Connect with us

Domaće

Cene nafte porasle na 84,93 dolara zbog napetosti u Persijskom zalivu

Geopolitičke tenzije i ograničen protok kroz Ormuski moreuz podigli su brent na 84,93 dolara po barelu, dok je WTI dostigao 79,76 dolara

Objavljeno pre

,

Cene nafte porasle na 84,93 dolara zbog napetosti u Persijskom zalivu Foto Izvor: Pexels / Chengxin Zhao

Geopolitičke tenzije i ograničen protok kroz Ormuski moreuz podigli su brent na 84,93 dolara po barelu, dok je WTI dostigao 79,76 dolara

Cene nafte porasle su danas, pri čemu je fokus na ključnu frazu cene nafte, usled eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Persijskom zalivu. Fjučersi za brent naftu skočili su za 70 centi, što predstavlja rast od 0,83 odsto, i sada iznose 84,93 dolara po barelu. Istovremeno, američka laka nafta WTI poskupela je za 81 cent, odnosno 1,03 odsto, na 79,76 dolara po barelu, čime su nadoknađeni gubici iz prethodne trgovinske sesije.

Rast cene nafte pod uticajem geopolitičkih tenzija

Od početka sedmice, oba referentna tipa nafte beleže rast od gotovo 12 odsto. Brent je na putu da zabeleži treću uzastopnu sedmicu rasta, dok WTI beleži drugu uzastopnu dobit. Ovakva kretanja rezultat su intenziviranja vojnih aktivnosti u regionu, pre svega zbog ograničenog protoka nafte kroz Ormuski moreuz. Ovaj moreuz je ključna tačka za globalno snabdevanje naftom, pa svaka destabilizacija ima direktan uticaj na cenu sirove nafte.

Kao rezultat aktuelnih napetosti, analitičari procenjuju da geopolitička premija nastavlja da podiže cene oba referentna tipa nafte. Prema izveštaju, Sjedinjene Američke Države izvele su dva talasa vazdušnih udara na ciljeve duž južne obale Irana, dok su napadi nastavljeni i narednog dana. To je prva takva akcija nakon privremenog primirja iz prošlog meseca.

Analize stručnjaka i ekonomski kontekst

Tim Voterer, glavni tržišni analitičar kompanije KCM Trade, ocenjuje da potencijalno širenje sukoba na Crveno more može dodatno ugroziti globalno snabdevanje. „Istovremeni rizici u Ormuskom moreuzu i Crvenom moru održavaju geopolitičku premiju u cenama oba referentna tipa nafte“, navodi Voterer. Takođe, analitičari kompanije IG smatraju da bi cena WTI, ukoliko se zadrži iznad podrške u sredini 70 dolara, mogla dostići prag od oko 85 dolara.

S druge strane, azijske berze reaguju negativno na vojnu eskalaciju. Japanski indeks Nikei 225 pao je više od 3 odsto na početku trgovanja, što pokazuje nervozu investitora na globalnom nivou. Ovo kretanje upućuje na to da tržišta pažljivo prate razvoj situacije u regionu Persijskog zaliva i implikacije na cene nafte.

Šta sledi za cene nafte i tržišta

Zbog toga se održava visoka neizvesnost na tržištu energenata. Tokom prethodne sedmice, cene nafte su nadoknadile gubitke iz ranijih sesija, dok geopolitička napetost ostaje ključni pokretač. Ako se protok nafte kroz Ormuski moreuz dodatno ograniči, može doći do novih poremećaja u snabdevanju. Cene nafte su uvek osetljive na promene u bezbednosnoj situaciji ovog regiona, zbog čega investitori i analitičari pažljivo prate svaki razvoj događaja.

Zaključno, cene nafte reaguju na višestruke izazove, među kojima su vojni sukobi, ograničen izvoz i tržišna očekivanja. Ovakva situacija podseća koliko su energenti i dalje pod snažnim uticajem globalnih političkih dešavanja.

Pročitaj još

Domaće

Tehnička zanimanja beleže rast upisa od 20 odsto u SAD od 2020. godine

Dualno obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama dobija na popularnosti zahvaljujući influenserima, a zanatske škole beleže rekordnih 88.000 pripravnika u 2025.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tehnička zanimanja beleže rast upisa od 20 odsto u SAD od 2020. godine

Dualno obrazovanje u Sjedinjenim Američkim Državama dobija na popularnosti zahvaljujući influenserima, a zanatske škole beleže rekordnih 88.000 pripravnika u 2025.

Sjedinjene Američke Države beleže rast interesovanja za dualno obrazovanje, dok tehnička zanimanja beleže rast upisa od 20 odsto u SAD od 2020. godine. Sve više mladih odlučuje se za karijere u zanatskim i tehničkim profesijama, dok nova generacija influensera aktivno menja percepciju ovih poslova. Ovaj trend potvrđuju i poslednji zvanični podaci, prema kojima je broj upisanih u škole za tehnička zanimanja porastao skoro 20 odsto od proleća 2020. godine.

Influenseri oblikuju tržište rada

Među najistaknutijim predstavnicima ovog trenda nalazi se Lindzi Hover, poznata kao „Barbika sa plavom kragnom“, koja na društvenim mrežama ima više od 160.000 pratilaca. Ona svakodnevno prikazuje rad varioca i mehaničara, ističući atraktivnost i profitabilnost zanatskih zanimanja. Pored nje, Klarisa Renkin, kamiondžija sa više od 200.000 pratilaca, nedavno je osnovala sopstvenu akademiju za obuku vozača. Njihov uticaj širi se kroz društvene mreže, gde je više od 4,7 miliona objava pod oznakom #bluecollar na TikToku.

Rast upisa i potreba za radnicima

Građevinski sindikati u SAD zabeležili su rekordnih 88.000 pripravnika u 2025. godini. Ovaj podatak ukazuje na jačanje dualnog obrazovanja na američki način, dok mladi preispituju tradicionalni put fakultetskog obrazovanja. Kao rezultat, sve više njih bira zanatske profesije poput zavarivača, električara, vodoinstalatera ili kamiondžija. Ovaj talas dolazi u trenutku kada američka industrija građevinarstva i proizvodnje beleži ozbiljan manjak radnika, što je posledica starenja stanovništva i masovnog odlaska u penziju.

Perspektive dualnog obrazovanja

Prema rečima Džensena Hvanga, izvršnog direktora kompanije Nvidia, plate u sektorima kao što su vodoinstalateri, električari i građevinari mogu značajno rasti u budućnosti. Ova prognoza povezana je sa razvojem veštačke inteligencije i promenom strukture tržišta rada. S obzirom na to, mladi koji se opredele za tehničke profesije mogli bi biti veoma traženi. Osim toga, dualno obrazovanje omogućava sticanje praktičnih znanja i brži ulazak na tržište rada, što dodatno povećava njegovu privlačnost među novim generacijama.

Zaključak: značaj trenda za tržište rada

Uporedo sa rastom popularnosti dualnog obrazovanja u SAD, tržište rada doživljava strukturne promene. Influenseri doprinose pozitivnoj percepciji zanatskih zanimanja, dok zvanične statistike potvrđuju povećan upis i rekordne brojeve pripravnika. Ovaj trend može uticati na smanjenje deficita radne snage u ključnim industrijama i dugoročno stabilizovati ponudu stručnog kadra.

Pročitaj još

Domaće

Evropska industrija dobija više emisijskih dozvola uz smanjenje stope na 3,7 odsto

Evropska komisija predlaže usporavanje smanjenja emisija i produženje besplatnih dozvola do 2038. godine radi konkurentnosti industrije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska industrija dobija više emisijskih dozvola uz smanjenje stope na 3,7 odsto – emisione dozvole

Evropska komisija predlaže usporavanje smanjenja emisija i produženje besplatnih dozvola do 2038. godine radi konkurentnosti industrije

Evropska komisija predložila je veliku reformu sistema trgovine emisijama gasova (ETS), kojom evropska industrija dobija više dozvola za emisiju ugljen-dioksida nego što je ranije planirano. U okviru ovog predloga, tempo smanjenja ukupnog broja dozvola biće usporen, dok je stopa smanjenja dozvola snižena sa 4,3 odsto na 3,7 odsto od 2031. godine. Kao rezultat, kompanije će imati više prostora za emisione aktivnosti, što posebno utiče na sektore poput čelika, cementa i hemijske industrije.

ETS reforma: Više dozvola za emisiju gasova

Stopa smanjenja dostupnih dozvola dodatno će se smanjiti na 1,7 odsto počevši od 2036. godine. Uporedo sa tim, Evropska komisija planira da produži besplatne dozvole za tešku industriju do 2038. godine, umesto do 2034. kako je prvobitno bilo predviđeno. Oko 80 odsto dozvola biće dodeljeno unapred kompanijama koje investiraju u čiste tehnologije, dok će preostalih 20 odsto biti dostupno nakon realizacije tih investicija. S druge strane, kompanije moraju da predstave planove za ulaganje u dekarbonizaciju kako bi ostvarile pravo na besplatne dozvole.

Finansijski okvir i šira tržišna slika

ETS sistem trenutno pokriva oko 40 odsto svih emisija u Evropskoj uniji. Od njegovog uvođenja 2013. godine, generisano je približno 260 milijardi evra prihoda. Veći deo tog novca završavao je u nacionalnim budžetima, dok je relativno mali iznos bio usmeren direktno na industrijska ulaganja. Prema novom predlogu, države članice moraće da najmanje polovinu prihoda od ETS-a usmere na domaću industriju. Time će biti omogućena dodatna finansijska podrška za tranziciju ka čistim tehnologijama.

Proširenje ETS sistema i implikacije za industriju

Reforma ETS-a predviđa proširenje obuhvata na više međunarodnih letova iz Evrope, uključujući rute ka destinacijama kao što su Dubai i Istanbul. Takođe, emisije iz brodova manjeg kapaciteta biće uključene u sistem, dok će postrojenja za spaljivanje otpada postepeno ući u ETS između 2031. i 2034. godine. Evropska komisija naglašava da ovo nije usporavanje klimatske politike, već prilagođavanje industriji radi očuvanja konkurentnosti i ostvarivanja cilja smanjenja neto emisija za 90 odsto do 2040. godine. Predlog sada kreće u pregovore između država članica Evropske unije i Evropskog parlamenta, pri čemu se konačna pravila očekuju nakon otprilike godinu dana razgovora. Na taj način, industrija dobija jasniji okvir za planiranje investicija i dekarbonizaciju u narednim godinama.

Pročitaj još

Domaće

Prevoznici traže brojanje efektivnog vremena boravka za D vize vozača

Udruženje za međunarodni transport predlaže da se profesionalnim vozačima iz regiona računa stvarno vreme provedeno u šengenskom prostoru

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prevoznici traže brojanje efektivnog vremena boravka za D vize vozača

Udruženje za međunarodni transport predlaže da se profesionalnim vozačima iz regiona računa stvarno vreme provedeno u šengenskom prostoru

Udruženje za međunarodni transport iz Srbije predložilo je da se brojanje efektivnog vremena boravka uvede kao nova praksa za profesionalne vozače iz Zapadnog Balkana kojima se izdaju D vize. Prema rečima predsednika Udruženja Neđe Mandića, sadašnji sistem podrazumeva da se dan ulaska i dan izlaska iz šengenskog prostora računaju kao puni dani boravka, bez obzira na stvarno vreme provedeno u zoni. Kao rezultat, vozači često gube dvadesetak i više radnih dana godišnje, što direktno utiče na transportnu i izvoznu privredu regiona.

Brojanje efektivnog vremena boravka

Prevoznici iz regiona smatraju da bi prelazak na brojanje efektivnog vremena boravka, umesto kalendarskih dana, mogao rešiti problem u 50 do 60 odsto slučajeva. Naime, kako je istakao Mandić, zahvaljujući potpunoj primeni EES sistema (Elektronski evidencioni sistem), vreme ulaska i izlaska vozača iz šengenskog prostora sada se meri u minut i sekund. Zbog toga bi vozači mogli tačno da evidentiraju 24 sata boravka, što bi im omogućilo da tokom 180 dana maksimalno iskoriste svih 90 dozvoljenih dana u šengenskoj zoni.

Problemi zbog neujednačene primene pravila

Jedan od ključnih izazova za transportne kompanije sa Zapadnog Balkana je neujednačena primena pravila o D vizama među državama članicama Evropske unije. Neke zemlje primenjuju stroža, a druge blaža pravila, što stvara nesigurnost kod vozača i logističkih kompanija. „Svakodnevno proveravamo koliko dana boravka imaju naši vozači i nailazimo na različite podatke – nekada je to 90, nekada 45, a nekada 80 dana“, upozorio je Mandić. Ovakva situacija, prema njegovim rečima, dodatno komplikuje poslovanje i stvara ozbiljne zastoje u međunarodnom transportu i izvozu.

Specifičnosti D viza za vozače

Prema postojećim propisima, D viza se standardno izdaje osobama koje žive ili rade u zemlji izdavanja. Hrvatska je novim Zakonom o strancima omogućila da i državljani trećih zemalja, koji ne žive i ne rade u Hrvatskoj, ali prevoze robu za njenu privredu, mogu dobiti ovu vrstu vize. Ipak, pravila izdavanja još nisu precizno definisana, što ostavlja mnogo prostora za administrativne i praktične probleme. Evropska komisija je u odgovoru prevoznicima sa Zapadnog Balkana navela da se vozačima preporučuje da se prilagode sistemu 90 dana boravka u 180 dana, ali prevoznici navode da takvo tumačenje otežava snabdevanje industrije i stanovništva u EU i regionu.

Uticaj na privredu i transportnu delatnost

Transport robe između Zapadnog Balkana i Evropske unije uglavnom obavljaju prevoznici iz regiona. Zbog toga ograničenja u brojanju dana boravka neposredno utiču na izvoz, snabdevanje i rad celokupne privrede. Prevoznici iz Evropske unije retko preuzimaju transport prema Balkanu zbog višednevnih zadržavanja na granicama i carinskih procedura, pa je teret snabdevanja evropskog i regionalnog tržišta uglavnom na vozačima sa Balkana. Mandić ističe da profesionalni vozači iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije nisu turisti, već ključna radna snaga za industriju, izvoznike i uvoznike. Neprecizna pravila i neujednačena praksa, međutim, onemogućavaju punu efikasnost ovih kadrova u međunarodnom transportu.

Perspektive i moguća rešenja

Predstavnici prevoznika sa Zapadnog Balkana su 29. juna uputili zajedničko pismo Evropskoj komisiji, tražeći jasno i jedinstveno rešenje za primenu D viza. Odgovor je stigao brzo, ali ponuđeno rešenje ne zadovoljava potrebe transportnih kompanija. „Odgovor je sve fino objasnio, ali nismo zadovoljni ni tumačenjem D vize, ni savetom da se prilagodimo ograničenju od 90 dana“, naglasio je Mandić. U međuvremenu, prevoznici insistiraju da brojanje efektivnog vremena boravka postane standard, kako bi se omogućio nesmetan rad profesionalnih vozača i stabilno snabdevanje tržišta.

Pročitaj još

U Trendu