Connect with us

Domaće

EU nagradio 15 zelenih inovacija u Srbiji, podržano više od 90 rešenja od 2022.

Od 2022. godine, kroz projekat ‘EU za Zelenu agendu u Srbiji’, podržano je više od 90 inovacija i investicija privatnog i javnog sektora.

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Tama66

Od 2022. godine, kroz projekat ‘EU za Zelenu agendu u Srbiji’, podržano je više od 90 inovacija i investicija privatnog i javnog sektora.

Ovogodišnja EU Zelena nedelja zvanično je otvorena u Srbiji dodelom priznanja „Lideri zelenih inovacija 2026“ za 15 najuspešnijih inicijativa realizovanih uz podršku projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ od 2022. godine. Ove inovacije doprinose dekarbonizaciji, razvoju cirkularne ekonomije, poboljšanju kvaliteta vazduha i očuvanju biodiverziteta, a realizovale su ih kompanije iz privatnog i javnog sektora, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva.

Priznanja su uručili ambasadori Evropske unije, Švajcarske i Švedske, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine za zaštitu prirode, predstavnik UNDP-a u Srbiji i šef Regionalnog centra za Zapadni Balkan Evropske investicione banke. Ambasador EU NJ.E. Andreas fon Bekerat istakao je: „Ovogodišnja EU Zelena nedelja, sa sloganom ‘Zajedno ka ekonomiji u skladu sa prirodom’, podseća na ključnu ulogu prirode u održavanju života i našu zajedničku odgovornost da ulažemo u nju. Petnaest dobitnika nagrada oličava taj duh. Njihov rad dokazuje da je zelena tranzicija Srbije već u punom jeku: u učionicama, u lokalnim zajednicama, u kompanijama i u svakodnevnim izborima ljudi. Evropska unija čvrsto stoji uz Srbiju na putu ka zelenijoj, otpornijoj i konkurentnijoj privredi.“

Ambasadorka Švajcarske NJ.E. An Lugon-Mulen poručila je da održivost životne sredine, inovacije i ekonomska konkurentnost mogu ići ruku pod ruku, naglašavajući da su zaštita resursa i unapređenje zaštite životne sredine postali pokretači otpornosti i dugoročnog prosperiteta. Ambasador Švedske NJ.E. Šarlota Samelin posebno je istakla značaj nagrađenih projekata u oblasti zaštite prirode i obnovi ekosistema, naročito zaštićenih i močvarnih područja.

Među dobitnicima priznanja nalaze se kompanije Impol Seval, AIK Bačka Topola i JKP „Gradske toplane“ Niš za smanjenje zagađenja vazduha i unapređenje energetske efikasnosti upotrebom savremenih tehnologija. RKS Kompoziti Čelarevo, Champicomp Kovin, Repol d.o.o. i Regionalna deponija Subotica dobili su priznanja za reciklažu i održivo upravljanje otpadom. Opština Sokobanja, Zorka Šabac i kompanija Silbo izdvojene su za upotrebu geotermalne energije, optimizaciju industrijskih procesa i napredne sisteme hlađenja, čime su smanjene štetne emisije i poboljšan kvalitet vazduha.

Za očuvanje prirodnih staništa i retkih vrsta nagrađeni su JP „Drugi oktobar“ Vršac, JP „Vojvodinašume“, Nacionalni park Tara, Udruženje „Jadovnik“ i SRP „Deliblatsko jezero“.

Tatjana Gelić, pomoćnica ministra za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite životne sredine, naglasila je: „Kroz povećanje energetske efikasnosti, veću upotrebu obnovljivih izvora, resursnu efikasnost i smanjenje emisija GHG, Srbija se približava evropskim standardima. Cilj nam je da nastavimo da podstičemo inovacije poput nagrađenih, jer zelena tranzicija nije trošak, već investicija u konkurentniju privredu i bolji kvalitet života.“

Od 2022. godine, uz partnere inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, podržano je više od 90 inovativnih zelenih rešenja i investicija privatnog i javnog sektora, lokalnih samouprava i civilnog društva. Ovih 15 nagrađenih inovacija već doprinose smanjenju štetnih emisija i otpada, poboljšanju kvaliteta vazduha i zaštiti prirode širom Srbije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Automobilski sektor podigao izvoz Srbije na 11,8 milijardi evra, rast od 8,2 odsto

Bruto domaći proizvod porastao 3,5 odsto, industrijska proizvodnja beleži plus, inflacija na 3,6 odsto

Published

on

By

Bruto domaći proizvod porastao 3,5 odsto, industrijska proizvodnja beleži plus, inflacija na 3,6 odsto

Srpska privreda nastavila je rast u prvim mesecima 2026. godine, uz snažno ubrzanje izvoza i stabilan oporavak industrije, pokazuju najnovije makroekonomske analize Privredne komore Srbije i Ekonomskog instituta. Bruto domaći proizvod (BDP) povećan je za oko 3,5 odsto u periodu januar–april u odnosu na isti period prošle godine, dok je međugodišnji rast u prvom tromesečju iznosio 3,2 odsto.

Spoljnotrgovinska razmena zabeležila je rast od 3,9 odsto, dostigavši ukupno 25,9 milijardi evra. Izvoz je povećan za 8,2 odsto, na 11,8 milijardi evra, dok je uvoz porastao za 0,5 odsto i iznosi 14,1 milijardu evra. Zahvaljujući ovome, pokrivenost uvoza izvozom porasla je na 83,5 odsto, sa prošlogodišnjih 77,6 odsto, a robni deficit smanjen je za 26,1 odsto, na 2,33 milijarde evra (više od 823 miliona evra manje nego lani).

Industrijska proizvodnja u aprilu zabeležila je rast od 3,4 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Prerađivačka industrija porasla je 5,3 odsto, rudarstvo 4,8 odsto, dok je sektor proizvodnje i distribucije električne energije, gasa i pare pao za 7,7 odsto. U prvih četiri meseca ukupna industrijska proizvodnja porasla je 0,2 odsto, prerađivačka industrija zabeležila je rast od 1 odsto, a rudarstvo i energetika su ostali u blagom minusu.

Automobilska industrija bila je ključni nosilac privrednog rasta: proizvodnja motornih vozila i prikolica uvećana je za 51,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je samo u aprilu međugodišnji rast iznosio 52,2 odsto. Proizvodnja električnog modela automobila u fabrici FCA Srbija Kragujevac značajno je doprinela ovom trendu, a trenutni nivo proizvodnje je za oko 40 procenata veći od prošlogodišnjeg proseka. Prema autorima Makroekonomskih analiza i trendova, doprinos ove oblasti međugodišnjem rezultatu prerađivačkog sektora iznosi 2,9 procentnih poena, dok je kumulativni doprinos svih ostalih oblasti koje su zabeležile rast 1,6 procentnih poena.

Uz automobilsku industriju, pozitivne rezultate zabeležili su i proizvođači farmaceutskih proizvoda, gume i plastike, papira, kao i mašina i opreme. Sektor rudarstva ostvario je rast u eksploataciji ruda metala, dok su eksploatacija sirove nafte, prirodnog gasa i pojedine druge grane ostale ispod prošlogodišnjeg nivoa.

Prosečne zarade nastavile su da rastu brže od troškova života: neto plata početkom godine bila je za 8,9 odsto viša od vrednosti prosečne potrošačke korpe i 111,4 odsto iznad minimalne potrošačke korpe. Inflacija je ostala pod kontrolom – harmonizovani indeks potrošačkih cena u aprilu iznosio je 3,6 odsto, što je blizu proseka Evropske unije (3,2 odsto) i evrozone (3 odsto), dok je devet od 27 članica EU imalo višu inflaciju od Srbije.

Značajan uticaj na rezultate imala je privremena normalizacija rada Rafinerije nafte u Pančevu, koja je doprinela rastu prerađivačke industrije, posebno kroz proizvodnju koksa i derivata nafte, uz pozitivan efekat i na hemijsku industriju.

Najveći deo robne razmene realizovan je sa državama Evropske unije, dok je domaće tržište zabeležilo rast prometa u trgovini na malo, prema podacima Evrostata. Ekonomisti ocenjuju da povoljni trendovi industrijske proizvodnje u martu i aprilu potvrđuju dugoročan oporavak industrije, iako pojedini sektori još nisu dostigli prošlogodišnje nivoe aktivnosti.

Pročitaj još

Domaće

Telekom Srbija ostvario rekordni prihod od 2,3 milijarde evra i dobit od 1,3 milijarde evra

Rast prihoda zahvaljujući akviziciji dela United Group i 300.000 novih korisnika, kreditni rejting unapređen

Published

on

By

Rast prihoda zahvaljujući akviziciji dela United Group i 300.000 novih korisnika, kreditni rejting unapređen

Telekom Srbija, državna telekomunikaciona kompanija, ostvarila je u prethodnoj godini rekordne finansijske rezultate – ukupni prihod dostigao je 2,3 milijarde evra, dok je neto dobit iznosila 1,3 milijarde evra. Ove podatke izneo je generalni direktor Vladimir Lučić, ističući da je 2025. godina bila izuzetno uspešna za kompaniju, te da su ostali finansijski pokazatelji u fazi verifikacije i biće objavljeni po usvajanju godišnjeg izveštaja.

Rast prihoda i dobiti značajno je podstaknut prošlogodišnjom akvizicijom dela United Group, čime je Telekom Srbija stekao oko 300.000 novih korisnika. Prema rečima Lučića, ukupan broj korisnika kompanije povećan je na više od pola miliona, a najveći doprinos prihodima i dalje dolazi od matične kompanije Telekom Srbija.

Finansijski rezultati pozitivno su uticali na kreditni rejting kompanije. Agencija Fitch unapredila je rejting Telekoma Srbija sa B+ (pozitivni izgledi) na BB- (stabilni izgledi), dok su Moody’s i S&P potvrdili ocene B1 (stabilni izgledi), odnosno BB- (stabilni izgledi). Time je potvrđen najbolji kreditni profil kompanije do sada, iako je i dalje ispod investicionog razreda koji uživaju konkurenti poput Yettela i Telekoma Austria.

Lučić je naglasio da je Telekom Srbija jedina kompanija sa Zapadnog Balkana koja ima izdate obveznice na međunarodnim tržištima. Emisija obveznica vredna 1,95 milijardi evra realizovana je uspešno, uprkos globalnim ekonomskim izazovima i uticaju rata u Ukrajini. Interesovanje investitora za ove obveznice premašilo je 14 milijardi evra, što je prema Lučiću zabeleženo samo kod kompanija iz zemalja u razvoju u poslednje dve godine.

Nakon akvizicije Sport kluba, kompanija je smanjila operativne troškove, pre svega zahvaljujući povoljnijim uslovima za prenose sportskih događaja i nižim kamatama usled poboljšanog kreditnog rejtinga. Tačni iznosi troškova kamata i ukupnog duga biće poznati nakon što godišnji finansijski izveštaj bude usvojen od strane Agencije za privredne registre.

Iako je Telekom Srbija unapredio finansijski profil, kompanija još uvek nije listirana na berzama kroz akcije, kao što je to slučaj s drugim velikim državnim kompanijama na Beogradskoj berzi. Kompanija ostaje fokusirana na dalji rast i optimizaciju troškova, posebno u segmentima medija i sportskog sadržaja, čekajući potvrdu konačnih finansijskih rezultata za prethodnu godinu.

Pročitaj još

Domaće

Ministarstvo finansija pokrenulo javnu raspravu o fiskalnim zakonima do 21. juna 2026.

Privredna komora Srbije pozvala privredu i stručnjake da daju predloge do 21. juna 2026.

Published

on

By

Privredna komora Srbije pozvala privredu i stručnjake da daju predloge do 21. juna 2026.

Ministarstvo finansija Republike Srbije otvorilo je javnu raspravu o nacrtima zakona iz oblasti fiskalne politike, koja će trajati do 21. juna 2026. godine. Privredna komora Srbije pozvala je predstavnike privrede i stručnu javnost da pogledaju nacrte poreskih zakona i pošalju komentare, predloge i sugestije. Sve pristigle reakcije biće objedinjene i upućene Ministarstvu finansija na dalje razmatranje.

Predstavljanje svih nacrta zakona obuhvaćenih javnom raspravom organizuje Privredna komora Srbije, sa ciljem da privreda i stručnjaci budu upoznati sa predloženim rešenjima. Prva prezentacija, posvećena Nacrtu zakona o porezu na dodatu vrednost, čija je primena predviđena od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, kao i konsultacije sa predstavnicima privrede, održavaju se 8. juna 2026. godine, od 14.00 do 16.00 časova, u prostorijama PKS na adresi Terazije 23, Beograd (Velika sala, II sprat).

Konsultacije sa privredom u okviru javne rasprave zakazane su za sledeće datume:

– 8.06.2026. godine – Nacrt zakona o porezu na dodatu vrednost sa početkom primene od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji;
– 15.06.2026. godine – Nacrt zakona o administrativnoj saradnji u oblasti oporezivanja, Nacrt zakona o mehanizmima rešavanja poreskih sporova u Evropskoj uniji, Nacrt zakona o porezu na dohodak građana sa početkom primene od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, Nacrt zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana i Nacrt zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
– 16.06.2026. godine – Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Nacrt zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit;
– 18.06.2026. godine – Nacrt zakona o akcizama sa primenom od pristupanja Evropskoj uniji.

Prijava za učešće na javnim konsultacijama moguća je putem zvaničnog linka Privredne komore Srbije. Iz PKS ističu da će svi dostavljeni komentari biti objedinjeni i prosleđeni Ministarstvu finansija radi daljeg razmatranja. Javna rasprava predstavlja priliku za privredu i stručnu javnost da aktivno učestvuju u kreiranju fiskalnih propisa pred ključne izmene koje prate proces pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Pročitaj još

U Trendu