Connect with us

Domaće

Avganistanski univerziteti izgubili 86.000 studentkinja, žensko osoblje palo na 14 odsto

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Faruk tokluoğlu

Broj žena na fakultetima porastao sa 5.000 na 100.000 do 2021. godine, ali nakon talibanskog povratka u avgustu 2021. zabeležen pad prava i zaposlenosti

Nakon što su talibani u avgustu 2021. godine preuzeli vlast u Avganistanu, univerzitetske profesorke i ostale akademske radnice ostale su bez posla. Prema istraživanju sprovedenom među 12 avganistanskih akademkinja, broj žena koje su studirale na univerzitetima porastao je sa 5.000 u 2001. na više od 100.000 u 2021. godini. Žene su tada činile 28 odsto studentske populacije i 14 odsto nastavnog osoblja na univerzitetima.

Međutim, nakon povratka talibana, svim ženama je do decembra 2022. godine zabranjeno pohađanje univerziteta, a devojčicama je uskraćeno obrazovanje nakon 12. godine. Privatnim univerzitetima koji su pružali nastavu na daljinu naređeno je da obustave sve aktivnosti namenjene ženama, uključujući i onlajn predavanja. Time je akademskim radnicama i studentkinjama uskraćen pristup visokom obrazovanju i mogućnost zaposlenja.

Danas žene u Avganistanu mogu da rade gotovo isključivo u zdravstvu, ali samo zato što muški lekari ne smeju da leče pacijentkinje. U obrazovanju su dozvoljene samo nastavnice u osnovnim školama za devojčice. Pravo na rad i slobodno kretanje dodatno su ograničeni, pa žene mogu da putuju samo sa muškim starateljem i moraju nositi crni hidžab u javnosti. Prema Indeksu ljudskog razvoja, Avganistan se nalazi na 181. mestu od ukupno 193 zemlje.

Učesnice istraživanja, među kojima su profesorke sa više od 20 i 30 godina iskustva, navode da gubitak posla nije samo finansijski problem, već i lični i društveni. Deset od 12 ispitanica izjavilo je da su posle gubitka ekonomske samostalnosti razvile ozbiljne psihološke probleme, a društvene interakcije i veze sa zajednicom gotovo su nestale. Ipak, deo njih pokušava da nastavi obrazovni rad diskretno, koristeći digitalne kanale i društvene mreže, dok druge očekuju promene usled međunarodnog pritiska na talibansku vlast.

Ova situacija je analizirana kroz pristup islamskog feminizma, oslanjajući se isključivo na iskustva ispitanica iz Avganistana. Brojevi i podaci o obrazovanju i zapošljavanju žena ukazuju na drastičan pad prava i mogućnosti nakon talibanskog povratka na vlast.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Japanska buba napala 400 kultura, troškovi zaštite 1.000 evra po hektaru

Na području Zagreba postavljeno 33 zamke, nadzor traje do kraja septembra zbog rizika za kukuruz i vinovu lozu

Published

on

By

Na području Zagreba postavljeno 33 zamke, nadzor traje do kraja septembra zbog rizika za kukuruz i vinovu lozu

Poljoprivredni proizvođači u regionu suočavaju se sa novim izazovom nakon što je japanska buba (Popillia japonica), poznata invazivna štetočina, početkom godine zvanično potvrđena na području zagrebačke park-šume Maksimir. Ovaj insekt napada više od 400 biljnih kultura, ugrožavajući prvenstveno kukuruz i vinovu lozu, ali i koštičave voćke, kruške i jabuke. Stručnjaci upozoravaju da klima u regionu pogoduje njenom širenju.

Porodica Krznar, koja gaji lešnike na 20 hektara, beleži povećane troškove zaštite zbog novih štetočina. “Pretprošle godine smrdljivi martin nam je naneo ogromnu štetu, uništio je gotovo polovinu plodova. Iako sam konvencionalni poljoprivrednik, borimo se ekološkim sredstvima, na što trošimo oko 1.000 evra po hektaru”, navodi uzgajivač lešnika Damir Krznar.

Plodovi napadnuti japanskom bubom dobijaju tamne mrlje, iznutra se suše i trule, dok odrasle jedinke uništavaju lišće, cvetove i plodove. Gusenice napadaju korenov sistem, što može značajno smanjiti prinos. U Maksimiru je postavljeno 33 lovke, a stručnjaci ih obilaze svake dve nedelje kao deo Akcionog plana za sprečavanje širenja štetočine.

“Ovo su lovke čiji je cilj da ulove odrasle jedinke, i mužjake i ženke. Ovaj štetočina je takozvani autostoper i vrlo se lako širi na velike udaljenosti prevoznim sredstvima, vazduhoplovnim i drumskim saobraćajem, ali i preko putnika”, izjavila je Maja Pintar iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Nadzor će trajati do kraja rujna, dokad traje razdoblje leta ovog tvrdokrilca.

Borbu dodatno otežava stroga evropska regulativa koja ograničava izbor sredstava za zaštitu bilja. “Zbog toga ostaje dovoljno prostora da se razne napasti prošire, što poljoprivrednicima otežava pravovremeno suzbijanje. Svedočimo nemilosrdnom širenju, što je vidljivo ne samo na ovom primeru, nego i na brojnim drugima”, upozorava Mladen Jakopović iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Građani su pozvani da, ukoliko primete japansku bubu, odmah obaveste nadležne službe.

Pročitaj još

Domaće

Vektra Aviation ponovo ponuđena na prodaju po početnoj ceni od 5 miliona evra

Aerodromska firma iz Crne Gore prodaje se putem javnog nadmetanja, uz depozit od 5% početne cene

Published

on

By

Aerodromska firma iz Crne Gore prodaje se putem javnog nadmetanja, uz depozit od 5% početne cene

Kompanija Vektra Aviation iz Crne Gore ponovo je ponuđena na prodaju, ovog puta po početnoj ceni od 5 miliona evra, prema objavljenom pozivu stečajne uprave. Prodaja se odnosi na firmu kao pravno lice sa svom imovinom, u faktičkom stanju u kojem se nalazi, a prodavac ne preuzima odgovornost za eventualne nedostatke.

Kupovina preduzeća vrši se kroz javno nadmetanje putem prikupljanja pismenih ponuda, a pravo učešća imaju sva fizička i pravna lica koja uplate depozit u iznosu od 5% od početne cene, što iznosi 250.000 evra. Krajnji rok za dostavljanje ponuda je 1. jul do 14 časova.

Vektra Aviation je i ranije bila na prodaji – u februaru je početna cena iznosila 5,01 milion evra, u novembru 5,17 miliona, dok je u junu prethodne godine dostizala 6,3 miliona evra. Pokušaji prodaje beleženi su i tokom 2024. i 2019. godine.

Za hangar i terminal na aerodromu u Podgorici, koji su deo imovine firme, prema dostupnim informacijama interesovanje su pokazali Aerodromi Crne Gore.

Pročitaj još

Domaće

Globos osiguranje menja rukovodstvo, Goran Ivanović preuzima funkciju predsednika Izvršnog odbora

Ivanović na čelu Izvršnog odbora nakon tri godine iskustva u kompaniji, najavljen nastavak digitalne transformacije i jačanje tržišne pozicije

Published

on

By

Ivanović na čelu Izvršnog odbora nakon tri godine iskustva u kompaniji, najavljen nastavak digitalne transformacije i jačanje tržišne pozicije

Kompanija Globos osiguranje imenovala je Gorana Ivanovića za predsednika Izvršnog odbora, nakon što je prethodne tri godine bio član ovog tela. Ova promena, zvanično potvrđena 2. juna 2026. godine, ima za cilj obezbeđivanje kontinuiteta u sprovođenju strateških ciljeva, kao i nastavak aktivnosti usmerenih na održivi rast, jačanje tržišne pozicije, unapređenje korisničkog iskustva i dalju digitalnu transformaciju poslovanja.

Nakon što je tokom tri godine obavljao funkciju člana Izvršnog odbora Globos osiguranja, Ivanović dolazi na novu poziciju sa bogatim iskustvom iz osiguravajućeg sektora. Celokupnu profesionalnu karijeru pre dolaska u Globos osiguranje proveo je u kompaniji DDOR, gde je prošao kroz sve nivoe organizacione strukture, uključujući i ulogu člana Izvršnog odbora.

Povodom imenovanja, Ivanović je istakao: „Želimo da Globos osiguranje bude sinonim za pouzdanu kompaniju. Naš cilj je da budemo partner, a ne samo prodavac polisa, da aktivno štitimo interese klijenata i sa svakom polisom opravdamo naš slogan Siguran životni oslonac. Nastojimo da promenimo svest o osiguranju, kako bi ga klijenti doživljavali kao mehanizam zaštite sebe, svoje porodice i imovine, svog poslovanja, a ne samo kao plaćanje polise.”

Imenovanjem Ivanovića, kompanija nastavlja sa sprovođenjem planova u domenu digitalizacije i unapređenja usluga, sa fokusom na održivi rast i jačanje reputacije na domaćem tržištu osiguranja.

Pročitaj još

U Trendu