Connect with us

Domaće

Cena uree u Nju Orleansu skočila 45 odsto, američki farmeri bez dva miliona tona đubriva

Urea porasla sa 475 na 690 dolara po toni za tri nedelje, globalna ponuda ograničena iz tri ključna izvora

Published

on

pexels-photo-19500299

Urea porasla sa 475 na 690 dolara po toni za tri nedelje, globalna ponuda ograničena iz tri ključna izvora

Američko tržište poljoprivrednih inputa suočava se sa značajnim poremećajem, pošto je cena uree u luci Nju Orleans porasla sa 475 na 690 dolara po toni u periodu od tri nedelje, što predstavlja rast od oko 45 odsto. Ovaj skok dolazi u trenutku kada je američko ministarstvo poljoprivrede već najavilo smanjenje površina pod kukuruzom za 2026. godinu, pre eskalacije krize u Ormuskom moreuzu.

Prema zvaničnim podacima, američkim farmerima trenutno nedostaje oko dva miliona tona azotnih đubriva potrebnih za prolećnu setvu. Istovremeno, globalna ponuda azotnih đubriva sužena je na tri glavna fronta: između 25 i 30 odsto svetske trgovine azotom prolazi kroz Ormuski moreuz, koji je gotovo mesec dana funkcionalno blokiran; proizvodnja u Kataru je poremećena nakon udara na industrijsku infrastrukturu; Kina je administrativno ograničila izvoz, dok su evropski proizvođači smanjili kapacitete zbog visokih cena gasa.

Ova situacija, u kojoj su istovremeno ograničena tri od četiri glavna izvora snabdevanja, predstavlja presedan na globalnom tržištu đubriva. Oko 30 odsto svetske trgovine ureom dolazi iz regiona direktno pogođenog krizom, što čini fizičku dostupnost đubriva jednako važnom kao i cenu. Transport uree od Persijskog zaliva do američkog Srednjeg zapada traje oko 30 dana, pa svaki postojeći prekid ima odloženi efekat u ključnom periodu setve.

Farmeri u Sjedinjenim Državama, suočeni sa rastom cene azota, prelaze sa kukuruza na soju, koja zahteva manje đubriva. Odnos cene kukuruza i uree dostigao je petogodišnji maksimum, čineći setvu kukuruza ekonomski neodrživom za veliki deo proizvođača. Odluka o promeni useva je nepovratna za celu sezonu.

Smanjenje površina pod kukuruzom povlači za sobom nižu ponudu stočne hrane, što utiče na rast cena mesa i mlečnih proizvoda. Time se početni geopolitički šok iz Ormuskog moreuza preliva u inflatorni pritisak na prehrambeni sektor u Sjedinjenim Državama.

Trenutni poremećaj nije cikličan, već strukturni šok izazvan geopolitičkim, energetskim i trgovinskim faktorima. Njegove posledice neće biti ograničene na tržište energenata, već će se odraziti kroz smanjene prinose, promenu strukture setve i rast cena hrane. Efekti zatvaranja Ormuskog moreuza biće vidljivi ne samo u barelima nafte, već i u dolarima na računima potrošača već do jeseni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Organska proizvodnja u Srbiji čini samo 0,83% ukupnog poljoprivrednog zemljišta

Na 27.550 hektara se primenjuje organska proizvodnja, dok je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara

Published

on

By

Na 27.550 hektara se primenjuje organska proizvodnja, dok je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara

Prema najnovijim podacima, u Srbiji udeo organske proizvodnje u ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu iznosi svega 0,83%. Ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta, prema poljoprivrednom popisu iz 2023. godine, prelazi 3,2 miliona hektara, dok je organska proizvodnja zastupljena na samo 27.550 hektara.

Ovaj procenat svrstava Srbiju među zemlje sa najmanjim udelom organske proizvodnje u Evropi, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom. U pojedinim evropskim državama, poput Italije, udeo organske proizvodnje dostiže gotovo 20%.

Kako navode stručnjaci, organska proizvodnja u Srbiji postoji više od 25 godina, ali je i dalje ograničena na male površine, najčešće u sektoru voćarstva i povrtarstva. Na ovakav razvoj utiču brojna pravila i zakonske obaveze koje proizvođači treba da ispune, zbog čega je prisustvo organske proizvodnje u ratarskim kulturama minimalno.

U poslednje vreme, sve veći broj stručnjaka i poljoprivrednika u Srbiji interesuje se i za regenerativnu poljoprivredu, koja je fokusirana na očuvanje kvaliteta zemljišta kroz održive prakse. Ove metode, iako različite, nisu međusobno suprotstavljene, već predstavljaju različite pristupe problemu poljoprivredne održivosti i zaštite životne sredine.

Stručnjaci ističu da je za dugoročno očuvanje kvaliteta zemljišta i okoline neophodno šire prihvatanje održivih poljoprivrednih praksi.

Pročitaj još

Domaće

Plastična industrija u Srbiji uvezla 8,4% sirovina iz Irana, cene porasle do 50%

Cena plastike dostigla 2.100 evra po toni, očekuje se rast na 2.500 evra sledeće nedelje

Published

on

By

Cena plastike dostigla 2.100 evra po toni, očekuje se rast na 2.500 evra sledeće nedelje

Srpska plastična industrija beleži značajan porast cena, ali još uvek nije direktno pogođena krizom u Persijskom zalivu, navodi Udruženje za hemijsku industriju Privredne komore Srbije. Prema rečima Dragana Stevanovića, sekretara udruženja, domaća proizvodnja pokriva veći deo potreba, dok je tokom prošle godine uvezeno 8,4% sirovina iz Irana. HIP-Petrohemija ima kapacitet od 600.000 tona godišnje, a izvoz sirovina iznad tog nivoa iznosi 150.000 tona. Hipol Odžaci proizvode oko 35.000 tona polipropilena, dok je uvoz ove sirovine 100.000 tona. Kada je reč o polistirenu, uvoz iznosi 50.000 tona.

Od početka rata na Bliskom istoku, cena plastike u Srbiji porasla je i do 50% u periodu od dve do tri nedelje. Na početku sukoba, cena je iznosila 850 evra po toni, zatim je dostigla 2.100 evra, dok se za narednu nedelju očekuje i do 2.500 evra po toni. “Mi imamo proizvođače sirovina. Sirovina ima, ali je pitanje cene i transporta. Sa Kinom imamo dobru konekciju, ali put traje oko tri meseca i skup je. Mađarski MOL je imao požar i proizvodnju očekujemo krajem avgusta. Slovačka ima problema zbog slabijeg dotura ruske nafte”, istakao je Stevanović.

On napominje da je plastika i dalje nezamenljiv materijal, a dalji razvoj situacije zavisiće od dešavanja na Bliskom istoku i kretanja cena na svetskom tržištu. Tokom protekle nedelje, cena polietilena je na berzi iznosila 1.350 evra, dok je na tržištu dostigla 1.700 evra, što ukazuje na nagli skok cena koji ni berza nije mogla da isprati.

Rast cena plastike uslovljen je povećanjem cene nafte, koja je prema poslednjim podacima prešla 115 dolara po barelu. Osnovne sirovine za proizvodnju plastike, polimeri, dobijaju se iz nafte, pa rast cene “crnog zlata” direktno utiče na troškove proizvodnje u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Ulaganje u kamilicu zahteva 700 evra po hektaru, plastenička proizvodnja počinje sa 2.000 evra

Preduzetnici u Srbiji najčešće biraju frizerske i kozmetičke salone, dok DOO registruje najviše u nespecijalizovanoj trgovini na veliko

Published

on

By

Preduzetnici u Srbiji najčešće biraju frizerske i kozmetičke salone, dok DOO registruje najviše u nespecijalizovanoj trgovini na veliko

Lista najpopularnijih biznisa među preduzetnicima i privrednim društvima u Srbiji godinama ostaje gotovo nepromenjena, pokazuju ekonomske analize objavljene krajem marta 2026. godine. Najveći broj novoosnovanih privrednih društava registruje se za nespecijalizovanu trgovinu na veliko, izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, računarsko programiranje i IT konsultantske aktivnosti, kao i za konsultantske usluge u vezi s poslovanjem. Istovremeno, značajan broj firmi otvara se u sektorima drumskog prevoza tereta, iznajmljivanja nekretnina, inženjerskih delatnosti, kao i u oblasti trgovine na malo putem pošte ili interneta.

Kod preduzetnika dominiraju zanatske i lične usluge. Najzastupljeniji su frizerski i kozmetički saloni, održavanje i popravka motornih vozila, specijalizovani građevinski radovi kao što su postavljanje podnih i zidnih obloga, kao i dizajnerske delatnosti. U digitalnom okruženju sve su popularnija mala preduzeća bazirana na radu od kuće, među kojima su kreiranje aplikacija i copywriting. Za pokretanje razvoja aplikacija potrebno je obezbediti sredstva, a prihodi su mogući kroz oglase, kupovine unutar aplikacije ili marketing nakon objave proizvoda.

Podaci pokazuju da ulaganje u poljoprivredu ima precizno definisane iznose. Proizvodnja kamilice na jednom hektaru zahteva ulaganje od 700 evra, heljde 1.000 evra, žalfije 1.200 evra, a belog sleza 1.300 evra. Za proizvodnju bosiljka na hektaru potrebno je 1.100 evra, dok višerodne maline na 100 kvadratnih metara zahtevaju 1.500 evra. Plastenička proizvodnja povrća može da se pokrene sa 2.000 evra.

Analiza tržišne dinamike ukazuje da su najpopularnije oblasti istovremeno i one sa najvećim brojem neuspela pokretanja, što govori o izazovima konkurencije i održivosti na srpskom tržištu. I dok privredna društva gravitiraju ka uslužnim delatnostima u širokom spektru, preduzetnici se najčešće odlučuju za tradicionalne zanate i servise, prateći potražnju i održavajući visok nivo aktivnosti u ovim sektorima.

Pročitaj još

U Trendu