabilan, i 14 godina se nije menjao“, rekao je Vučić. On je istakao da porezi na dobit i dodatu vrednost nisu rasli u poslednjih 12 godina, što omogućava investitorima predvidivost poslovanja. Vučić je dodao da država može da pomogne kompanijama kada se suoče sa problemima, posebno u vezi sa dozvolama ili administrativnim procedurama.

Podrška privrednim asocijacijama i buduća saradnja

Na forumu su delegacije predvodili predsednik Srbije i premijer Češke Andrej Babiš. Iz Češke su prisustvovali predstavnici Konfederacije industrije, dok su sa srpske strane, osim privrednih lidera, bili prisutni i predstavnici kompanija poput Elektroprivrede i Telekoma Srbije. Vučić je najavio da će zamenik premijera i ministar industrije i trgovine Češke Karel Havliček i ministar finansija Srbije Siniša Mali biti u stalnom kontaktu oko aktuelnih pitanja.

Važnost diverzifikacije i usluga u bilateralnoj razmeni

Vučić je posebno naglasio ulogu razmene usluga, koja postaje sve značajniji deo ukupne trgovinske razmene između Srbije i Češke. „Godine 2012. imali smo ukupnu trgovinsku razmenu na nivou od 433 miliona evra, a danas je ona 2,4 milijarde i vidi se koliko smo napredovali i šta smo u međuvremenu uradili“, izjavio je predsednik. On smatra da postoji još prostora za unapređenje, ne samo u robnoj, već i u uslužnoj razmeni.

Impakti foruma na dalji razvoj saradnje

Održavanje foruma i okupljanje 50 kompanija iz dve zemlje doprinosi jačanju ekonomskih veza i otvara mogućnosti za nove projekte. Stabilno poslovno okruženje i institucionalna podrška stvaraju uslove za dalji rast trgovinske razmene između Srbije i Češke. Ovo partnerstvo ima potencijal da dodatno ojača konkurentnost obe privrede u evropskom i globalnom kontekstu.

Pročitaj još

Domaće

Danska ugasila javnu poštansku službu, 1.500 radnika ostalo bez posla

Privatna kompanija preuzela dostavu pisama nakon gašenja nacionalnog operatora, 271.000 građana pogođeno ukidanjem javne usluge

Objavljeno pre

,

Objavio:

Danska ugasila javnu poštansku službu, 1.500 radnika ostalo bez posla

Privatna kompanija preuzela dostavu pisama nakon gašenja nacionalnog operatora, 271.000 građana pogođeno ukidanjem javne usluge

Danska je postala prva država Evropske unije koja je ugasila javnu poštansku službu. Gašenje nacionalnog poštanskog operatora dovelo je do ukidanja 1.500 radnih mesta i ukidanja tradicionalne dostave pisama na svaku adresu. Sada dostavu pisama u Danskoj obavlja privatna logistička kompanija sa monopolom nad ključnom infrastrukturom. Kao rezultat toga, cene su značajno porasle, a najviše su pogođeni građani, posebno 271.000 ljudi koji nisu uključeni u digitalnu komunikaciju i zavise od fizičkih pisama.

Uticaj ukidanja javne poštanske službe na tržište

Ova odluka ima velike posledice za tržište poštanskih usluga. Prethodno je postojala tzv. obaveza univerzalne usluge, što je značilo da su svi građani imali pravo na pristupačnu dostavu pisama i paketa. Ovaj model je omogućavao da i ruralna područja dobijaju istu uslugu kao i gradski centri, uz ravnomernu raspodelu troškova. Međutim, posle liberalizacije tržišta koja je u EU započela 2008. godine, javne pošte su pod pritiskom. U Danskoj su, osim gubitka poslova, posledice vidljive u rastu cena i smanjenju dostupnosti usluge. S druge strane, privatne kompanije često preuzimaju najprofitabilnije gradske rute, dok javnim službama ostaju manje isplative oblasti.

Rastuća fragmentacija tržišta i izazovi gig ekonomije

Fragmentacija tržišta postala je izraženija pojavom platformi i dostavnih servisa zasnovanih na gig ekonomiji. Ove platforme često izbegavaju tradicionalne poštanske propise i fokusiraju se na profitabilna tržišta. Poštanske službe suočavaju se sa nelojalnom konkurencijom, jer privatni operateri koriste javnu infrastrukturu ali ne doprinose njenom održavanju. Pored toga, radnici u gig ekonomiji često rade u nesigurnim uslovima, sa niskim platama i bez adekvatne zaštite. Na taj način, lokalne zajednice u ruralnim oblastima ostaju bez osnovnih usluga, dok radnici snose najveći teret promena na tržištu.

Budućnost poštanskih usluga u Evropskoj uniji

Evropska komisija priprema predlog „EU Delivery Act“ koji bi trebalo da redefiniše regulativu u sektoru. Sindikati koji okupljaju 1,8 miliona poštanskih radnika u EU upozoravaju da je neophodno očuvati javni interes i obaveznu univerzalnu uslugu. Oni smatraju da bi svi operateri trebalo da podležu istim pravilima i da poštanske mreže ostanu javno dobro, posebno zbog sve većeg značaja dostave paketa u savremenoj ekonomiji. Organizacija UNI Europe naglašava da su poštanske mreže građene javnim ulaganjima i da predstavljaju ključnu logističku infrastrukturu za sve građane Evrope. Odluka Evropske komisije o novim pravilima očekuje se naredne godine, a ona će odrediti da li će poštanske usluge ostati javna usluga ili će tržište potpuno preći u ruke privatnih kompanija.

Pročitaj još

Domaće

Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila digitalnog tržišta u EU

Evropska komisija izrekla dve nove kazne Guglu, ukupne obaveze prelaze 10 milijardi evra u poslednjih pet godina

Objavljeno pre

,

Objavio:

Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog kršenja pravila digitalnog tržišta u EU – kazne za Google

Evropska komisija izrekla dve nove kazne Guglu, ukupne obaveze prelaze 10 milijardi evra u poslednjih pet godina

Google, američka tehnološka kompanija, suočio se sa novim finansijskim sankcijama u Evropskoj uniji. Evropska komisija je izrekla dve kazne u ukupnom iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ključni razlog su nepravilnosti koje je Google napravio favorizovanjem svojih usluga na pretraživaču i ograničavanjem korisnika da pronađu jeftinije alternative van prodavnice Google Play.

Detalji kazni za kršenje pravila digitalnog tržišta

Prva kazna iznosi 460 miliona evra i odnosi se na praksu u kojoj je Google davanjem prednosti sopstvenim servisima za kupovinu, hotele, transport i sportske rezultate narušio ravnopravnu tržišnu utakmicu. Istraga Evropske komisije pokazala je da su njegovi servisi imali napredne filtere i vizuelne prednosti u odnosu na konkurenciju. Druga kazna, vredna 430 miliona evra, izrečena je jer je Google sprečavao programere aplikacija da korisnicima nude informacije o jeftinijim opcijama izvan Google Play prodavnice. Komisija je posebno ukazala na prekomerne naknade koje su naplaćivane programerima, što je ocenjeno kao protivno zakonodavstvu Evropske unije.

Obaveze i rokovi koje je Evropska komisija postavila Guglu

Pored novčanih kazni, Evropska komisija je naložila Google-u da odmah obustavi sve sporne prakse. Kompanija mora da omogući ravnopravan i nediskriminatoran tretman svim servisima na svom pretraživaču, kao i da programerima da punu tehničku i ugovornu slobodu za promociju svojih proizvoda i sklapanje ugovora direktno sa korisnicima, izvan zvanične prodavnice aplikacija. Google ima rok od 60 dana da potpuno uskladi svoje poslovanje sa ovim odlukama. Ukoliko to ne učini, suočava se sa dodatnim kaznama koje mogu dostići i do pet odsto ukupnog godišnjeg prometa na globalnom nivou.

Istorija kazni i rast obaveza Google-a u EU

Evropska komisija je u septembru 2025. godine već kaznila Google sa 2,95 milijardi evra zbog narušavanja konkurencije u industriji oglasne tehnologije. Tada je utvrđeno da je kompanija davala prednost sopstvenoj berzi oglasa (AdX) i alatima za kupovinu oglasa, čime je ugrozila poziciju rivala. Prethodno, izrečene su i kazne od 4,1 milijardu evra za Android i 2,42 milijarde evra za uništavanje konkurencije u pretraživačima za kupovinu. U periodu između 2017. i 2019. godine, Google je sankcionisan sa ukupno 8,03 milijarde evra kroz slučajeve Google Shopping, Android i AdSense. Poslednjih pet godina obeležili su i žalbeni postupci, ali su obaveze kompanije prema Evropskoj uniji sada premašile 10 milijardi evra. Ove kazne daleko prevazilaze finansijske sankcije izrečene drugim tehnološkim gigantima, poput Apple-a, Meta-e i Microsoft-a.

Implicacije za digitalno tržište i konkurenciju

Odluke Evropske komisije imaju za cilj da obezbede ravnopravnu konkurenciju i spreče tehnološke gigante da zloupotrebljavaju dominantnu poziciju na tržištu. Zakon o digitalnim tržištima (DMA) definiše jasna pravila za platforme sa velikim brojem korisnika i značajnim tržišnim uticajem. Kao rezultat, Google se nalazi pod pojačanim nadzorom evropskih regulatora. Pre svega, kompanija mora promeniti strategiju poslovanja u regionu kako bi izbegla nove sankcije i dodatne troškove. Ove mere šalju jasnu poruku svim tehnološkim kompanijama o ozbiljnosti evropskog pristupa regulaciji digitalnog tržišta.

Pročitaj još

U Trendu