Connect with us

Domaće

Cena nafte od 100 dolara povećava trošak goriva u EU za 55 milijardi evra

Evropski vozači mogli bi da plate 220 evra više godišnje za gorivo, dok britanski trošak raste za 162,3 evra

Published

on

Total petrol station Dresden at the stadium

Evropski vozači mogli bi da plate 220 evra više godišnje za gorivo, dok britanski trošak raste za 162,3 evra

Evropski vozači suočiće se sa dodatnim troškovima za gorivo od u proseku 220 evra tokom 2026. godine, ukoliko cena nafte ostane na nivou od 100 dolara po barelu, pokazuje analiza organizacije Transport & Environment (T&E). Prema ovogodišnjem izveštaju, ukupni izdaci za gorivo na nivou Evropske unije mogli bi se povećati za 55 milijardi evra.

U Velikoj Britaniji, prema podacima organizacije ECIU, vozači koji godišnje pređu 8.000 milja (12.875 kilometara) platiće dodatnih 140 funti, što iznosi 162,3 evra, samo za gorivo. Ova procena zasniva se na trenutnim cenama nafte i ne uključuje eventualne dalje poremećaje na svetskom tržištu.

Zavisnost Evrope od uvoza nafte stvara dodatni geopolitički rizik, naročito u periodima globalne nestabilnosti, što dodatno opterećuje domaćinstva i privredu. Predstavnik T&E Entoni Frogat istakao je: „Vetar i sunce su resursi koji nisu pod kontrolom Donalda Trampa, Rusije ili Saudijske Arabije – Evropa sada mora da prioritetno razvija električna vozila, toplotne pumpe i obnovljive izvore energije.”

Predstavnik ECIU Kolin Voker je upozorio da trenutna situacija podseća na nagli rast cena nafte nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine i ukazuje da Velika Britanija ne može da utiče na globalnu cenu nafte. On je dodao da napori da se obezbede dodatni energenti iz Severnog mora neće ublažiti posledice rasta cena za britanske vozače.

Analitičari napominju da trenutna energetska kriza dodatno podstiče interesovanje za električna vozila i obnovljive izvore energije, ali da su troškovi za gorivo i dalje ključan izazov za evropska domaćinstva i privredu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Američka ekonomija porasla 2 odsto u prvom kvartalu 2026, Fed zadržao kamatne stope

BDP SAD porastao na 2%, cene nafte iznad 100 dolara po barelu, Pauel ostaje član FOMC nakon isteka mandata

Published

on

By

BDP SAD porastao na 2%, cene nafte iznad 100 dolara po barelu, Pauel ostaje član FOMC nakon isteka mandata

Privreda Sjedinjenih Američkih Država zabeležila je rast bruto domaćeg proizvoda od 2 odsto u prvom kvartalu 2026, prema preliminarnim podacima koje je objavilo Ministarstvo trgovine. Ovaj rezultat predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal, kada je zabeležen rast od 0,5 odsto, ali je ipak slabiji od procene analitičara iz organizacije Fekset, koji su očekivali rast BDP-a od 2,3 odsto.

Američka ekonomija je ušla u period eskalacije sukoba sa Iranom na stabilnim osnovama, pri čemu su veći poreski povraćaji ublažili povećanje troškova izazvano rastom cena goriva. Rat na Bliskom istoku traje oko devet nedelja i nastavlja da utiče na globalno tržište energije, a cene nafte su ostale iznad 100 dolara po barelu, što zadržava pritisak na potrošačke cene u SAD.

„Rast u prvom kvartalu pokazuje otpornost američke ekonomije uprkos geopolitičkim tenzijama i rastu cena energije“, navodi se u saopštenju Ministarstva trgovine. Ekonomisti, međutim, upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao dodatno da uspori privrednu aktivnost u narednim kvartalima zbog viših troškova energije i neizvesnosti koja utiče na investicije i potrošnju.

Predsednik Federalnih rezervi Džeroum Pauel, kome mandat ističe u maju, izjavio je da ostaje član Federalnog komiteta za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) i nakon primopredaje dužnosti. “Neću nastupati kao predsednik u senci, ali ću i dalje doprinositi radu FOMC u skladu sa institucionalnom ulogom”, istakao je Pauel. Senatski odbor za bankarstvo podržao je imenovanje Kevina Vorša za novog predsednika Feda, koji će preuzeti funkciju po potvrdi u Senatu.

FOMC je na poslednjem sastanku odlučio da zadrži kamatne stope u rasponu od 3,5 do 3,75 odsto, naglašavajući važnost stabilnosti u trenutnoj ekonomskoj situaciji. Pauel je naglasio da predsednik Federalnih rezervi ima jedan glas, a da odluke donosi ceo komitet na osnovu konsenzusa. Novi predsednik Feda preuzeće i vođenje FOMC, koji određuje monetarnu politiku u SAD.

Pročitaj još

Domaće

NIS ostvario neto dobit od 2,8 milijardi dinara u prvom kvartalu 2026. godine

EBITDA dostigla 11 milijardi dinara zahvaljujući rastu cena nafte i optimizaciji troškova, investicije usmerene na istraživanje i proizvodnju

Published

on

By

EBITDA dostigla 11 milijardi dinara zahvaljujući rastu cena nafte i optimizaciji troškova, investicije usmerene na istraživanje i proizvodnju

Naftna industrija Srbije (NIS), većinski u vlasništvu ruskog Gasproma, zabeležila je neto dobit od 2,8 milijardi dinara (23,9 miliona evra) u prvom kvartalu 2026. godine, saopštila je kompanija. EBITDA (dobit pre kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije) iznosila je 11 milijardi dinara (93,7 miliona evra), dok je operativni novčani tok dostigao 16,7 milijardi dinara.

U periodu januar-mart ove godine, NIS je sproveo mere optimizacije troškova na svim nivoima, istovremeno zadržavajući finansiranje strateških projekata važnih za bezbednost i nastavak poslovanja. Najveći deo investicija, ukupno 6,3 milijarde dinara (53,7 miliona evra), bio je usmeren na istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Prosečna cena nafte tipa brent tokom izveštajnog perioda iznosila je 80,6 dolara po barelu, što je povećanje od 7 odsto u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine. Efekat rasta cena nafte na svetskom tržištu i uticaj jeftinijih zaliha doprineli su pozitivnim finansijskim rezultatima, uprkos nastavku poslovanja u složenim tržišnim uslovima i ograničenjima nametnutim kratkoročnim licencama Ministarstva finansija SAD (OFAC).

Ukupan obim proizvodnje nafte i gasa u prvom tromesečju dostigao je 280 hiljada uslovnih tona, dok je prerada sirove nafte i poluproizvoda iznosila 643 hiljade tona. Promet naftnih derivata bio je 592 hiljade tona, a ukupna proizvodnja električne energije dostigla je 40,5 GWh.

Kompanija je tokom ovog perioda smanjila ukupnu zaduženost prema bankama na 373,7 miliona evra. Obračunate obaveze po osnovu poreza i drugih javnih prihoda za prvih tri meseca iznose 44 milijarde dinara.

U saopštenju se navodi da su ograničenja nametnuta od strane američkog Ministarstva finansija uticala na finansijske i operativne pokazatelje, posebno u segmentima prerade sirove nafte i prometa naftnih derivata, u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Uprkos tome, NIS je zadržao stabilnost poslovanja i uredno snabdevanje domaćeg tržišta.

Kompanija će do kraja godine ostati fokusirana na očuvanje finansijske discipline, uredno snabdevanje tržišta i socijalnu stabilnost zaposlenih, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka zadržala kamatnu stopu na 2 odsto, inflacija i dalje preti

Kamatna stopa na depozit na 2 odsto, stopa refinansiranja 2,15 odsto, dok je mogućnost pozajmljivanja 2,40 odsto – rastu rizici za privredu zbog rasta cena energenata

Published

on

By

Kamatna stopa na depozit na 2 odsto, stopa refinansiranja 2,15 odsto, dok je mogućnost pozajmljivanja 2,40 odsto – rastu rizici za privredu zbog rasta cena energenata

Evropska centralna banka (ECB) odlučila je da zadrži ključne kamatne stope nepromenjenim, tako da kamatna stopa na novčani depozit ostaje na nivou od 2 odsto, dok stopa za glavne operacije refinansiranja iznosi 2,15 odsto, a kamatna stopa za mogućnost pozajmljivanja na kraju dana iznosi 2,40 odsto. Ovu odluku Upravni savet ECB saopštio je 30. aprila 2026. godine, uz napomenu da nove informacije uglavnom potvrđuju prethodne procene inflacionih izgleda, ali i ukazuju na rastuće pozitivne rizike za inflaciju i negativne rizike za privredni rast.

Iz ECB poručuju da ostaju posvećeni vođenju monetarne politike koja ima za cilj stabilizaciju inflacije na nivou od 2 odsto u srednjem roku. Kao poseban izvor zabrinutosti naveden je rat na Bliskom istoku, koji je doveo do naglog rasta cena energenata, dodatno pojačavajući inflatorne pritiske i pogoršavajući ekonomsko raspoloženje u evrozoni. U saopštenju se naglašava da će srednjoročna inflacija i ekonomska aktivnost zavisiti od intenziteta i trajanja rasta cena energije, kao i od širine indirektnih efekata i sekundarnih posledica po privredu.

“Kako rat bude duže trajao, a cene energenata duže vreme ostanu visoke, to će, prema proceni ECB, biti snažniji negativan uticaj na širu inflaciju i ukupnu ekonomsku aktivnost”, navodi se u saopštenju Upravnog saveta.

Uprkos izazovima, ECB ocenjuje da je privreda evrozone u prethodnim tromesečjima pokazala otpornost, dok su dugoročnija inflaciona očekivanja ostala stabilna i dobro usidrena, iako su kratkoročna očekivanja značajno porasla. Upravni savet ističe da će sve odluke o monetarnoj politici donositi iz sastanka u sastanak, na osnovu novih ekonomskih i finansijskih podataka, kretanja bazne inflacije i efekata prenosa monetarne politike na privredu.

ECB naglašava da se unapred ne obavezuje na određeni tempo promene kamatnih stopa, već će koristiti sve raspoložive instrumente kako bi inflaciju u srednjem roku vratila na ciljani nivo od 2 odsto i očuvala nesmetan prenos monetarne politike u svim državama evrozone. Instrument zaštite transmisije ostaje na raspolaganju kao odgovor na neopravdane i neuredne tržišne poremećaje koji mogu ugroziti sprovođenje monetarne politike i stabilnost cena.

Pročitaj još

U Trendu