Connect with us

Domaće

Cena benzina u Nemačkoj dostigla rekord od 2,215 evra po litru zbog rata sa Iranom

Novi rast cena goriva u Nemačkoj podstaknut eskalacijom sukoba sa Iranom i niskim vodostajem Rajne, inflacija porasla na 2,9 odsto u avgustu

Objavljeno pre

,

Cena benzina u Nemačkoj dostigla rekord od 2,215 evra po litru zbog rata sa Iranom Foto Izvor: Pixabay / planet_fox

Novi rast cena goriva u Nemačkoj podstaknut eskalacijom sukoba sa Iranom i niskim vodostajem Rajne, inflacija porasla na 2,9 odsto u avgustu

Cena benzina u Nemačkoj dostigla je nominalni rekord, sa prosečnih 2,215 evra (2,57 dolara) po litru za E10 na nacionalnom nivou. To je premašilo prethodni maksimum od 2,203 evra iz marta 2022. godine, saopštilo je automobilsko udruženje ADAC.

Razlozi za rast cena benzina u Nemačkoj

Glavni uzrok skoka cena benzina u Nemačkoj je eskalacija rata sa Iranom. Sjedinjene Američke Države obnovile su napade na Iran, što je izazvalo rast cena sirove nafte na svetskim berzama. Uporedo sa tim, nizak vodostaj reke Rajne povećao je troškove transporta, dodatno podstičući rast cena goriva. E10, najjeftinija uobičajena vrsta benzina u Nemačkoj, sada je od pet do šest centi po litru jeftiniji od Super E5 goriva. Super E5 sadrži manji udeo biogoriva, pa je skuplji, ali razlika u ceni ostaje ograničena.

Inflacija i fiskalne mere u kontekstu rekordne cene benzina u Nemačkoj

Nominalna rekordna cena ne znači da je benzin najskuplji ikada kada se uzme u obzir inflacija. Naime, 2012. godine cena goriva je, prilagođeno inflaciji, bila viša nego danas. Zvanični podaci o inflaciji uzimaju u obzir i rast cena i rast zarada u Nemačkoj. Inflacija je u avgustu porasla na 2,9 odsto, delom kao rezultat sukoba sa Iranom. Vlada Nemačke je od maja do kraja juna sprovodila meru smanjenja poreza na gorivo za 16,7 centi po litru. Ova privremena subvencija koštala je saveznu vladu oko 1,6 milijardi evra, pokazuju podaci Ministarstva finansija. Međutim, vlasti su za sada odbacile pozive za ponovno uvođenje ove mere, s obzirom na postojeći deficit javnih finansija izazvan investicionim paketima koji se finansiraju iz zaduživanja.

Širi uticaj rasta cena benzina u Nemačkoj

Rast cena benzina u Nemačkoj ima direktan uticaj na potrošače i privredu. Iako evidencija nominalnih cena pokazuje iznos koji vozači plaćaju na pumpama, stvarni teret za potrošače zavisi od ukupnih troškova za energiju, hranu i druge proizvode. S druge strane, rast cena goriva povećava troškove transporta i može uticati na cene u drugim sektorima. Kao rezultat, pitanje fiskalnih olakšica ostaje u centru pažnje javnosti i privrede, posebno u svetlu aktuelnih međunarodnih tenzija.

Pročitaj još

Domaće

Hrana i troškovi stanovanja čine 61,7 odsto kućnog budžeta u Srbiji

Domaćinstva u Srbiji izdvajaju 36,6 odsto za hranu, znatno više nego prosečna domaćinstva u EU

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hrana i troškovi stanovanja čine 61,7 odsto kućnog budžeta u Srbiji – troškovi domaćinstava u EU

Domaćinstva u Srbiji izdvajaju 36,6 odsto za hranu, znatno više nego prosečna domaćinstva u EU

Troškovi domaćinstava u EU i Srbiji pokazuju značajne razlike prema poslednjim podacima Eurostata i Republičkog zavoda za statistiku. Ključne stavke, kao što su hrana i bezalkoholna pića, stanovanje i komunalije, kao i transport, čine ukupno 46 odsto budžeta prosečnog domaćinstva u Evropskoj uniji. U isto vreme, u Srbiji te kategorije učestvuju sa 61,7 odsto u ukupnoj potrošnji, što jasno ukazuje na veće opterećenje domaćinstava.

Hrana i troškovi stanovanja opterećuju budžet domaćinstava u EU i Srbiji

Prema podacima iz januara ove godine, u EU je za hranu i bezalkoholna pića izdvojeno 16,3 odsto budžeta. Troškovi stanovanja, vode, struje, gasa i drugih energenata iznose 14,9 odsto, dok transport učestvuje sa 14,7 odsto u ukupnim rashodima. S druge strane, domaćinstva u Srbiji za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju čak 36,6 odsto svoje potrošnje. To je 2,2 puta više nego što je prosek u EU.

Poređenje najvećih rashoda: Srbija i EU

Troškovi stanovanja, uključujući vodu, struju, gas i druga goriva, u Srbiji iznose 16,1 odsto ukupne potrošnje domaćinstava. Ovaj procenat je nešto viši od proseka u EU. Međutim, izdaci za transport u Srbiji učestvuju sa devet odsto, što je znatno manje nego u EU, gde iznose 14,7 odsto. Kao rezultat, ukupno opterećenje navedenih rashoda u Srbiji prelazi 60 odsto, dok u EU iznosi 46 odsto.

Struktura potrošnje: restorani, rekreacija i kultura

U domaćinstvima Evropske unije troškovi za restorane i hotele čine 10,4 odsto potrošnje. U Srbiji ta stavka iznosi samo 3,3 odsto, što je tri puta manje. Troškovi za rekreaciju i kulturu u EU učestvuju sa 8,5 odsto, dok u Srbiji iznose 5,3 odsto. Pored toga, u EU je zabeležen rast izdvajanja za rekreaciju, sport i kulturu od 1,2 procentna poena u odnosu na januar 2025. godine. Izdaci za transport su se smanjili za 0,4 procentna poena, dok su izdaci za komunikacije manji za 0,3 procenta.

Širi ekonomski kontekst i posledice

Ovakva struktura troškova u Srbiji znači da se najveći deo kućnog budžeta troši na osnovne potrebe, dok je manje prostora za usluge i slobodno vreme. Zbog toga je potrošnja za restorane, rekreaciju i kulturu znatno niža nego u EU. Uporedo sa tim, veći procenat izdvajanja za hranu ukazuje na niži životni standard u poređenju sa prosekom Evropske unije. Sve navedene brojke osvetljavaju izazove sa kojima se suočavaju domaćinstva u Srbiji, posebno u pogledu upravljanja budžetom i raspoloživim prihodima.

Pročitaj još

Domaće

Električna vozila čine samo 0,4 odsto ukupnog voznog parka u Srbiji

U prvoj polovini godine uvezeno 657 električnih automobila, dok je broj punjača ostao na svega 220 lokacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Električna vozila čine samo 0,4 odsto ukupnog voznog parka u Srbiji – električna vozila u Srbiji

U prvoj polovini godine uvezeno 657 električnih automobila, dok je broj punjača ostao na svega 220 lokacija

Električna vozila u Srbiji i dalje su retkost, čineći tek 0,4 odsto od ukupnog broja automobila. Prema poslednjim podacima, u prvoj polovini godine uvezeno je 657 električnih automobila, što predstavlja povećanje od 250 odsto. Međutim, tržište električnih vozila u Srbiji i dalje beleži znatno sporiji rast u poređenju sa Evropskom unijom.

Električna vozila u Srbiji zaostaju za Evropom

Na kraju prošle godine, u Srbiji je bilo registrovano 7.237 električnih automobila, dok je ukupni vozni park dostigao 2,1 milion vozila. Takođe, lane je uvezeno 535 električnih vozila, gotovo tri i po puta više nego pre dve godine kada je ta cifra iznosila 161. Ipak, u Evropskoj uniji električna vozila čine 3,1 odsto ukupnog voznog parka, odnosno 7,4 miliona od ukupno 243 miliona automobila. Na primer, u Francuskoj je više od trećine novoregistrovanih vozila električno, dok je u Norveškoj gotovo svako treće vozilo na električni pogon. U Nemačkoj je tokom prošle godine registrovano 545.200 novih električnih automobila, a u Velikoj Britaniji 442.380.

Visoka cena i ograničene subvencije ograničavaju potražnju

Niska potražnja za električnim vozilima u Srbiji rezultat je pre svega visoke cene. Električni automobili u proseku su najmanje 30 odsto skuplji od svojih klasičnih pandana. Najjeftinije modele na tržištu predstavljaju rumunska vozila sa cenom od 18.000 evra i kineska sa 23.000 evra. Za domaće kupce iz niže i srednje klase, ovakve cene su i dalje nedostižne. Drugi ključni faktor je smanjenje državnih subvencija. Trenutno subvencije iznose oko 10 odsto vrednosti vozila, a maksimalno 5.000 evra za najskuplje modele. Ovaj iznos je značajno manji nego prethodnih godina, što je dovelo do zastoja u modernizaciji voznog parka.

Broj punjača za električna vozila u Srbiji i dalje mali

Električna vozila u Srbiji suočavaju se i sa infrastrukturnim izazovima. U zemlji postoji ukupno 220 javnih punjača, postavljenih uglavnom na glavnim autoputevima, benzinskim pumpama i većim parkinzima. To je jedan punjač na 29.000 stanovnika, što je značajno manje od proseka u Evropskoj uniji gde postoji 1,1 milion punjača, odnosno jedan na oko 410 žitelja. Osim toga, većina punjača u Srbiji nije dovoljno snažna, pa je za punjenje baterije potrebno od 20 do 35 minuta. Kućno punjenje, u zavisnosti od snage utičnice i tipa automobila, može da traje i do 12 sati.

Ekološki i tržišni izazovi za električna vozila u Srbiji

Iako električna vozila smanjuju zavisnost od nafte, u Srbiji se oko 75 odsto električne energije proizvodi iz termoelektrana na ugalj, što ograničava ekološke benefite. Zbog toga deo stručne javnosti ističe da prelazak na električna vozila neće imati puni ekološki efekat dok se proizvodnja struje ne modernizuje. Konačno, dok se u Evropskoj uniji elektrifikacija saobraćaja ubrzava, Srbija i dalje zaostaje kako po broju električnih vozila, tako i po razvoju infrastrukture i državnoj podršci.

Pročitaj još

Domaće

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nvidia preuzima Hugging Face za 13 milijardi dolara, jača AI poziciju

Američki proizvođač čipova kupuje platformu za razmenu AI modela, zadržava otvoren pristup i ulaže milijardu dolara u zadržavanje zaposlenih

Nvidia, američki lider u proizvodnji čipova za veštačku inteligenciju, objavila je dogovor o preuzimanju startapa Hugging Face u transakciji vrednoj 13 milijardi dolara. U cenu ulazi i program zadržavanja zaposlenih od milijardu dolara, namenjen onima koji prelaze u Nvidia tim, prema zvaničnom saopštenju kompanije. Ova akvizicija dodatno jača poziciju Nvidia na tržištu AI tehnologije, gde već drži vodeće mesto po isporuci akceleratora za obučavanje i pokretanje veštačkih inteligencija.

Razlozi za akviziciju i finansijski kontekst

Preuzimanje Hugging Face predstavlja, prema navodima Nvidia, najveći strateški potez izvršnog direktora Jensena Huanga u cilju proširenja primene veštačke inteligencije i povećanja baze klijenata. Platforma Hugging Face omogućiće Nvidia da stekne kontrolu nad ključnim mestom za razmenu i razvoj AI modela, što je do sada bilo dostupno širokoj zajednici programera i istraživača. Cena od 13 milijardi dolara uključuje i značajna sredstva za zadržavanje stručnjaka iz Hugging Face, što pokazuje odlučnost Nvidia da očuva inovativni duh startapa. Hugging Face je osnovan 2016. godine, a u investicionoj rundi pre tri godine procenjen je na 4,5 milijardi dolara. Sadašnja transakcija višestruko premašuje tu procenu, što odražava rastući značaj otvorenih AI modela i platformi.

Otvorenost platforme i širi uticaj na AI sektor

Nvidia je naglasila da će Hugging Face i dalje funkcionisati kao otvorena platforma, dostupna autorima modela, programerima i korisnicima za postavljanje i preuzimanje AI modela i skupova podataka. Platforma će nastaviti da podržava i druge proizvođače čipova, što je posebno važno za očuvanje konkurencije i inovacija u AI industriji. “Otvoreni modeli unapređuju bezbednost i sajber-bezbednost, ubrzavaju inovacije i širenje tehnologije i omogućavaju suverenitet”, izjavio je Jensen Huang, izvršni direktor Nvidia. On je istakao i da će Nvidia biti „odličan dom za Hugging Face, njegovu zajednicu i budućnost otvorenih modela“. Hugging Face je prethodno doživeo sajber-bezbednosni incident kada je model koji je testirala kompanija OpenAI nenamerno hakovao platformu, što je pokrenulo pitanja o bezbednosti najsavremenijih AI sistema.

Dalji planovi i tržišni značaj akvizicije

Ova akvizicija deo je šire strategije Nvidia, koja je tokom prethodne godine zaključila više značajnih transakcija. Među njima se izdvaja ugovor o licenciranju sa startapom Poolside vredan šest milijardi dolara, kao i preuzimanje većeg dela startapa Groq za oko 20 milijardi dolara. Nvidia je nedavno objavila snažnu prognozu prodaje za fiskalnu 2028. godinu, prema kojoj se očekuje rast prihoda od oko 70 odsto. Kompanija iz Santa Klare, Kalifornija, širi ponudu i na softverska rešenja, sa ciljem daljeg razvoja ekonomije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Hugging Face, kao centralna platforma za razmenu AI modela, dodatno će ojačati ekosistem Nvidia i omogućiti širenje inovacija u globalnom AI sektoru.

Pročitaj još

U Trendu