Connect with us

Domaće

Evropa beleži 212 smrtnih slučajeva u Španiji i rast temperature od 0,56 °C po deceniji

Aktuelni toplotni talas u 2025. godini doveo do 95% evropskog teritorija sa iznadprosečnim temperaturama, uz ograničenu upotrebu klima uređaja

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Franky1st

Aktuelni toplotni talas u 2025. godini doveo do 95% evropskog teritorija sa iznadprosečnim temperaturama, uz ograničenu upotrebu klima uređaja

Evropski kontinent suočava se sa izuzetno snažnim toplotnim talasom, koji je tokom 2025. godine doveo do rekordnih temperatura i ozbiljnih posledica za stanovništvo. Prema zvaničnim podacima, u Španiji je zabeleženo 212 prevremenih smrti povezanih sa toplotnim talasom, dok je Italija prijavila najmanje pet direktnih smrtnih slučajeva u roku od 24 sata. U Francuskoj je registrovano 50 smrtnih slučajeva, od čega se 48 odnosi na utapanja ljudi koji su pokušavali da se rashlade, a evidentirani su i smrtni ishodi usled toplotnog udara i dece ostavljene u automobilima.

Evropske zemlje su u cilju zaštite stanovništva uvele različite mere, uključujući zatvaranje škola i proglašenje vanrednih situacija. Ipak, prema ekološkim upozorenjima koja traju decenijama, pokazalo se da i pored ozbiljnog pristupa Evropske unije pitanju klimatskih promena, kontinent nije bio spreman za ovako brz rast temperature.

Jedan od ključnih problema je ograničena upotreba klima uređaja – samo oko petine domaćinstava u Evropi poseduje ove uređaje, uglavnom u južnim državama poput Španije, Grčke i Italije. Na severu i zapadu Evrope klima uređaji su retko korišćeni zbog tradicionalno blaže klime, visokih cena struje i ekološke svesti stanovništva. Dodatni izazov predstavljaju stare zgrade, često pod zaštitom države, koje su projektovane za zadržavanje toplote tokom zime i nisu prilagođene letnjim vrućinama.

Evropska unija je najveći javni finansijer održivih politika na svetu i izdvaja najveći udeo budžeta na ublažavanje klimatskih promena, zaštitu životne sredine i zelenu tranziciju. Istovremeno, Evropa se zagreva brže od svih ostalih kontinenata: u poslednjih 30 godina prosečna temperatura porasla je oko 0,56 °C po deceniji, dok je globalni prosek bio oko 0,27 °C. Tokom 2025. godine, 95% evropskog tla imalo je temperature iznad višegodišnjeg proseka.

Ovakvi trendovi posledica su geografskog položaja kontinenta i blizine Arktika, koji se zagreva nekoliko puta brže od proseka, što dodatno utiče na ubrzano otapanje leda i povećanje sunčevog zračenja. Promene u atmosferskoj cirkulaciji dovode do toga da sistemi visokog vazdušnog pritiska ostaju iznad Evrope danima ili nedeljama, produžavajući toplotne talase.

Ekolozi i stručnjaci upozoravaju da trenutni talas vrućine nije izuzetak, već pokazatelj budućih izazova sa kojima će evropski gradovi, infrastruktura i zdravstveni sistemi morati ubrzano da se suočavaju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

SANY Renewable Energy ulaže 240 miliona evra u vetroelektrane Alibunar A i B

Ukupni kapacitet 168 megavata, godišnja proizvodnja 480 gigavat-sati i podrška države za 70 odsto snage

Published

on

By

Ukupni kapacitet 168 megavata, godišnja proizvodnja 480 gigavat-sati i podrška države za 70 odsto snage

Kineska kompanija SANY Renewable Energy započela je izgradnju vetroelektrana Alibunar A i Alibunar B, u okviru projekta ukupne vrednosti 240 miliona evra, najavljeno je 26. juna 2026. godine. Projekat podrazumeva instalirani kapacitet od 168 megavata, sa 40 vetrogeneratora, a očekuje se godišnja proizvodnja od 480 gigavat-sati električne energije.

Planirano je da vetroelektrana Alibunar A ima snagu od 96,6 megavata, dok će Alibunar B raspolagati sa 71,4 megavata. U okviru investicije biće izgrađene dve trafo-stanice od po 35/220 kilovolti, jedno rasklopno postrojenje od 220 kV, kao i dalekovod dužine 12,5 kilometara.

Ovo je prvi investicioni projekat kompanije SANY Renewable Energy u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji, a kompanija ističe da je reč o važnom koraku za razvoj na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Prema rečima predstavnika kompanije, Tang Čaoa, projekat je značajan i kao proboj SANY Renewable Energy na evropsko tržište obnovljive energije.

Projekat je obezbedio državnu podršku za 70 odsto ukupne snage, kroz tržišne premije osvojenim na aukciji za električnu energiju iz obnovljivih izvora. U drugom krugu aukcija za obnovljive izvore energije u Srbiji, ova dva projekta dobila su petnaestogodišnje ugovore o razlici u ceni (CfD), čime je potvrđena podrška države za većinu kapaciteta.

Predsednica opštine Alibunar, Zorana Bratić, izjavila je da će lokalna samouprava i dalje biti pouzdan partner investitorima i pružiti svu potrebnu podršku za realizaciju projekta. SANY Renewable Energy, jedan od najvećih svetskih proizvođača vetrogeneratora i tehnologija za obnovljive izvore, ističe da je Alibunar ogledni projekat saradnje sa kompanijom PowerChina Chengdu Engineering.

Investicija u vetroelektrane Alibunar A i B predstavlja primer praktične saradnje Kine i Srbije u oblasti zelene energije u okviru inicijative Pojas i put, kao i mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte pala ispod 74 dolara, benzin u Srbiji na 193 dinara

Brent niži za 28% na 76,3 dolara, benzin u Crnoj Gori 1,55 evra, u Srbiji sniženje od 1 dinar

Published

on

By

Brent niži za 28% na 76,3 dolara, benzin u Crnoj Gori 1,55 evra, u Srbiji sniženje od 1 dinar

Nafta na svetskim berzama beleži snažan pad, pa je referentna cena brent sirove nafte u poslednjih nedelju dana opala za više od 6%, nakon prethodnog nedeljnog pada od 10%. Trenutna cena brenta spustila se ispod 74 dolara za barel, dok je sedmodnevni prosek iznosio 76,3 dolara. U poslednjih pet nedelja, brent je izgubio ukupno 28% vrednosti, sa prosečnih 106 dolara na aktuelni nivo.

Za razliku od sirove nafte, cene derivata, odnosno benzina i dizela sa isporukom u mediteranskim lukama, nisu u tolikoj meri pratile pad, zbog povećane potražnje tokom letnje sezone. Prosečna FOB Mediteran cena ultra-niskosumpornog dizela (ULSD) prethodne nedelje bila je oko 730 dolara po toni, dok je cena premijum benzina iznosila oko 750 dolara. Ovo je za 13 do 18 dolara, odnosno 1,8-2,5% više u odnosu na prethodnu nedelju.

Pad berzanske cene nafte omogućio je državama regiona da snize administrativne cene goriva. U Crnoj Gori, od utorka, benzin i dizel pojeftinili su na 1,55 evra (-11 centi) i 1,59 evra (-7 centi) po litru. U Hrvatskoj, gde se cene koriguju na dvonedeljnom nivou, prošle nedelje benzin je bio 1,57 evra (-2 centa), a dizel 1,59 evra (-4 centa). U Bosni i Hercegovini dizel košta od 1,3 evra, a benzin 1,4 evra. U Severnoj Makedoniji, litar dizela je 1,31 evro, a benzina 1,36 evra.

U Srbiji je takođe došlo do pada, ali simboličnog. Na drugom uzastopnom sniženju, administrativna cena bezolovnog benzina BMB 95 sada iznosi najviše 193 dinara (1,64 evra), što je dinar manje nego ranije, dok je cena evrodizela ostala na 220 dinara (1,87 evra). Vlada Srbije je vratila umanjenje akcize na 20%, a do 14. juna akciza na litar benzina iznosi 57,6 dinara (prethodno 54 dinara), dok je za dizel 59,23 dinara (ranije 55,53 dinara). Puna akciza određena za ovu godinu iznosi 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel.

Formiranje maloprodajnih cena goriva u Srbiji uređeno je Uredbom o ograničenju cena goriva iz februara 2022, čije poslednje produženje važi do 23. juna. Cena se određuje prema srednjoj veleprodajnoj ceni koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, na koju se dodaju marža i PDV. U izračun ne ulazi fabrička cena domaće rafinerije, jer ona već dva meseca ne radi zbog izostanka dotoka nafte. Umesto toga koristi se prosek kotacija na berzi za Mediteran (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera).

Privredni subjekti su u obavezi da nove cene primene odmah nakon objave na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Prihodi SAD od poreza na rad 1.708,9 milijardi dolara u 2024, udeo poreza na rad u EU 51,2 odsto

Automatizacija smanjuje poresku osnovu, dok su prihodi od socijalnog osiguranja u SAD dostigli 1.708,9 milijardi dolara, a porez na rad čini 51,2% prihoda EU

Published

on

By

Automatizacija smanjuje poresku osnovu, dok su prihodi od socijalnog osiguranja u SAD dostigli 1.708,9 milijardi dolara, a porez na rad čini 51,2% prihoda EU

Prihodi SAD od socijalnog osiguranja i penzijskih programa u fiskalnoj 2024. godini iznosili su 1.708,9 milijardi dolara, a ukupni federalni prihodi 4,9 biliona dolara, prema podacima Kongresnog budžetskog ureda i Ministarstva finansija. U Evropskoj uniji, porez na rad činio je 51,2% ukupnih poreskih prihoda u 2023. godini, dok je porez na kapital iznosio 21,9%, pokazuju podaci Evropske komisije.

Poreski sistemi SAD i Evrope tradicionalno su zasnovani na oporezivanju zarada i doprinosa, što je bilo održivo dok je ljudski rad bio ključni izvor vrednosti. Međutim, sa ubrzanom automatizacijom i primenom veštačke inteligencije, broj zaposlenih po jedinici prihoda opada, što direktno utiče na stabilnost javnih finansija. Iako prihodi kompanija često rastu, smanjenje baze za oporezivanje rada otvara pitanje održivosti ovog fiskalnog modela.

U SAD nije donet federalni zakon o porezu na automatizaciju, iako se vodi intenzivna debata o tome kako prilagoditi poreski sistem kada udeo rada u ukupnoj vrednosti opada, a kapital i tehnologija dobijaju sve veći značaj. Porez na robote se spominje kao koncept, ali njegova praktična primena nailazi na brojne izazove — od definicije šta predstavlja robot, do načina oporezivanja dodatnog profita ili uštede na platama.

Evropska unija je 2017. godine razmatrala uvođenje posebne takse na automatizaciju, ali je Evropski parlament odbacio takav predlog i usmerio se na širu regulaciju robotike. Prema izveštaju OECD-a za 2024. godinu, zbirni teret poreza i doprinosa na zarade za bračni par sa dvoje dece, gde oba supružnika rade, iznosio je 29,5% u 2023. godini. EU je fokus zadržala na tome da kompanije plaćaju porez tamo gde ostvaruju dobit, a ne na oporezivanje same tehnologije.

Rastuća automatizacija pokazuje da se poreska osnova menja brže od pravne regulative, pa fiskalni model zasnovan na radu postaje sve manje održiv. Iako porez na robote ostaje politički atraktivan, praktična rešenja zahtevaju dublje reforme poreskih sistema, kako bi se obezbedila stabilnost javnih prihoda i u uslovima tehnoloških promena.

Pročitaj još

U Trendu