Connect with us

Domaće

Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767

Vazdušni transport ključnih komponenti iz Severne Karoline i Floride ubrzava isporuke i smanjuje kašnjenja

Objavljeno pre

,

Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767 Foto Izvor: Pexels / György Tóth

Vazdušni transport ključnih komponenti iz Severne Karoline i Floride ubrzava isporuke i smanjuje kašnjenja

Kompanije Erbas i Boing angažuju Antonov an-124 za hitan prevoz delova avionima a350 i 767 kako bi ubrzale isporuku ključnih komponenti i ublažile izazove u lancima snabdevanja, potvrđeno je tokom jula 2026. Prema navodima iz industrije, Erbas koristi Antonov an-124 za prevoz delova trupa iz fabrike u Kinstonu, Severna Karolina, koju je nedavno preuzeo od Spirit AeroSystems, za proizvodnju modela a350, dok je Boing u junu transportovao sekcije trupa za model 767 iz pogona Daher Aerospace na Floridi do fabrike u Everetu, savezna država Vašington.

Ovaj vid transporta je skup, ali omogućava proizvođačima da izbegnu kašnjenja u isporuci i održe planiranu dinamiku proizvodnje, što je posebno važno u trenutku kada se industrija suočava sa ozbiljnim uskim grlima u snabdevanju velikim avionskim strukturama i pojedinim komponentama. Portparol Boinga naveo je da kompanija koristi „različite vidove transporta kako bi održala stabilnost proizvodnje“, ali nije komentarisao konkretno angažovanje Antonova. Iz Erbasa je saopšteno da „povremeno koristi Antonov“, bez detalja o pojedinačnim letovima.

Stručnjaci ocenjuju da se stanje u lancima snabdevanja postepeno poboljšava u odnosu na period neposredno nakon pandemije, ali upozoravaju da i dalje postoje izazovi koji zahtevaju brza logistička rešenja. Prema izvorima iz industrije, poslednjih sedmica je posebno intenziviran vazdušni transport iz američkih pogona kako bi se sprečila nova kašnjenja u programima a350 i 767.

Antonov an-124 – Ruslan, dizajniran u Sovjetskom Savezu kao vojni transporter, i dalje je jedan od najvećih i najmoćnijih kargo aviona na svetu. Do gubitka jedinog primerka an-225 Mriya 2022. godine, bio je drugi najveći teretni avion. Ovaj model nastavlja da igra ključnu ulogu u globalnim lancima snabdevanja, posebno za avio-industriju u trenutku kada su brzi i pouzdani transportni kapaciteti presudni za poštovanje proizvodnih rokova.

Pročitaj još

Domaće

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara u Alfabet za AI razvoj

Američka kompanija povećala ulaganje u Alfabet, 10 milijardi dolara namenjeno infrastrukturi za veštačku inteligenciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara u Alfabet za AI razvoj

Američka kompanija povećala ulaganje u Alfabet, 10 milijardi dolara namenjeno infrastrukturi za veštačku inteligenciju

Berkšir Hatavej investira 10 milijardi dolara (oko 8,6 milijardi evra) u Alfabet tokom ove godine, sa ciljem razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju, prema ekonomskim analizama. Legendarni američki investitor Voren Bafet potvrdio je da je lično inicirao ovo ulaganje, naglašavajući važnost dugoročnih investicija u tehnološki sektor.

Kompanija Berkšir Hatavej je tokom prošle godine započela izgradnju pozicije u Alfabetu, a ove godine dodatno je povećala ulaganja, uključujući i privatnu investiciju od 10 milijardi dolara. Ova sredstva su usmerena na razvoj infrastrukture za veštačku inteligenciju, što potvrđuje stratešku orijentaciju kompanije prema inovativnim tehnologijama.

Bafet je naveo da je ranije propustio priliku da investira u Alfabet dok je kompanija bila u fazi brzog rasta i imala jednostavniji poslovni model, jer tada nije dovoljno razumeo tehnološki sektor. „Verovatnije je da će oni biti među pobednicima nego 90 ili 95% kompanija koje Volstrit danas promoviše“, izjavio je Bafet, ističući da Alfabet ima dobre izglede da bude među vodećima u razvoju veštačke inteligencije.

Govoreći o trenutnom stanju na berzi, Bafet je upozorio da je danas sve više špekulativnog trgovanja, dok su prave investicione prilike ređe. „Teško je pronaći potcenjene kompanije kada svi više vole kockanje“, rekao je Bafet, dodajući da su periodi u kojima se pojavljuje više investicionih prilika retki i zahtevaju veliko strpljenje.

Bafet je takođe kritikovao industriju koja podstiče špekulativno trgovanje, ističući da fondovi koji prate dnevno kretanje indeksa više liče na kockarnice nego na berze. U maju je berzu uporedio sa „crkvom kojoj je pridružen kazino“, posebno ukazujući na rast trgovanja jednodnevnim opcijama (ODTE), koje smatra oblikom kockanja, a ne investiranja.

Američko tržište akcija ove godine dostiglo je rekordne nivoe, ali analitičari upozoravaju na visok nivo špekulativnih ulaganja putem opcija i visokorizičnih ETF fondova, koji koriste pozajmljeni novac za povećanje dobitaka i gubitaka. Ključna stvar je da su ovi fondovi dizajnirani za dnevno, a ne dugoročno praćenje indeksa, što prema Bafetovom mišljenju dodatno pojačava spekulativni karakter tržišta.

Pročitaj još

Domaće

Belgija naplaćuje porez na nekretnine do 12,5 odsto, Danska na dobit 52,07 odsto

Porez na prihod od zakupnine dostiže 47,27 odsto u Belgiji, Crna Gora ima stopu prenosa nepokretnosti od tri do šest procenata

Objavljeno pre

,

Objavio:

Belgija naplaćuje porez na nekretnine do 12,5 odsto, Danska na dobit 52,07 odsto

Porez na prihod od zakupnine dostiže 47,27 odsto u Belgiji, Crna Gora ima stopu prenosa nepokretnosti od tri do šest procenata

Poresko opterećenje na nekretnine u Evropi značajno varira, a fokus_keyphrase „porez na nekretnine“ donosi ključne podatke o opterećenju vlasnika u različitim državama. Prema analizama, vlasnici nekretnina se suočavaju sa porezima prilikom kupovine, držanja, izdavanja i prodaje, a ukupni teret zavisi od zemlje i specifičnih poreskih stopa.

Najviši porez na sticanje nekretnine plaća se u Belgiji, gde stopa dostiže 12,5 odsto, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu maksimalno 12 odsto, Holandiji 10,4 odsto, a u Luksemburgu 10 odsto. U Estoniji i Češkoj Republici ne postoji porez na prenos imovine, dok u Litvaniji troškovi kupovine iznose 0,4 odsto.

Crna Gora se izdvaja u regionu sa porezom na promet nepokretnosti od tri do šest procenata, što je više nego u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji. Godišnji porez na nepokretnosti u Crnoj Gori kreće se od 0,25 do jedan odsto vrednosti, svrstavajući ovu zemlju u sredinu evropske rang-liste. Porez na kapitalnu dobit pri prodaji nekretnine iznosi 15 odsto, što je približno jednako Srbiji, Grčkoj i Mađarskoj, ali znatno niže nego u Danskoj, Luksemburgu, Nemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Prihodi od izdavanja nekretnina podložni su značajnim razlikama među državama. Za mesečnu zakupninu od 1.500 evra, Danska naplaćuje 42,11 odsto, Holandija 36 odsto, Finska 30 odsto, a Kipar ima početnu stopu od nula. Luksemburg ima porez od 2,94 odsto. Za zakupninu od 12.000 evra mesečno, Belgija je na vrhu sa 47,27 odsto, sledi Danska sa 43,22 odsto, dok Nemačka i Grčka naplaćuju oko 41 odsto.

Godišnji porez na nekretnine ne može se upoređivati samo prema nominalnoj stopi, jer neke zemlje, poput Španije, koriste katastarsku vrednost kao osnovicu. U nekim španskim opštinama stopa dostiže 4,8 odsto. U Ujedinjenom Kraljevstvu, za nekretninu vrednu 300.000 evra, godišnji porez može biti između 2.000 i 3.200 evra, dok su u Francuskoj, Španiji i Belgiji godišnje obaveze između 700 i 1.800 evra. Kipar i Malta nemaju godišnji porez na imovinu.

Prilikom prodaje, porez na kapitalnu dobit u Danskoj može dostići 52,07 odsto, što znači da na profit od 250.000 evra porez iznosi oko 130.000 evra. Malta ne oporezuje profit već prodajnu cenu, a u Nemačkoj nema poreza na dobit ako je nekretnina posedovana duže od deset godina.

Kombinovano, Belgija je među najskupljim zemljama po porezima na kupovinu, posedovanje, izdavanje i prodaju nekretnina, dok su Kipar i Malta među najpovoljnijima — obe zemlje ne naplaćuju godišnji porez na imovinu, Kipar ima niske stope na zakupninu, a Malta ne oporezuje kapitalne dobitke na uobičajen način.

Podaci pokazuju da porez na nekretnine može značajno uticati na profitabilnost ulaganja, pa je važno da kupci i investitori vode računa o svim lokalnim poreskim obavezama pri donošenju odluka.

Pročitaj još

Domaće

TSMC povećao profit za 77 odsto, prihodi dostigli 39,5 milijardi dolara u Q2 2026

Potražnja za čipovima za veštačku inteligenciju donela rast prihoda od 36 odsto, investicija od 100 milijardi dolara u Arizoni

Objavljeno pre

,

Objavio:

TSMC povećao profit za 77 odsto, prihodi dostigli 39,5 milijardi dolara u Q2 2026

Potražnja za čipovima za veštačku inteligenciju donela rast prihoda od 36 odsto, investicija od 100 milijardi dolara u Arizoni

Kompanija Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), najveći svetski proizvođač čipova po ugovoru, ostvarila je neto profitnu stopu od 77 odsto u drugom kvartalu 2026, dok su kvartalni prihodi dostigli 39,5 milijardi dolara (oko 4,2 biliona dinara), pokazuju zvanični podaci kompanije. U poređenju sa istim periodom prošle godine, TSMC je zabeležio rast prihoda od 36 odsto, čime je kompanija prevazišla očekivanja analitičara.

Najveći doprinos ukupnim prihodima u 2026. godini došao je iz segmenta visokoperformansnog računarstva, koji uključuje čipove za veštačku inteligenciju i data centre, sa udelom od 66 odsto. Pametni telefoni su učestvovali sa 22 odsto prihoda, dok je sektor interneta stvari (IoT) imao udeo od 5 odsto.

Potražnja za naprednim čipovima, pre svega za potrebe veštačke inteligencije, ostaje izuzetno snažna, što je potvrdio i predsednik kompanije Si Si Vej. On je izjavio da TSMC očekuje prihode u trećem kvartalu 2026. u rasponu od 44,6 do 45,8 milijardi dolara (oko 4,8 do 4,9 biliona dinara), uz operativnu maržu od 56 do 58 odsto.

„Potražnja za čipovima namenjenim primeni veštačke inteligencije i dalje je izuzetno snažna“, izjavio je Si Si Vej, predsednik TSMC-a. Kompanija ističe da će nastavak snažnog rasta u ovom segmentu biti ključan za buduće rezultate.

TSMC je najavio dodatnu investiciju od 100 milijardi dolara (oko 10,8 biliona dinara) u Arizoni, čime će ukupna ulaganja u toj američkoj saveznoj državi dostići 265 milijardi dolara (oko 28,6 biliona dinara). Sredstva će biti usmerena na izgradnju novih fabrika za masovnu proizvodnju čipova u 2-nanometarskoj tehnologiji (2nm), kao i na pogone za napredno pakovanje poluprovodnika, sa ciljem da se zadovolji rastuća potražnja američkih kupaca.

Akcije TSMC-a porasle su više od 58 odsto od početka godine, što ukazuje na snažno poverenje investitora u dalji razvoj kompanije. Ova kretanja potvrđuju vodeću poziciju TSMC-a u globalnom lancu snabdevanja naprednim poluprovodnicima, sa posebnim naglaskom na čipove za veštačku inteligenciju i digitalnu transformaciju.

Pročitaj još

U Trendu