Connect with us

Domaće

Cene prasića rastu na 420 dinara po kilogramu, jagnjetina jeftinija za 200 dinara

Pad cene jagnjetine u maloprodaji, svinjski but sada od 500 do 700 dinara, dok energenti podižu troškove proizvodnje

Published

on

pexels-photo-4199238

Pad cene jagnjetine u maloprodaji, svinjski but sada od 500 do 700 dinara, dok energenti podižu troškove proizvodnje

Proizvođači mesa u Srbiji beleže rast cene prasića na 400 do 420 dinara po kilogramu pred Uskrs, dok je jagnjetina u marketima jeftinija za oko 200 dinara nego prošle godine, pokazuju podaci Privredne komore Srbije. Cena svinjskog buta značajno je korigovana u odnosu na period oko Božića, kada je dostizala i 1.300 dinara, dok je sada u rasponu od 500 do 700 dinara po kilogramu.

Potražnja za mesom tradicionalno raste uoči praznika, ali proizvođači i prerađivači ističu da tržište karakterišu suprotni trendovi: kod jagnjetine je zabeležen pad cene, dok je kod svinjskog mesa trend rasta. Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije navodi da su najizraženije varijacije u hipermarketima, dok su cene u pečenjarama i ugostiteljskim objektima ostale stabilne, na nivou prošlogodišnjeg Uskrsa.

Tokom perioda vaskršnjeg posta pala je ukupna potrošnja mesa, a riba je postala najtraženija roba – cena šarana trenutno je oko 700 dinara po kilogramu, a ribnjaci rade punim kapacitetom. Očekuje se da će sa završetkom posta potražnja za mesom ponovo značajno porasti.

Proizvođači naglašavaju da troškovi proizvodnje zavise od svetskih kretanja cena energenata. Naftna kriza, skuplje gorivo i veštačko đubrivo direktno povećavaju troškove stočarske proizvodnje. “Očekuje se poskupljenje zbog energenata, prvenstveno goriva, nafte i veštačkog đubriva. Međutim, efekti se ne osećaju odmah. Dobre mere ograničavanja cena goriva za poljoprivredu su amortizovale prvi udarac”, kaže Budimović.

On ističe da je tržište trenutno dobro snabdeveno mesom i da ne očekuje nestašice za praznike, ali upozorava na potrebu za dodatnim oprezom zbog mogućeg rasta inputa tokom prolećne setve i jeseni. “Treba biti obazriv i osluškivati šta se dešava na tržištu. Na naftu ne možemo značajno da utičemo, ali moramo da tražimo alternative tamo gde je moguće”, zaključuje Budimović.

Za domaće proizvođače mesa, naredni period će biti obeležen balansiranjem između povećane prodaje za Uskrs i rastućih troškova proizvodnje, što bi moglo uticati na profitabilnost u drugoj polovini godine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

EU fondovi podržali razvoj NeuroBlast uređaja, Katapult akcelerator obezbedio finansiranje

Katapult program omogućio domaćem startapu podršku za inovaciju, EIC fond ulagao sa više od 4 milijarde evra

Published

on

By

Katapult program omogućio domaćem startapu podršku za inovaciju, EIC fond ulagao sa više od 4 milijarde evra

Kompanija NeuroBlast, sa podrškom evropskih programa, realizovala je razvoj inovativnog uređaja za kućnu rehabilitaciju, što je omogućeno kroz Katapult akcelerator i Fond za inovacionu delatnost. Ključnu ulogu imala je finansijska i mentorska pomoć iz EU, dok je Evropski investicioni fond za inovacije (EIC) tokom 2020. godine ulagao više od 4 milijarde evra u deep tech sektor.

Osnivač NeuroBlasta, Marko Grujić, ističe da je ideja rođena iz lične potrebe – nakon što je njegovoj supruzi Mariji 2017. godine dijagnostikovana multipla skleroza, porodična svakodnevica postala je okrenuta rehabilitaciji. Prvi prototip uređaja nastao je u njihovom domu, a ubrzo je uz program Katapult NeuroBlast dobio finansijsku podršku, pristup mentorima i kontakte, što je ubrzalo prelazak sa ideje na tržišni proizvod.

Katapult akcelerator, deo Fonda za inovacionu delatnost, omogućio je razvoj uređaja u skladu sa svetskim standardima. Grujić navodi: „Program Katapult nam je bio prekretnica. Nismo dobili samo finansijsku podršku – dobili smo mentore, kontakte i pomoć da uređaj razvijemo u skladu sa svetskim standardima. Zahvaljujući EU mnogo brže smo prešli taj put od ‘ideje u garaži’ do pravog biznis modela.“

NeuroBlast kombinuje terapiju sa video igrama i vizuelnom stimulacijom, podstičući korisnike da kroz igru ponavljaju pokrete oštećenih ekstremiteta. EU nedelja mogućnosti, koja počinje 20. aprila u Evropskoj kući u Beogradu, posvećena je biznisu i inovacijama, a na prvom danu učesnici će imati priliku da saznaju više o finansiranju, tehničkoj podršci i povezivanju sa drugim inovatorima.

Glavni govornik biće Auvo Kajkonen iz Evropske investicione banke, koji vodi aktivnosti iz oblasti tehnološke procene i podrške ulaganju rizičnog kapitala kroz EIC fond. Fond, osnovan sa više od 4 milijarde evra kapitala, predstavlja ključni instrument Evropske komisije za skaliranje disruptivnih inovacija. Fokus izlaganja biće na deep tehnologijama, veštačkoj inteligenciji i novim regulatornim okvirima u EU.

Događaj takođe uključuje prezentaciju digitalne platforme Stećakland, koja koristi VR tehnologiju za očuvanje i prezentaciju srednjovekovnih spomenika. Tokom svih dana biće dostupne Networking i Speed Dating zone, gde posetioci mogu kroz direktan kontakt sa predstavnicima programa dobiti savete o finansiranju i razvoju projekata. Prijave su obavezne putem mejla office@eumogucnosti.rs.

Pročitaj još

Domaće

CapVest preuzeo većinski udeo u STADA grupi, Hemofarm dobio novog vlasnika

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Published

on

By

STADA ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra i EBITDA od 961 milion evra u 2025. godini

Investiciona firma CapVest Partners LLP iz Londona je krajem marta zvanično završila preuzimanje većinskog udela u STADA Arzneimittel AG, nemačkoj farmaceutskoj kompaniji specijalizovanoj za generičke i specijalizovane lekove, kao i proizvode za široku potrošnju. Ova akvizicija znači da je Hemofarm iz Vršca, kao deo STADA Grupe, dobio novog vlasnika.

Kompanija STADA je 2006. godine kupila Hemofarm, a od 2017. godine STADA se nalazila u većinskom vlasništvu fondova Bain Capital iz Sjedinjenih Američkih Država i Cinven iz Velike Britanije, koji su tada preuzeli oko 63 odsto akcija, vrednih približno 4,1 milijardu evra. Tom prilikom STADA je povučena sa berze.

Proces preuzimanja STADA grupe od strane CapVest Partners LLP započeo je potpisivanjem obavezujućeg sporazuma u septembru 2025. godine i nastavljen dobijanjem svih regulatornih odobrenja. U saopštenju londonskog fonda navodi se da će, posle snažnih rezultata u 2025. godini, završetak transakcije omogućiti ubrzanje globalnog rasta STADA grupe i dodatna ulaganja u organski razvoj i nove akvizicije.

STADA trenutno zapošljava oko 12.000 ljudi širom sveta. U prethodnoj godini kompanija je ostvarila prihode od 4,3 milijarde evra, što predstavlja rast od 6 odsto, kao i rekordni prilagođeni EBITDA (dobit pre kamata, poreza i amortizacije) od 961 milion evra.

Prema zvaničnim informacijama, završetak preuzimanja treba da omogući STADA grupi i njenim članicama, uključujući Hemofarm, dodatne mogućnosti za razvoj i rast na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Boron One procenjuje vrednost rude bora iz Piskanje na 5,5 milijardi dolara

Resursi bora kod Raške sadrže 1,39 miliona tona merene i 5,48 miliona tona indikativne količine B₂O₃, sa cenom od 780 dolara po toni

Published

on

By

Resursi bora kod Raške sadrže 1,39 miliona tona merene i 5,48 miliona tona indikativne količine B₂O₃, sa cenom od 780 dolara po toni

Kanadska kompanija Boron One Holdings Inc procenjuje da ukupna vrednost rude bora iz ležišta Piskanja kod Raške iznosi 5,5 milijardi dolara, prema tržišnoj ceni od 780 dolara po toni u četvrtom kvartalu prošle godine, navode ekonomske analize. Ovo nalazište sadrži 1,39 miliona tona merene, 5,48 miliona tona indikativne i 284.700 tona inferirane količine B₂O₃ (oksida bora), sa sadržajem bora između 34 i 40 odsto.

Boron One je jedina javna kompanija u svetu koja je potpuno fokusirana na bor, a projekat Piskanja, koji je u stopostotnom vlasništvu kanadske firme, raspolaže visokokvalitetnim resursima sa niskom kontaminacijom arsenikom, što ga čini atraktivnim za evropske industrijske potrošače. Prema objavljenim podacima, evropske zemlje gotovo u potpunosti zavise od uvoza bora, pa je razvoj nalazišta u Srbiji od strateškog značaja za industrijsku i energetsku bezbednost kontinenta.

Kompanija je završila preliminarnu ekonomsku procenu resursa na projektu Piskanja 2022. godine, studiju izvodljivosti 2023. godine i procenu uticaja na životnu sredinu 2025. godine. Trenutno je u procesu dobijanja svih potrebnih dozvola za eksploataciju, nalazeći se u drugoj od tri faze licenciranja, sa planom da uđe u fazu izgradnje i prerade.

Boron One je u martu objavio da je u toku proces provere i pregovora sa potencijalnim strateškim partnerom sa velikim potrebama za boratnim mineralima i derivatima. Takođe, pokrenuta je inicijativa za obnovu rudnika kolemanita Pobrđe, što bi moglo ubrzati početak proizvodnje i generisanja prihoda.

Pored toga, filijala Boron One Holdings u Srbiji, Balkan Gold doo, potpisala je Pismo o namerama sa RKU Resavica o renoviranju rudnika bornih minerala u Resavici. U ovom rudniku, kojim upravljaju Ibarski rudnici, država je devedesetih godina prošlog veka započela probnu eksploataciju bora, a on već više od decenije posluje kao rudnik bora. U Pobrđu su pronađene rezerve kolemanita, koji se koristi za zaustavljanje nuklearnih reakcija i zaštitu od radioaktivnog zračenja, kao i manje količine haulita. Kompanija planira modernizaciju rudnika i nabavku nove opreme za eksploataciju iz donjih ležišta.

Pročitaj još

U Trendu