Connect with us

Domaće

Cena zlata porasla na preko 5.000 dolara po unci, rast od 1.700 odsto od 2000.

Zlato oborilo 53 rekorda u 2025. i zabeležilo godišnji rast od 73 odsto, najveći još od 1979.

Published

on

g33a45131b30bf6317f790913fea4967461a63448fb2c8ca263fdc71c4a89afe03fbb070c16dcdbb4b02b6532bf67dca26e544de08fc0e7ffae0ca7d510e92fe0_1280

Zlato oborilo 53 rekorda u 2025. i zabeležilo godišnji rast od 73 odsto, najveći još od 1979.

Cena zlata zabeležila je izuzetan rast od početka 2000-ih, kada je vrednost iznosila oko 280 dolara po unci, do marta 2026. kada je premašila 5.000 dolara po unci. Ovaj porast od više od 1.700 odsto potvrđuje status zlata kao pouzdane imovine tokom perioda inflacije, tržišnih oscilacija i globalne neizvesnosti. Samo tokom 2025. godine, zlato je oborilo 53 rekorda i ostvarilo rast od 73 odsto, što je najveći godišnji skok od 1979. godine.

Dugoročno posmatrano, zlato je za investitore predstavljalo način očuvanja kupovne moći, posebno u evropskom ekonomskom kontekstu sa izraženim inflatornim pritiscima u poslednjim godinama. Iako se zlato često vidi kao simbol sigurnosti, stručnjaci ističu da nije svaka investicija u zlato jednako povoljna i da treba pažljivo razmotriti pristup ulaganju, uključujući i kratkoročnu promenjivost cena.

Savremeni investitori često biraju fondove koji nude izloženost ne samo zlatu, već i drugim plemenitim metalima i robama, čime se osigurava diverzifikacija portfolija. Primera radi, Vista Rica Origin fond ulaže u zlato, srebro i širok spektar roba sa svetskih berzi, omogućavajući ulaganje kroz jedno rešenje, bez potrebe da investitor samostalno bira pojedinačne instrumente.

Praktična pitanja kod fizičkog zlata uključuju način čuvanja, proveru autentičnosti, trenutak prodaje i razliku između kupovne i prodajne cene. Ulaganje putem fonda pojednostavljuje proces, jer se investitoru omogućava kupovina investicionih jedinica, dok portfolio menadžeri upravljaju strukturom i prate tržišna kretanja.

Diverzifikacija portfolija smatra se ključnim pravilom investiranja, a fondovski pristup omogućava raspodelu rizika na više instrumenata povezanih sa robama i plemenitim metalima. Time se povećava otpornost portfolija na pojedinačne tržišne promene. Takođe, ulaganje u zlato i povezane fondove više nije rezervisano samo za velike ulagače, jer postoje opcije koje omogućavaju početak sa manjim iznosima.

Na kraju, stručnjaci savetuju investitorima da pre donošenja odluke postave sebi ključna pitanja o svojim ciljevima i strategiji, kako bi maksimalno iskoristili potencijal zlata u kombinaciji sa drugim klasama imovine.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Schneider Electric: troškovi neefikasnosti u industriji rastu na 29,14 odsto do 2030. godine

Samo 13 odsto proizvođača ima potpuno integrisanu AI, dok 37 odsto očekuje centralnu ulogu AI do 2030.

Published

on

By

Samo 13 odsto proizvođača ima potpuno integrisanu AI, dok 37 odsto očekuje centralnu ulogu AI do 2030.

Kompanija Schneider Electric objavila je rezultate globalnog istraživanja prema kojem troškovi neefikasnosti u sektoru robe široke potrošnje mogu porasti sa 20,3 na 29,14 odsto ukupnih troškova gotovog proizvoda do 2030. godine. Studija je obuhvatila 1453 rukovodioca širom sveta i ukazuje na zabrinjavajući rast gubitaka uzrokovanih zastojima, kvarovima i problemima sa kvalitetom, dok istovremeno samo 13 odsto kompanija navodi da je veštačka inteligencija (AI) potpuno integrisana u ključne procese.

Prema istraživanju, čak 15,2 odsto prosečnog prihoda gubi se zbog prekida u radu, ponovnog rada ili neoptimalnog korišćenja kapaciteta. Očekuje se da će troškovi povezani sa neefikasnošću dostići 21,37 odsto naredne godine, a zatim čak 29,14 odsto do 2030. godine. Iako 37 odsto ispitanika smatra da će AI imati centralnu ulogu u poslovanju do kraja decenije, trenutna primena zaostaje za ambicijama industrije.

Analiza pokazuje da trećina rukovodilaca procenjuje povraćaj investicija (ROI) u AI između 50 i 74 odsto do kraja decenije, dok skoro osam odsto očekuje ROI viši od 100 odsto, odnosno isplativost ulaganja za manje od godinu dana. Međutim, 70 odsto ispitanika navodi da trenutni povrat od AI iznosi manje od 20 odsto, a gotovo trećina beleži povrat od svega 5 odsto ili manje.

„Proizvođači predviđaju utrostručenje primene veštačke inteligencije do 2030. godine, uz značajan rast očekivanog povrata investicija, na nivoe kakve danas ostvaruju samo najnaprednije fabrike. Ovaj jaz između očekivanja i realnosti najjači je signal hitnosti koji smo videli poslednjih godina“, izjavio je Neil Smith, predsednik sektora za robu široke potrošnje u Schneider Electricu. On dodaje da je za pravi efekat AI neophodno povezivanje podataka iz proizvodnje, savremena automatizacija i integracija u jedinstven proces donošenja odluka.

Glavne prepreke za širu primenu AI nisu tehnološke, već strukturne: nedostatak stručnjaka za AI i analizu podataka, zastarela infrastruktura, manjak kvalitetnih podataka i otpor zaposlenih prema promenama. „Da bi se ostvario transformativni povrat od industrijske AI u naredne četiri godine, neophodan je kvalitativni iskorak u saradnji, transparentnosti i primeni zajedničkih standarda. Deljenje najboljih praksi i sektorskog znanja biće ključno za sledeću fazu digitalne transformacije“, poručila je Cecile Vercellino, potpredsednica za usluge u oblasti industrijske automatizacije u Schneider Electricu.

U saradnji sa kompanijom AVEVA, Schneider Electric je objavio dokument sa smernicama za primenu AI u prehrambenoj industriji, proizvodnji pića, farmaceutici i biotehnologiji, fokusiran na razvoj autonomnih operacija i korišćenje industrijskih podataka. Zaključak istraživanja je da će kompanije morati da reše strukturne izazove kako bi industrijska AI zaista unapredila konkurentnost i poslovanje.

Pročitaj još

Domaće

Loreal povećao prihode na 12,2 milijarde evra, akcije porasle 9 odsto

Prihodi francuske kompanije u prvom kvartalu skočili 7,6%, onlajn prodaja glavni pokretač rasta

Published

on

By

Prihodi francuske kompanije u prvom kvartalu skočili 7,6%, onlajn prodaja glavni pokretač rasta

Francuska kompanija Loreal ostvarila je prihode od 12,2 milijarde evra u prvom kvartalu 2026. godine, što predstavlja rast od 7,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj rezultat značajno je premašio očekivanja analitičara, koji su predviđali rast prihoda između 3% i 4%. Akcije Loreala na berzi su porasle za 9 odsto nakon objave poslovnih rezultata.

Generalni direktor Nikolas Hijeronimus izjavio je da kompanija beleži “veoma dinamičan rast” sa izuzetnim rezultatima u svim delovima sveta, a posebno na tržištima u razvoju. Posebno je naglašen oporavak poslovanja na dva najveća svetska tržišta, u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, gde su rezultati bili iznad tržišnog proseka i tokom prvog tromesečja 2026. godine.

Onlajn prodaja je, prema navodima kompanije, predstavljala ključni pokretač rasta, uz “spektakularne rezultate” u digitalnim kanalima. Analitičari banke Barklis ocenili su rast Loreala kao “veoma impresivan”, podsećajući da globalno tržište kozmetike prosečno raste oko četiri odsto, bez znakova usporavanja, čak i u nestabilnim makroekonomskim uslovima.

Za razliku od brojnih kompanija iz sektora robe široke potrošnje, Loreal pokazuje visoku otpornost na ekonomske izazove i promene u potrošačkim navikama. Kompanija posluje na preseku potrošačkog i luksuznog segmenta, što omogućava veću fleksibilnost u uslovima rasta troškova života i selektivnije potrošnje, navode ekonomski eksperti.

Pročitaj još

Domaće

Industrijski potrošači u Srbiji ostvaruju dobit od negativnih cena struje u aprilu

Od pedeset kompanija na berzi samo deset srpskih, dok PDV na negativne cene pogađa domaće firme

Published

on

By

Od pedeset kompanija na berzi samo deset srpskih, dok PDV na negativne cene pogađa domaće firme

Industrijski potrošači u Srbiji sada ostvaruju direktnu finansijsku korist zahvaljujući uvođenju negativnih cena električne energije, pokazuje analiza tržišta za april 2026. godine. Od ukupno pedeset kompanija koje trguju na srpskoj berzi električne energije, svega desetak su domaće, dok je četrdesetak firmi stranog porekla. Ovaj mehanizam omogućava domaćim industrijskim potrošačima da budu plaćeni za potrošnju struje tokom sati kada cene padnu ispod nule, dok proizvođači iz obnovljivih izvora bez ugovora sa Elektroprivredom Srbije mogu završiti sa dodatnim troškovima zbog plaćanja penala na balansnom tržištu.

Negativne cene električne energije nisu novost za tržišta kao što su Nemačka, Danska i Belgija, gde se ovaj fenomen javlja tokom perioda pojačane proizvodnje iz obnovljivih izvora i niske potrošnje, najčešće vikendima. U Srbiji je regulatorni okvir zahtevao dodatno vreme za prilagođavanje pre formalnog uvođenja negativnih cena, pri čemu je ključno pitanje bilo kako tretirati PDV na ovakve transakcije. Nadležne institucije su definisale da negativna cena nije prodaja robe, već usluga, na koju se obračunava PDV, a obavezu plaćanja imaju srpske kompanije. Strane firme rešavaju ovo u skladu sa propisima zemlje iz koje dolaze.

Tehnički direktor SEEPEX-a, Dejan Stojčevski, objašnjava: “Uvođenje negativnih cena, generalno, donosi sa sobom i pobednike i gubitnike. Na strani dobitnika nalaze se pre svega oni industrijski potrošači koji mogu fleksibilno da povećaju potrošnju u trenucima kada cene padnu ispod nule i koji će, doslovno, biti plaćeni za korišćenje električne energije. Na strani gubitnika, barem kratkoročno, nalaze se proizvođači iz obnovljivih izvora koji nemaju ugovor sa Elektroprivredom Srbije i koji se mogu naći u situaciji da ne samo da ne zarađuju, nego i da plaćaju penale na balansnom tržištu. Između ta dva pola proteže se čitav niz regulatornih, fiskalnih i strateških izazova – od načina na koji se tretira PDV na negativne cene, do budućnosti CBAM mehanizma i srpskog energetskog sektora u celini.”

U poslednja tri dana, na srpskom tržištu električne energije cene su konstantno bile na nuli od 11 do 16 časova. U tom periodu, dok su na zapadnoevropskim tržištima cene padale ispod nule, Srbija je imala ograničenje na nultu cenu, što je stvaralo dodatni pritisak na proizvođače. Oni koji nisu mogli da prodaju ili skladište višak energije, završavali su na balansnom tržištu i plaćali penale. Sa uvođenjem negativnih cena očekuje se rasterećenje ovog pritiska, jer će i regionalni učesnici manje prebacivati višak energije na srpsko tržište.

Za industrijske potrošače koji mogu da prilagode svoju potrošnju, negativne cene predstavljaju značajan benefit, jer u satima ispod nule ne samo da ne plaćaju struju, već dobijaju novac za svaku potrošenu kilovat-sat. Proizvođači iz obnovljivih izvora bez ugovora sa EPS-om, međutim, suočavaju se sa rizikom plaćanja penala. Mehanizam PDV-a na negativne cene pogađa uglavnom srpske firme, dok strani akteri primenjuju sopstvene propise. Tako je uvođenje negativnih cena rezultat i domaćih regulatornih promena i pritiska sa integrisanog regionalnog tržišta električne energije.

Pročitaj još

U Trendu