Connect with us

Domaće

Cena brent nafte skočila iznad 110 dolara, Srbija uvodi zabranu izvoza derivata

Fjučersi WTI porasli 31 odsto, proizvodnja u Iraku pala 70 odsto, Crna Gora beleži gužve zbog najave poskupljenja

Published

on

Minister of Mining and Energy Dubravka Djedovic Handanovic addressed the media after the meeting of the President of the Republic of Serbia Aleksandar Vucic with the teams responsible for the country’s energy stability and security. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Djedovic Handanovic obratila se medijima nakon sastanka predsednika Republike Srbije Aleksandra Vucica sa timovima zaduzenim za energetsku stabilnost i bezbednost zemlje.

Fjučersi WTI porasli 31 odsto, proizvodnja u Iraku pala 70 odsto, Crna Gora beleži gužve zbog najave poskupljenja

Cena brent sirove nafte dostigla je danas više od 110 dolara po barelu, usled globalnih poremećaja u snabdevanju i blokade Ormuškog moreuza, što je izazvalo talas reakcija na regionalnom tržištu. Prema dostupnim ekonomskim analizama, fjučersi američke WTI sirove nafte zabeležili su rast od čak 31 odsto, pre povratka na nivo 13 odsto iznad 100 dolara po barelu. Ovaj skok predstavlja najviši jednodnevni dobitak od aprila 2020. godine i najviši nivo cena od juna 2022. godine.

U Iraku je proizvodnja iz tri glavna južna naftna polja smanjena za 70 odsto, na 1,3 miliona barela dnevno, sa prethodnih 4,3 miliona. Kuvajt, peti najveći proizvođač OPEC-a, takođe je smanjio proizvodnju i proglasio “višu silu”. Istovremeno, Katar je prethodne nedelje smanjio proizvodnju LNG-a, dodatno ograničavajući globalnu ponudu. Analitičari upozoravaju na mogućnost daljeg pada proizvodnje iz UAE i Saudijske Arabije, zbog brzog popunjavanja skladišnih kapaciteta.

Blokada Ormuškog moreuza usled sukoba u Iranu zaustavila je transport nafte ovom rutom. Prema oceni banke Goldman Sachs, ako se blokada ne reši, cene sirove nafte i derivata kao što je benzin mogu dostići rekordne nivoe. Posle sedam dana američko-izraelskih udara na Iran, cene nafte su na maksimumima nezabeleženim od 2023. godine, kada je pomorski saobraćaj u Ormuškom moreuzu bio paralisan, a kroz njega prolazi oko 20 odsto ukupne svetske nafte.

Američka referentna nafta WTI dostigla je 90,90 dolara, uz rast od 36 odsto za nedelju dana, što je rekord od uvođenja WTI fjučers ugovora 1983. godine. Brent je u petak završio na 92,70 dolara, što predstavlja povećanje od 28 odsto za sedam dana. Analitičari izražavaju zabrinutost da bi cene mogle nastaviti uzlazni trend u slučaju produženja sukoba u Iranu.

Vlada Srbije je na vanrednoj sednici uvela zabranu izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora do 19. marta. “Zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vidovima transporta do 19. marta nakon čega ćemo donositi dalje odluke. Suština ove zabrane je zaštita domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, a usled globalnih poremećaja na svetskom tržištu”, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

U Crnoj Gori su na pumpama zabeležene gužve, jer su građani masovno punili rezervoare. Udruženje naftnih kompanija Crne Gore navodi da je cena evrodizela kod dobavljača porasla za oko 30 odsto u odnosu na trenutne maloprodajne cene, što ugrožava redovno snabdevanje. Ministar energetike i rudarstva Crne Gore, Admir Šahmanović, najavio je rast cene dizela za 14 centi, a benzina za 6 centi, počev od utorka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineski trgovinski suficit 213,62 milijarde dolara, izvoz porastao 21,8 odsto početkom godine

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Published

on

By

Chongqing skyline illuminated at night with neon lights reflecting on the river, showcasing urban futuristic architecture.

Izvoz iz Kine u januaru i februaru premašio prognozu od 7,1 odsto, dok je uvoz rastao 19,8 odsto

Kineski trgovinski suficit dostigao je 213,62 milijarde dolara u periodu januar–februar 2026. godine, čime su rezultati znatno premašili očekivanja analitičara, prema zvaničnim podacima kineske carine. Izvoz iz Kine povećan je za 21,8 odsto na godišnjem nivou, što je iznad prognoziranih 7,1 odsto, dok je uvoz porastao za 19,8 odsto, premašivši očekivani rast od 6,3 odsto.

Ukupan trgovinski suficit od 213,62 milijarde dolara nadmašio je očekivanja analitičara koji su predviđali 179,6 milijardi dolara. Trgovina sa Evropskom unijom porasla je za 19,9 odsto i iznosila je 998,94 milijarde juana, dok je razmena sa državama ASEAN-a povećana za 20,3 odsto, dostigavši 1,24 biliona juana. Trgovinska razmena sa Sjedinjenim Američkim Državama smanjena je za 16,9 odsto na 609,71 milijardu juana (88,22 milijarde dolara).

Rast izvoza i uvoza delom je posledica kasnijeg termina praznika Lunarne nove godine, što je podstaklo veću potrošnju i ekonomske aktivnosti u odnosu na prošlu godinu. Inflacija potrošačkih cena u Kini porasla je u februaru za 1,3 odsto na godišnjem nivou, iznad očekivanih 0,8 odsto, dok je januarski rast bio 0,2 odsto – što predstavlja najviši nivo inflacije od januara 2023. godine.

Zhiwei Zhang, predsednik i glavni ekonomista kompanije Pinpoint Asset Management, ocenio je nakon objave podataka da je snažan rast izvoza delimično posledica prazničnog perioda, ali da to „verovatno ne može u potpunosti da objasni ovako snažan rezultat“.

Tokom godišnjeg političkog skupa „Dve sesije“ u Pekingu, premijer Li Qiang postavio je cilj rasta bruto domaćeg proizvoda između 4,5 i 5 odsto, što je najniži raspon od početka devedesetih godina. Zhang je naveo da ovi snažni izvozni rezultati, uz nizak cilj rasta, ukazuju na to da dodatni ekonomski podsticaji verovatno neće biti potrebni u bliskoj budućnosti. Premijer Li Qiang je tokom skupa priznao uticaj američkih carina na ekonomiju dok je iznosio ekonomske ciljeve vlade.

Pročitaj još

Domaće

Amazon zabeležio šest sati prekida rada i 13-časovni incident zbog AI alata

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Published

on

By

Internet gigant prijavio više ‘Sev2’ incidenata, uz prekid AWS usluga i otpuštanje 16.000 radnika u januaru

Kompanija Amazon prijavila je značajan rast broja incidenata povezanih sa korišćenjem veštačke inteligencije u svojim operacijama, uključujući šest sati nedostupnosti internet stranice i aplikacije ovog meseca i 13-časovni prekid AWS kalkulatora troškova u decembru. Ovi događaji su se desili nakon što je Amazon otpustio oko 16.000 korporativnih radnih mesta u januaru, ali iz kompanije ističu da smanjenje broja zaposlenih nije glavni uzrok povećanja broja tehničkih problema.

U izveštaju sa nedavnog sastanka, u koji su ekonomski analitičari imali uvid, navodi se da je trend incidenata poslednjih meseci obuhvatio “širok spektar uticaja” i promene koje su omogućene generativnom veštačkom inteligencijom (Gen-AI). Kao doprinoseći faktor navodi se i “nova upotreba GenAI-ja za koju najbolje prakse i zaštitne mere još nisu u potpunosti uspostavljene”.

Tokom incidenta kada je Amazonova internet prodavnica bila nedostupna skoro šest sati, korisnici nisu mogli da završe transakcije niti da pristupe funkcijama kao što su provera podataka o nalogu ili ceni proizvoda. Kompanija je tada saopštila da je uzrok bio pogrešno “implementiranje softverskog koda”. Amazon Web Services je sredinom decembra imao 13-časovni prekid rada kalkulatora troškova, nakon što je AI alat za kodiranje napravio izmene u okruženju, što je dovelo do brisanja i ponovnog kreiranja sistema.

Prema navodima sa sastanka, mlađi i inženjeri srednjeg nivoa ubuduće će morati da dobiju odobrenje starijih inženjera za sve izmene koda napravljene uz pomoć veštačke inteligencije. Viši potpredsednik Dave Treadwell obavestio je zaposlene da će se nedeljni sastanak “This Week in Stores Tech” (TWiST) detaljno baviti analizom uzroka ovih problema i kratkoročnim inicijativama za sprečavanje budućih prekida.

Iz Amazona navode da je pregled dostupnosti sajta deo redovnog poslovanja i da kompanija nastoji stalno unapređivati operacije. Amazon Web Services je saopštio da je incident u decembru bio “izuzetno ograničen događaj” koji je uticao samo na jednu uslugu u pojedinim delovima kontinentalne Kine, dok drugi incident nije imao uticaja na korisnike AWS usluga.

Ekonomske analize ukazuju i da se Amazonove poslovne jedinice dnevno suočavaju sa povećanim brojem “Sev2” incidenata, što su problemi koji zahtevaju brzu reakciju zbog mogućih prekida proizvoda, a što je povezano sa otpuštanjem radnika tokom proteklih godina. Amazon, međutim, tvrdi da otpuštanja nisu uzrokovala porast broja prekida rada.

Pročitaj još

Domaće

Porše beleži pad profita na 90 miliona evra uz smanjenje prihoda od 10 odsto

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Published

on

By

Modern black racing car highlighting sleek design and racing tire close-up for automotive enthusiasts.

Operativna dobit Poršea pala sa 5,3 milijarde evra na svega 90 miliona evra zbog slabe prodaje u Kini i američkih carina

Nemački proizvođač luksuznih automobila Porše zabeležio je drastičan pad operativnog profita u 2025. godini, koji je sa skoro 5,3 milijarde evra u 2024. opao na samo 90 miliona evra, prema najnovijim podacima kompanije. Kao ključne razloge ovog negativnog trenda, Porše navodi slabu prodaju na kineskom tržištu, povećanje američkih carina, kao i fundamentalne promene na tržištu automobila.

Operativni profit za 2025. godinu, uključujući i finansijske usluge, iznosio je 413 miliona evra, što je znatno manje u odnosu na 5,6 milijardi evra u 2024. Ukupan prihod kompanije smanjen je za gotovo 10 odsto i sada iznosi 36,3 milijarde evra, dok je operativna marža pala sa 14,5% na svega 0,3%.

Folksvagen, vlasnik Poršea, ističe da su za slabije rezultate najviše odgovorni “fundamentalno promenjeno tržišno okruženje u Kini, američke carine, sporiji prelazak na električna vozila i jednokratni specijalni troškovi”. Pad profita je delimično ublažen kroz započeti program štednje, koji podrazumeva i ukidanje oko 4.000 radnih mesta.

Na čelo Poršea u januaru je došao bivši šef Meklarena, Mihael Lajters, od koga se očekuje da preokrene negativni trend. Kompanija najavljuje da će se u 2026. dodatno fokusirati na modele sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, zbog slabe potražnje za električnim sportskim automobilima u Kini. Porše prognozira da će operativna profitna marža u 2026. porasti na više od pet odsto, iako i dalje očekuje smanjenje prodaje.

Pročitaj još

U Trendu