Connect with us

Domaće

dm drogerie markt beleži promet od 57,4 milijarde dinara uz rast broja kupovina

Maloprodajni lanac ostvario je dvocifreni rast prometa, investirao 1,41 milijardu dinara i proširio mrežu na 135 prodavnica

Objavljeno pre

,

dm drogerie markt beleži promet od 57,4 milijarde dinara uz rast broja kupovina – dvocifren rast prometa Foto Izvor: Pexels / lee starry

Maloprodajni lanac ostvario je dvocifreni rast prometa, investirao 1,41 milijardu dinara i proširio mrežu na 135 prodavnica

dm drogerie markt je završio poslovnu 2025/2026. godinu sa prometom od 57,4 milijarde dinara. Kompanija je zabeležila rast broja kupovina od 15,15 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Tokom istog perioda, dm je prodao više od 190 miliona proizvoda širom Srbije, navodi se u zvaničnom izveštaju kompanije.

Prihodi, investicije i širenje prodajne mreže

Tokom prošle poslovne godine, dm drogerie markt je ostvario ukupne investicije od 1,41 milijardu dinara. Kompanija je otvorila dve nove prodavnice i modernizovala 12 postojećih objekata. Maloprodajna mreža sada pokriva 135 prodavnica u 40 gradova u Srbiji. Na nivou dm Grupe, koja posluje u 14 zemalja i zapošljava više od 100.000 ljudi, promet je dosegao 20,98 milijardi evra. Ovi podaci potvrđuju kontinuirani rast kompanije na domaćem i regionalnom tržištu.

Stabilnost cena i digitalne inovacije

U uslovima kada je opšta inflacija u Srbiji iznosila 2,81 odsto, rast cena u dm drogerie markt prodavnicama bio je svega 0,34 odsto. Kao rezultat toga, kompanija je zadržala cene za više od 14.000 proizvoda nepromenjene tokom 13 meseci. Ova politika cenovne stabilnosti omogućava kupcima sigurnost dugoročno povoljnih kupovina. Osim toga, dm je unapredio digitalne usluge kroz aplikaciju Moj dm, širenje asortimana brendova kao što su Balea, Mivolis, dmBio, Denkmit i babylove, kao i uvođenje online poručivanja poklon-kartica za pravna lica.

Izjave uprave i strateški fokus

Članovi uprave dm drogerie markt Srbija i Severna Makedonija ističu da „razvoj gradimo na poverenju i dugoročnim ulaganjima u zaposlene, inovacije i odgovorno korišćenje resursa. Rezultate pretvaramo u konkretnu vrednost za kupce, zaposlene i zajednicu“. S druge strane, kompanija ulaže i u sajber bezbednost i zaštitu podataka, prateći savremene standarde digitalnog poslovanja.

Uticaj na tržište i perspektive

S obzirom na dvocifren rast prometa i širenje maloprodajne mreže, dm drogerie markt dodatno jača svoju poziciju na tržištu drogerija u Srbiji. Pored toga, održavanje stabilnih cena u uslovima inflacije izdvaja kompaniju među konkurentima. Uvođenje digitalnih inovacija, kao i fokus na unapređenje korisničkog iskustva, predstavljaju ključne faktore za nastavak rasta u narednim godinama. Ovi rezultati potvrđuju stabilnost poslovanja i odgovornu strategiju razvoja kompanije.

Pročitaj još

Domaće

15.000 DINARA VEĆA PLATA, ALI 4,67 GODINA KRAĆI ŽIVOT: Evo šta statistika kaže o muškarcima u Srbiji

Prema popisu iz 2022. godine, muškarci čine 48,6 odsto stanovništva, dok su njihove zarade i zaposlenost veće od ženskih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Muškarci u Srbiji zarađuju 15.000 dinara više, ali žive kraće od žena

Prema popisu iz 2022. godine, muškarci čine 48,6 odsto stanovništva, dok su njihove zarade i zaposlenost veće od ženskih

Muškarci u Srbiji ostvaruju u proseku neto zaradu od 116.594 dinara, što je oko 15.000 dinara više od žena, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Međutim, žene u proseku žive 4,67 godina duže, pokazuju najnoviji statistički izveštaji za 2025. godinu. Ovi podaci, objavljeni povodom Međunarodnog dana muškaraca, osvetljavaju ekonomske i demografske razlike između polova u Srbiji.

Razlike u zaposlenosti i zaradi između muškaraca i žena

Prema popisu stanovništva iz 2022. godine, muškarci čine 48,6 odsto ukupnog broja stanovnika Srbije. Iako su manje brojniji, učestvuju više na tržištu rada. Stopa aktivnosti muškaraca iznosila je 63,3 odsto u 2025. godini, dok je kod žena bila 49,3 odsto. S druge strane, stopa zaposlenosti muškaraca doseže 58 odsto, a kod žena 44,9 odsto.

Muškarci su takođe dominantniji u preduzetništvu. Analitičari navode da muškarci raspolažu sa većim početnim kapitalom i lakše dolaze do finansiranja. To im omogućava povoljnije uslove za pokretanje sopstvenog biznisa. Osim toga, suočavaju se sa manjim porodičnim obavezama u poređenju sa ženama, što dodatno doprinosi njihovom ekonomskom položaju.

Muškarci zarađuju više, ali žene žive duže

Prema poslednjim podacima, prosečna neto zarada muškaraca u Srbiji iznosila je 116.594 dinara u prošloj godini, dok su žene u proseku primale 101.623 dinara. To znači da muškarci svakog meseca imaju gotovo 15.000 dinara više na raspolaganju. Ova razlika u platama jasno ukazuje na nejednak ekonomski položaj polova.

Međutim, kada je u pitanju očekivano trajanje života, žene su u prednosti. Očekivano trajanje života muškaraca u Srbiji u 2025. godini iznosilo je 74,15 godina, dok je za žene bilo 78,82 godine. Tako žene žive u proseku 4,67 godina duže. Ova razlika znači da muškarci kraće troše svoje zarađene prihode.

Društveni kontekst i značaj ravnopravnosti

Iako muškarci statistički beleže veće zarade i višu zaposlenost, žene su vodeće u kategoriji dugovečnosti. Ove razlike proizlaze iz kombinacije ekonomskih, društvenih i bioloških faktora. Društvo u kojem svi građani, bez obzira na pol, imaju jednake šanse za zaposlenje i napredovanje, donosi koristi celoj zajednici.

Kao rezultat toga, cilj bi trebalo da bude smanjenje razlika u mogućnostima, kako bi ekonomska i demografska ravnoteža bila postignuta. Prelazak ka jednakim šansama na tržištu rada i pristupu kapitalu može unaprediti ukupni razvoj, smanjiti jaz u zaradama i doprineti većoj društvenoj stabilnosti. Dugovečnost žena, kao specifična prednost, pokazuje da ekonomski pokazatelji nisu jedini kriterijum uspeha, već da dugoročna ravnoteža i kvalitet života imaju jednako važnu ulogu.

Pročitaj još

Domaće

Anthropic izlazi na berzu sa vrednošću od 1,5 biliona dolara i rekordnom potražnjom

Američka AI kompanija postavlja cenu akcija na 83 dolara zbog više od deset puta veće tražnje investitora

Objavljeno pre

,

Objavio:

Anthropic izlazi na berzu sa vrednošću od 1,5 biliona dolara i rekordnom potražnjom

Američka AI kompanija postavlja cenu akcija na 83 dolara zbog više od deset puta veće tražnje investitora

Anthropic, američka kompanija za razvoj naprednih modela veštačke inteligencije, danas izlazi na berzu sa procenjenom vrednošću od 1,5 biliona dolara. Ovaj iznos predstavlja hiljadu milijardi dolara, što bi kompaniju moglo svrstati među najveće svetske tehnološke gigante. Cena akcija na Nasdaq berzi utvrđena je na 83 dolara, a vest je potvrdila sama kompanija.

Ovo je prvi put da jedna od vodećih američkih AI kompanija izlazi na berzu sa ovako visokom procenom. Anthropic je najpre najavio raspon cene akcija između 70 i 78 dolara, što bi vrednost kompanije postavilo na najviše 1,3 biliona dolara. Međutim, zbog izuzetno velikog interesovanja investitora, cena je povećana na 83 dolara po akciji.

Potražnja investitora podigla vrednost Anthropica

Potražnja za akcijama Anthropica bila je više od deset puta veća od ponuđene količine. Kao rezultat toga, kompanija je odlučila da podigne cenu akcija. Udeo sedmoro osnivača, koji su kompaniju osnovali 2021. godine, sada bi mogao vredeti više milijardi dolara. Ova inicijalna javna ponuda (IPO) smatra se jednom od najvećih u istoriji tehnološkog sektora.

Ako se ovakva očekivanja investitora potvrde na berzi, tržišna kapitalizacija Anthropic mogla bi dodatno da poraste u narednim mesecima. Ova berzanska premijera dodatno podiže interesovanje za sektor veštačke inteligencije i pozicionira kompaniju uz bok najvrednijih tehnoloških imena.

Osnivači i bezbednosni izazovi razvoja veštačke inteligencije

Dario Amodei, osnivač i izvršni direktor Anthropica, ima doktorat iz biofizike sa Univerziteta Prinston i iskustvo iz kompanija Baidu, Google i OpenAI. On je, zajedno sa sestrom Danielom Amodei i još pet bivših zaposlenih u OpenAI-ju, osnovao kompaniju 2021. godine. Kompanija je poznata po razvoju četbota Claude, jednog od najnaprednijih AI modela na tržištu.

Zanimljivo je da je Dario Amodei više puta javno upozoravao na moguće bezbednosne rizike prebrzog razvoja veštačke inteligencije. U eseju objavljenom u septembru, naglasio je da bi prebrz razvoj AI mogao predstavljati opasnost za čoveka. Takođe, istakao je važnost uvođenja zajedničkih bezbednosnih standarda kako bi se sprečilo nekontrolisano napredovanje ove tehnologije.

Implikacije izlaska Anthropica na berzu za AI sektor

Zbog toga se postavlja pitanje zašto Anthropic sada prikuplja kapital za nastavak razvoja upravo te tehnologije. Prema Amodeijevom objašnjenju, prekid razvoja AI tehnologije ne bi samo uskratio čovečanstvo za potencijalne koristi, već bi i prepustio tehnološko vođstvo zemljama sa autoritarnim režimima. Istovremeno, kompanija se zalaže za postepeno i odgovorno uvođenje novih AI rešenja, sa naglaskom na bezbednost.

Očekuje se da će izlazak Anthropica na berzu dodatno podstaći investicije u AI sektor. Ova transakcija postavlja nove standarde kada je reč o tržišnoj vrednosti kompanija iz oblasti veštačke inteligencije. Investitori pažljivo prate kako će se vrednost akcija kretati u narednom periodu, jer to može uticati i na druge tehnološke kompanije u ovom segmentu.

Pročitaj još

Domaće

Subvencije za investitore vezane za natprosečne plate menjaju privlačnost Srbije

Novi model podsticaja usmeren na projekte sa višim zaradama i tehnološkim standardima može promeniti tok stranih ulaganja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Subvencije za investitore vezane za natprosečne plate menjaju privlačnost Srbije

Novi model podsticaja usmeren na projekte sa višim zaradama i tehnološkim standardima može promeniti tok stranih ulaganja

Program subvencija za investitore koji daju natprosečne plate u Srbiji donosi značajnu promenu u strategiji privlačenja stranih ulaganja. Dosadašnji model u kojem je država subvencionisala svako radno mesto, često uz niže plate nego u većem delu Evrope, najavljen je za ukidanje, uz zadržavanje postojećih ugovora. Ubuduće će pravo na državne podsticaje imati samo oni projekti koji povećavaju prosek zarada, i to prema jasno definisanim pragovima i stepenu razvijenosti opštine, navodi se u programu Studentske liste.

Ova promena postavlja nove zahteve pred strane kompanije, koje će morati da ulažu u proizvodnju sa višim tehnološkim standardima i boljim uslovima za radnike. Istovremeno, podsticaji više neće biti dostupni projektima bez opreme koja ispunjava standarde Evropske unije. Na taj način, cilj je da Srbija postane atraktivnija investitorima koji donose inovacije, visoku dodatu vrednost i bolje plate, umesto da se takmiči samo niskim troškovima radne snage.

Subvencije za investitore i promene tržišnih uslova

Prema mišljenju Nenada Jevtovića iz Instituta za razvoj i inovacije, model subvencija za investitore koji daju natprosečne plate predstavlja pozitivan iskorak, ali njegov uspeh zavisi od brojnih faktora. On ističe da Srbija više nije cenovno konkurentna na tržištu rada, te kapital polako napušta zemlju zbog viših troškova i promenjenih preferencija investitora. “Mi smo već postali cenovno nekonkurentni, a kapital jedino poznaje cenu rada i profit i on će vrlo brzo napuštati Srbiju, kao što je krenuo da napušta još tokom ove i prošle godine”, navodi Jevtović. On podvlači da je sprovođenje novog modela neizvesno i da zavisi od geopolitičkih kretanja, situacije u Evrozoni i odnosa sa Kinom.

Slično mišljenje deli i Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u penziji, koji smatra da bi ovakav plan doneo više koristi pre deset do dvadeset godina, dok je tržište Evrope bilo stabilnije i bogatije. Savić ocenjuje da je danas uticaj Kine znatno veći, a deo investitora se povlači iz Srbije zbog problema u matičnim kompanijama, a ne zbog promena u domaćoj ekonomskoj politici. On upozorava da je pred novom Vladom težak zadatak, posebno u pogledu saradnje sa Kinom, zbog prethodnih izjava pojedinih članova Studentske liste o kineskim fabrikama.

Geografska i tehnološka raspodela subvencija

Mnogi stručnjaci pozdravljaju prelazak na model koji daje prioritet projektima sa višim zaradama i inovacijama. Milorad Filipović, penzionisani profesor Ekonomskog fakulteta, podseća da postoji višegodišnja inicijativa da se subvencije usmere na prioritetne sektore i teritorije. On ističe da su prethodnih godina najveći deo subvencija dobijale razvijenije sredine, poput Beograda i Novog Sada, dok su najslabije razvijene opštine ostajale po strani. “Davali smo preporuke da se subvencije ne daju svima i svakome, nego da se prvo odaberu prioriteti, kao i da se uvede kriterijum teritorijalne distribucije”, navodi Filipović.

Prema njegovim rečima, strane kompanije koje ne donose nove tehnologije i znanja, već dolaze radi eksploatacije tržišta i radne snage, ne doprinose dugoročnoj konkurentnosti Srbije. Novi model subvencija za investitore koji daju natprosečne plate ima za cilj da podstakne ulaganja u sektore sa višom dodatom vrednošću i omogući ravnomerniju regionalnu raspodelu koristi, što je važno za održivi ekonomski razvoj zemlje.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link