Connect with us

Domaće

Cena brent nafte premašila 105,620 dolara, evropski indeksi neujednačeni

Evropski fjučersi gasa otvorili na 44,770 evra, dok je vrednost evra na Foreksu 1,16805 dolara

Published

on

pexels-photo-6770610

Evropski fjučersi gasa otvorili na 44,770 evra, dok je vrednost evra na Foreksu 1,16805 dolara

Cena brent nafte dostigla je 105,620 dolara po barelu, beležeći rast od 0,52 odsto u odnosu na prethodni dan, prema poslednjim podacima sa berzi u 9.30 sati. Istovremeno, američka sirova nafta WTI porasla je za 0,29% i sada iznosi 96,152 dolara po barelu. Tržišta nisu reagovala na najnovije izjave predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa o mogućem okončanju sukoba sa Iranom, pa je cena nafte nastavila da raste.

Tramp je izjavio da nema jasnog vremenskog okvira za završetak rata na Bliskom istoku, a tokom noći američke snage su zaustavile i pretražile tanker za koji se sumnja da prevozi iransku naftu preko Indijskog okeana, što je dodatno uticalo na neizvesnost na tržištu energenata.

Evropska tržišta danas su pod pažnjom investitora koji prate podatke o maloprodaji u Velikoj Britaniji, poverenje potrošača u Francuskoj i poslovni sentiment u Nemačkoj, kao i izveštaje o kvartalnoj zaradi i projekcijama automobilskih kompanija Volvo i Reno.

Fjučersi gasa za maj na gasnom čvorištu TTF otvorili su trgovački dan po ceni od 44,770 evra za megavatsat.

Berzanski indeksi u Evropi beleže različite trendove: indeks DAX Frankfurtske berze porastao je za 0,05% i iznosi 24.193,25 poena, moskovski MOEX skočio je za 0,03% na 2.772,90 poena, dok je francuski CAC 40 pao za 0,58% na 8.179,34 poena, a londonski FTSE 100 smanjio se za 0,45% na 10.409,92 poena.

Na valutnom tržištu, vrednost evra iznosi 1,16805 dolara. Cena zlata beleži pad i sada iznosi 4.682,09 dolara za trojnu uncu, dok je cena pšenice 6,0768 dolara za bušel (27,216 kg).

Na američkom tržištu, indeks Dau Džons (Dow Jones) na zatvaranju u četvrtak beleži pad od 0,36% na 49.310,32 poena, S&P 500 je oslabio za 0,41% na 7.108,40 poena, dok je Nasdak (Nasdaq) pao za 0,89% na 24.438,50 poena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Više od 200 enigmata u Srbiji, honorari simbolični, najbolji u SAD dobijaju 500 dolara

Enigmatski savez Srbije okuplja polovinu aktivnih članova, dok autori ukrštenica u SAD mogu zaraditi čak 500 dolara po radu

Published

on

By

Enigmatski savez Srbije okuplja polovinu aktivnih članova, dok autori ukrštenica u SAD mogu zaraditi čak 500 dolara po radu

Enigmatika, poznata kao deseta umetnost, okuplja više od 200 aktivnih enigmata u Srbiji, ali većina njih se ovim poslom bavi iz hobija, jer su honorari simbolični ili se rad često ne plaća. Prema podacima Enigmatskog saveza Srbije, koji postoji 40 godina, oko polovine domaćih enigmata su članovi ovog udruženja, a u zemlji deluje četiri registrovana enigmatska kluba i šest sekcija iz gradova poput Beograda, Bora, Kikinde, Sombora, Valjeva, Loznice, Niša, Požarevca i Pećinaca.

Iskustva domaćih autora pokazuju da se od enigmatike teško može živeti, jer je većina angažovana na osnovu malih honorara, a često i bez nadoknade. Iako je ranije situacija bila povoljnija, danas pritisak krize u štampi dodatno otežava finansiranje. Za poređenje, autori ukrštenica u američkom listu „Njujork Tajms“ mogu da dobiju 500 dolara za najbolju ukrštenicu, dok su u Srbiji honorari u enigmatskim časopisima i rubrikama mnogo niži ili ih nema.

Prema rečima Dragana Lojanice, jednog od najpoznatijih srpskih enigmata, izrada ukrštenica, anagrama i drugih zagonetki najčešće je strast koja traje ceo život, a zadovoljstvo stvaranja upoređuje sa osećajem kada fudbaler postigne gol. Danas je rad olakšan digitalnim rečnicima i kompjuterskim alatima, dok su ranije osnovna oprema bili papir, olovka i rečnici.

Enigmatski savez Srbije finansira se iz članarina i donacija, a u Leksikonu srpskih enigmata, autori Miroslav Lazarević i Jovan Vuković predstavili su više od 400 enigmata i istoriju ove delatnosti. Ova publikacija je nagrađena od strane Udruženja novinara Srbije. Među poznatim ličnostima koje su se bavile zagonetkama navode se Vuk Karadžić, Dimitrije Davidović, Đorđe Natošević, kao i savremenici Ljubivoje Ršumović, Milovan Danojlić i Bora Đorđević.

U Srbiji je mali broj profesionalnih enigmata, a reč je uglavnom o urednicima i sastavljačima u enigmatskim rubrikama i časopisima kao što su „Politikina Enigmatika“, „Razbibriga“ i „Mala enigma“ u okviru „Večernjih novosti“. Vladimir Šarić, predsednik Saveza od 2021. godine, ističe da je enigmatika najčešće hobi, ali i da ima profesionalaca koji rade za male honorare ili besplatno, dok tačne iznose zarade ne može da precizira. On sa 75 godina nastavlja da sastavlja ukrštenice za lokalne novine i povremeno učestvuje na konkursima.

Pročitaj još

Domaće

Intel ostvario prihod od 13,58 milijardi dolara, akcije porasle 20 odsto nakon kvartalnih rezultata

Prihodi kompanije porasli 7,2 odsto na godišnjem nivou, segment centara podataka dostigao 5,1 milijardu dolara

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli 7,2 odsto na godišnjem nivou, segment centara podataka dostigao 5,1 milijardu dolara

Američka tehnološka kompanija Intel zabeležila je rast akcija od 20 odsto nakon objave finansijskih rezultata za prvi kvartal 2026. godine. Prihod Intela u ovom periodu iznosio je 13,58 milijardi dolara, dok je prilagođena dobit po akciji dostigla 29 centi. Ovi rezultati značajno su premašili očekivanja tržišta, koja su iznosila 12,42 milijarde dolara prihoda i svega jedan cent dobiti po akciji.

Ukupni prihod kompanije porastao je za 7,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, čime je zaustavljen trend stagnacije i pada koji je Intel beležio u prethodnim kvartalima. Najveći doprinos rastu došao je iz segmenta centara podataka, gde su prihodi skočili za 22 odsto i dostigli 5,1 milijardu dolara, što je rezultat povećane tražnje za CPU procesorima u okviru AI infrastrukture.

Intel je naglasio da se, sa razvojem veštačke inteligencije, sve veći broj zadataka prebacuje na centralne procesore (CPU), a ne samo na grafičke procesore (GPU), koji su do sada dominirali na tržištu. Izvršni direktor kompanije Lip-Bu Tan izjavio je: „CPU ponovo postaje ključni temelj AI infrastrukture, dok klijenti sve češće traže rešenja koja kombinuju različite tipove procesorske snage.“

Investitori su dodatno ohrabreni prognozom Intela za drugi kvartal 2026. godine, u kojem kompanija očekuje prihod između 13,8 i 14,8 milijardi dolara, što premašuje tržišna očekivanja. I pored pozitivnih rezultata, Intel je u prvom kvartalu 2026. zabeležio gubitak od 4,28 milijardi dolara, dok nastavlja ulaganja u modernizaciju proizvodnih kapaciteta i razvoj novih tehnologija.

Pročitaj još

Domaće

Porše izlazi iz Bugati Rimac, prodaje 45 odsto udela i 20,6 odsto u Rimac grupi

Nemački proizvođač automobila prodaje 45 odsto udela u Bugati Rimac i 20,6 odsto u Rimac grupi, nakon čega hrvatska kompanija preuzima punu kontrolu

Published

on

By

Nemački proizvođač automobila prodaje 45 odsto udela u Bugati Rimac i 20,6 odsto u Rimac grupi, nakon čega hrvatska kompanija preuzima punu kontrolu

Nemačka automobilska kompanija Porše saopštila je da je postigla dogovor o prodaji svog udela od 45 odsto u zajedničkoj kompaniji Bugati Rimac, čime se potpuno povlači iz ovog preduzeća koje upravlja luksuznim brendom Bugati. Prema uslovima transakcije, Porše će svoj udeo prodati konzorcijumu koji predvodi investiciona firma HOF kapital, iza koje stoji egipatska milijarderska porodica Saviris. Istovremeno, Porše prodaje i 20,6 odsto svog udela u Rimac grupi, čime potpuno izlazi iz vlasničke strukture hrvatskog proizvođača električnih automobila visokih performansi.

Nakon završetka transakcije, Rimac grupa iz Hrvatske preuzima kompletnu kontrolu nad kompanijom Bugati Rimac, a biće formirano i novo strateško partnerstvo sa investitorima HOF kapital i Blu fajv kapital. Prema navodima, osnivač Rimac grupe Mate Rimac time postaje jedan od najvećih akcionara u novoj vlasničkoj strukturi.

Izvršni direktor Poršea Mihael Lajters izjavio je da kompanija ceni dosadašnju uspešnu saradnju sa hrvatskim proizvođačem električnih vozila, ali da sada želi da usmeri resurse na svoj glavni biznis. Mate Rimac je povodom transakcije istakao da nova struktura omogućava brže sprovođenje dugoročne strategije razvoja brenda Bugati Rimac, kao i jače partnerstvo sa novim investitorima.

“Porše je bio naš ključni partner i duboko smo zahvalni na njihovoj ulozi u osnivanju kompanije Bugati Rimac. Zahvaljujući snažnim temeljima koje su nam pružili, sada imamo strukturu koja nam omogućava da još brže ostvarimo našu dugoročnu viziju. Radujemo se saradnji sa našim novim partnerima”, naveo je Mate Rimac na zvaničnoj veb stranici Rimac grupe.

Pročitaj još

U Trendu