Connect with us

Domaće

Erste Banka podržala više od 40 projekata kroz izveštaj o održivosti

Banka objavila strateške smernice za period 2025-2030, fokus na ESG standarde i podršku zajednici

Objavljeno pre

,

Erste Banka podržala više od 40 projekata kroz izveštaj o održivosti – izveštaj o društveno odgovornom poslovanju Foto Izvor: Pexels / Julia M Cameron

Banka objavila strateške smernice za period 2025-2030, fokus na ESG standarde i podršku zajednici

Erste Banka objavila je izveštaj o društveno odgovornom poslovanju za 2025. godinu i podržala više od 40 projekata iz oblasti kulture, obrazovanja, nauke i zaštite životne sredine. U izveštaju, koji je pripremljen prema međunarodnim standardima održivosti, banka ističe integraciju ESG principa u poslovne procese i strateške smernice za period 2025-2030. Ovaj dokument potvrđuje da je društveno odgovorno poslovanje deo dugoročne strategije banke, sa ciljem stvaranja održive vrednosti za klijente i zajednicu.

Podrška projektima i razvoju zajednice

Tokom 2025. godine Erste Banka je nastavila sa razvojem održivih finansijskih rešenja i edukativnih programa posebno namenjenih malim i srednjim preduzećima. Pored toga, banka je pružila savetodavnu podršku klijentima radi lakšeg prilagođavanja ESG zahtevima i procesu dekarbonizacije. Među inicijativama koje su obeležile godinu ističu se program #verujusebe, saradnja sa Festivalom autorskog filma, Guitar Art Festivalom i Beogradskom filharmonijom, kao i projekti posvećeni finansijskoj pismenosti, ženskom i socijalnom preduzetništvu. Kao rezultat toga, banka je ojačala svoju ulogu u lokalnim zajednicama i promovisala inkluziju.

Strateške smernice i izjava menadžmenta

Takođe, tokom 2025. godine banka je usvojila nove Strateške smernice za integraciju održivosti u poslovanje i izveštavanje do 2030. godine. Ove smernice dodatno učvršćuju opredeljenje da održivost bude sastavni deo upravljanja rizicima i razvoja proizvoda. „Naš pristup održivosti podrazumeva mnogo više od usklađenosti sa regulatornim zahtevima – on je utkan u naše korene osnivanja, duboko je integrisan u naše svakodnevne odluke i poslovanje i za nas je važan strateški element dugoročnog razvoja i opstanka. Razvijati poslovanje na društveno odgovornim, održivim, inkluzivnim i transparentnim osnovama nije uvek lako, ali je jedini ispravan način i mi u njega iskreno verujemo. Upravo zato iza nas stoji već 18 godina napredne prakse u ovoj oblasti, koja nam daje uverenje da smo na dobrom putu“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, inkluziju i diverzitet.

Uticaj na zaposlene i poštovanje međunarodnih standarda

Banka kontinuirano ulaže u razvoj zaposlenih kroz različite programe edukacije i usavršavanja. Osim toga, podstiče njihovo aktivno uključivanje u volonterske akcije, kao što su uređenje specijalnih rezervata prirode. Izveštaj je pripremljen u skladu sa GRI standardima, Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija i principima Globalnog dogovora UN-a. Ovim pristupom Erste Banka potvrđuje da izveštaj o društveno odgovornom poslovanju za 2025. godinu nije samo formalnost, već deo dugoročne strategije za održiv rast i razvoj. Na taj način, banka nastavlja da bude primer društvene odgovornosti u srpskom bankarskom sektoru.

Pročitaj još

Domaće

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cena goriva u Srbiji dostigla 224 dinara, peta nedelja uzastopnog rasta zbog skoka nafte

Novi skok cene nafte podigao dizel na 224 dinara (1,91€), benzin na 200 dinara (1,7€), uprkos privremenom smanjenju akciza

Cena goriva u Srbiji nastavila je da raste petu nedelju zaredom, dostigavši 224 dinara (1,91 evro) za litar evrodizela i 200 dinara (1,7 evra) za benzin BMB95. Ovaj skok posledica je rasta globalne cene nafte, koja je ove nedelje premašila 100 dolara za barel, iako se sada kreće ispod 98 dolara. Nedeljni prosek ostao je visok – 93,5 dolara, što je 12,7 odsto više nego prošlog petka.

Uzroci rasta: skok cene nafte i regionalna kriza

Odluka Vlade Srbije o privremenom smanjenju akciza za maksimalnih 20 odsto još je na snazi, ali traje svega još dva dana. I pored ovog olakšanja, cena goriva u Srbiji je povećana za dva dinara po litru u odnosu na prethodnu nedelju. Zbog slabog dotoka nafte, kompanijama je dozvoljena upotreba operativnih rezervi. Glavni uzrok poskupljenja je novi rast cene nafte na svetskom tržištu, podstaknut sukobima na Bliskom istoku i blokadama transportnih ruta. Na referentnom mediteranskom tržištu, prosečna cena dizela (ULSD 10 ppm CIF Med) prošle nedelje iznosila je između 1.050 i 1.100 dolara po toni, dok je premijum benzin (10 ppm CIF Med) koštao oko 950 do 1.000 dolara po toni.

Regionalni pregled: cene rastu širom Balkana

Tokom nedelje, rast cena goriva zabeležen je i u regionu, iako ne dramatičnom brzinom. U Crnoj Gori, dizel je poskupeo za dva centa, pa sada košta 1,65 evra po litru, dok benzin sa 95 oktana ostaje na 1,62 evra. U Hrvatskoj, cena benzina do 27. jula iznosi 1,54 evra, a dizela 1,59 evra, što je pet centi više nego ranije. U Severnoj Makedoniji, litar evrodizela trenutno je 1,53 evra, a benzina 95 – 1,46 evra. U Bosni i Hercegovini, benzin košta 1,43 evra, a dizel 1,51 evro.

Administrativno određivanje cena u Srbiji

U Srbiji se maloprodajne cene goriva formiraju prema Uredbi o ograničenju cena, koja predviđa da Ministarstvo energetike i rudarstva određuje srednju veleprodajnu cenu na osnovu kotacija na mediteranskoj berzi (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera). U obzir se ne uzima cena domaće rafinerije, koja već dva meseca ne radi zbog problema sa dotokom nafte. Krajem juna 2026. godine, rekordna cena dizela iznosila je 225 dinara, dok je maksimalna cena benzina od 205 dinara zabeležena početkom jula 2022. godine. Kada je cena nafte bila oko 95 dolara za barel u septembru 2023. godine, benzin je koštao 192 dinara, a dizel 211 dinara, uz isti nivo akciza kao sada.

Implikacije za tržište i potrošače

Očekuje se da će se situacija na tržištu stabilizovati kada se smanje geopolitičke tenzije i obezbedi redovan dotok sirovina. Za sada, fokus ostaje na tome da li će biti dovoljno goriva po bilo kojoj ceni, s obzirom na smanjene rezerve i logističke izazove. U međuvremenu, građani i privreda Srbije suočavaju se sa višim troškovima prevoza i logistike, što može uticati na rast inflacije i ukupne troškove poslovanja.

Pročitaj još

Domaće

Volkswagen neto profit pao 30 odsto, prihodi manji, restrukturiranje ubrzano

Nemački proizvođač automobila smanjuje prognozu za 2026. godinu, pad isporuka i marže pod pritiskom konkurencije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Volkswagen neto profit pao 30 odsto, prihodi manji, restrukturiranje ubrzano

Nemački proizvođač automobila smanjuje prognozu za 2026. godinu, pad isporuka i marže pod pritiskom konkurencije

Volkswagen je zabeležio pad neto profita od 30 odsto u prvoj polovini 2026. godine. Neto dobit iznosila je 1,5 milijardi evra u drugom kvartalu, što je pad sa 2,3 milijarde evra iz istog perioda prethodne godine. Prihodi su u prvih šest meseci dostigli 158 milijardi evra, dok je operativna dobit pala za gotovo 12 odsto, na 5,9 milijardi evra. Kompanija je saopštila da sada očekuje pad prihoda za 3 odsto u 2026, umesto ranije prognoziranog blagog rasta.

Pad profita i isporuka vozila

Neto profit Volkswagen-a u drugom kvartalu 2026. godine pao je za 32,9 odsto. Operativna marža iznosila je 3,8 odsto, što je najniži nivo od pandemijske 2020. godine. Kompanija je zadržala cilj da na kraju godine marža bude između četiri i 5,5 odsto. Ukupne isporuke vozila u drugom tromesečju smanjene su skoro 9 odsto, na 2,08 miliona automobila. Prodaja na kineskom tržištu pala je za više od trećine, na 424.300 vozila.

Uticaj tržišnih pritisaka i troškova

Kao rezultat cenovnog rata u Kini, uz američke carine i geopolitičke tenzije, Volkswagen se suočava sa dodatnim izazovima. Kompanija navodi i jednokratne troškove od oko 900 miliona evra. Konkurencija u automobilskoj industriji, posebno na kineskom tržištu, dodatno je pojačala pritisak na profitabilnost. Pored toga, ratovi i globalne neizvesnosti opteretili su rezultate.

Izjave rukovodstva i planovi restrukturiranja

Generalni direktor Oliver Blume istakao je da sprovedeno restrukturiranje već daje rezultate. Međutim, naglasio je da je potrebno dalje smanjenje troškova. Finansijski direktor Arno Antlic upozorio je da je profitabilnost i dalje „na neprihvatljivo niskom nivou“. On je ocenio da rezultati predstavljaju jasno upozorenje da su neophodne odlučne mere.

Šta sledi za Volkswagen i zaposlene

Volkswagen planira smanjenje opštih troškova za dodatnih 11 milijardi evra do kraja decenije. Kompanija namerava da ukine oko 50.000 radnih mesta, pre svega u administraciji i indirektnim poslovima. Ovo je dodatak postojećem planu prema kojem će do 2030. godine biti ukinuto 50.000 radnih mesta u Nemačkoj. Novi planovi su naišli na snažan otpor sindikata, radničkog saveta i pokrajine Donja Saksonija, koja sa 20 odsto vlasništva ima značajan uticaj u nadzornom odboru kompanije. Uporedo sa tim, Volkswagen nastoji da poboljša operativnu efikasnost i odbrani tržišnu poziciju u uslovima sve jače konkurencije.

Pročitaj još

Domaće

Britanski milioneri predlažu porez od 2% na bogatstvo iznad 10 miliona funti

Više od 120 bogatih Britanaca traži porez na super-bogatstvo, što bi donelo 24 milijarde funti godišnje za javne službe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Britanski milioneri predlažu porez od 2% na bogatstvo iznad 10 miliona funti – britanski milioneri traže veće poreze

Više od 120 bogatih Britanaca traži porez na super-bogatstvo, što bi donelo 24 milijarde funti godišnje za javne službe

Britanski milioneri traže veće poreze za sebe i predlažu uvođenje poreza od 2% na bogatstvo iznad 10 miliona funti. Ovu inicijativu podržava 120 najbogatijih građana Ujedinjenog Kraljevstva, koji su uputili zvaničan zahtev novom premijeru Endiju Bernamu. Cilj im je da dodatni prihodi od poreza, procenjeni na 24 milijarde funti godišnje, budu usmereni u obnovu ključnih javnih službi.

Predlog milionera: veći porezi za pravednije društvo

Inicijativa dolazi od organizacije Patriotic Millionaires UK, a među potpisnicima su poznate javne ličnosti, uključujući fudbalskog legendu Garija Linekera, muzičara Brajana Enoa i reditelja Ričarda Kertisa. Oni su u otvorenom pismu istakli: „Oporezujte nas, mi to sebi možemo da priuštimo“. Prema njihovom predlogu, porez od 2% odnosio bi se na svu imovinu pojedinaca koja premašuje 10 miliona funti, dok bi se istovremeno tražilo izjednačavanje poreza na kapitalnu dobit sa porezom na dohodak i zatvaranje poreskih rupa u oblasti nasledstva.

Kapital, a ne rad, u fokusu poreske reforme

Milioneri naglašavaju da je cilj novog poreza da optereti nagomilano bogatstvo, a ne svakodnevni rad građana. Prema njihovim rečima, aktuelni sistem favorizuje kapital, dok su radnici podložniji oporezivanju. Kao rezultat, predloženi porez na super-bogatstvo bio bi namenjen izjednačavanju poreskog opterećenja i smanjenju imovinske nejednakosti. Izveštaji ekonomista pokazuju da bi godišnji prihodi od ovog poreza iznosili oko 24 milijarde funti, što bi omogućilo ulaganja u zdravstvo, školstvo i infrastrukturu.

Društveni jaz i podrška javnosti

Podaci iz otvorenog pisma ukazuju da svega 50 porodica u Velikoj Britaniji poseduje više bogatstva nego polovina ukupnog stanovništva zemlje. Ta koncentracija kapitala, prema mišljenju potpisnika, stvara opasan društveni jaz. Zanimljivo je da čak 75% građana podržava uvođenje poreza na super-bogatstvo, pokazuju aktuelne ankete. Time se pojačava pritisak na vladu da razmotri ovaj predlog.

Reakcije i izazovi za vladu

Kritičari ovakvog rešenja ističu da milioneri već sada mogu dobrovoljno uplatiti novac u državni budžet, bez potrebe za sistemskim promenama. Osim toga, ekonomski analitičari upozoravaju da bi uvođenje ovakvog poreza moglo dovesti do odliva kapitala, jer bi najbogatiji mogli prebaciti sredstva u inostranstvo. Premijer Endi Bernam sada je suočen sa izazovom da pronađe balans između zahteva za pravednijom raspodelom i straha od gubitka kapitala.

Šira ekonomska slika: potencijalni uticaj na javne finansije

Uvođenje poreza na super-bogatstvo, kakav predlažu britanski milioneri, moglo bi značajno povećati budžetske prihode. Time bi se stvorile mogućnosti za ulaganja u obnovu zdravstvenog i obrazovnog sistema, kao i modernizaciju infrastrukture. Ipak, u praksi ostaje pitanje efekata na investicionu klimu i dugoročnu privrednu stabilnost zemlje. Naredni meseci pokazaće da li će vlada prihvatiti ovaj predlog ili će prevagnuti rezerve u vezi sa odlivom kapitala.

Pročitaj još

U Trendu